Godina na izmaku obilovala je nizom otkrića i novih znanstvenih spoznaja od kojih smo mnoge predstavili na stranicama Jutarnjeg lista. Za ovaj kratki inventar znanstvenih događaja koji su u svijetu i kod nas obilježili 2007. godinu odabrali smo 10 zanimljivih postignuća, uključujući i koncept bežičnog prijenosa električne energije WiTricity mladoga hrvatskog znanstvenika
Marina Soljačića s Massachusetts Institute of Technology (MIT). Naposljetku, izdvojili smo i jedan skandal: prislini odlazak u mirovinu nobelovca
Jamesa Watsona, ikone svjetske biologije, zbog njegove politički nekorektnih izjava koje su izazvale lavinu rasprava u svjetskoj javnosti.
1. Matične stanice iz kože odrasle osobe
Američki i japanski znanstvenici uspjeli su izolirati embrionalne matične stanice reprogramiravši stanice kože odrasle osobe. Time je uklonjena glavna etička prepreka u istraživanjima jer su se kao izvor za dobivanje matičnih stanica dosad koristili embriji odbačeni nakon umjetne oplodnje ili pobačaja te oni dobiveni kloniranjem.
Postignuće dr. Shinya Yamanake sa Sveučilišta Kyoto i dr. Jamie Thomsona sa Sveučilišta Wiskonsin proglašeno je prekretnicom u znanosti, "u biologiji ekvivalentu prvom avionu braće Wright". Embrionalne matične stanice mogle bi postati ključ liječenja dijabetesa, srčanih oboljenja, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.
2.
Novi IPCC-ov izvještaj o klimi
Međudržavni panel za klimatske promjene (IPCC), koji okuplja oko 3000 znanstvenika iz cijelog svijeta, objavio je ove godine svoj novi izvještaj. Prema tome dosad najrigidnijem i znanstveno najutemeljenijem klimatskom scenariju, temperatura bi u 21. stoljeću mogla narasti u rasponu od optimističnih 2,5 do katastrofičnih 6,4 Celzijevih stupnjeva.
IPCC je, također, ustvrdio da se sada sa 90-postotnom sigurnošću može tvrditi da je globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskom djelatnošću, odnosno nekontroliranom emisijom stakleničkih plinova, posebice ugljičnog dioksida.
3. Najsjajnija supernova
Američki su znanstvenici u svibnju izvijestili o najvećoj i najsjajnijoj zvjezdanoj eksploziji koja je ikad zabilježena. Riječ je o supernovi SN 2006gy, čija je masa oko 150 puta veća od mase našeg Sunca, a od Zemlje je udaljena oko 240 milijuna svjetlosnih godina (svjetlosna godina je put što ga svjetlost krećući se brzinom 300.000 kilometara u sekundi pređe za jednu godinu).
4. Stvaranje umjetnog života
Slavni američki znanstvenik Craig Venter i njegov suradnik nobelovac Hamilton Smith uspješno su prebacili genetski materijal iz jedne bakterije u drugu, što je prvi korak prema stvaranju sintetskih bakterija. Umjetne bakterije mogle bi se koristiti kao "gutači" ugljičnog dioksida te tako ublažiti posljedice globalnog zagrijavanja. One bi se, također, mogle koristiti u proizvodnji ekološki podobnih goriva etanola i vodika. Nadalje, sintetski bi se mikroorganizmi mogli koristiti i u liječenju raka tako da ciljano uništavaju tumorske stanice. Iz Venterova tabora u listopadu je stigla vijest da je stvoren i prvi umjetni kromosom sa 381 genom, ali to još nije i službeno potvrđeno u nekom od znanstvenih časopisa.
5. Bežični prijenos energije
Mladi hrvatski znanstvenik Marin Soljačić (33) ove je godine bio u središtu pozornosti svjetske javnosti zbog uspjelog eksperimenta bežičnog prijenosa električne energije. Soljačić i njegovi suradnici s Massachusetts Institute of Technology (MIT) uspješno su demonstrirali koncept WiTricity (Wireless Electricity) na sobnoj udaljenosti. Taj je koncept mladi znanstvenik domislio nakon što ga je noću učestalo budio zvuk pražnjenja mobitela. - Jedne sam noći pomislio kako bi bilo lijepo da se mobitel puni sam od sebe i ne moram brinuti - ispričao je dr. Soljačić. WiTricity bi svoju primjenu mogao naći kod mobitela, laptopa, MP3 playera... Analitičari su Soljačićev koncept nazvali revolucionarnim, a New York Times proglasio ga je jednom od 70 najgenijalnijih ideja 2007. godine.
6. Kopneni predak kitova
Američki su znanstvenici rekonstruirali kostur Indohyusa, kopnenog pretka današnjih kitova, dupina i pliskavica. Indohyus je živio prije 48 milijuna godina, a bio je velik poput lisice. Bio je biljojed koji je veći dio vremena provodio na kopnu, ali bi u bijegu ispred predatora spremno skakao u vodu. Naposljetku se "priviknuo" na vodeni okoliš te tijekom milijuna godina evoluirao u kita. Znanstvenici su i dosad tvrdili da su kitovi evoluirali iz kopnenih sisavaca, ali su im manjkali dokazi. Stoga je Indohyus "karika koja je nedostajala.
7. Mutacije koje uzrokuju rak pluća
Američki znanstvenici otkrili su 57 genetskih mutacija povezanih s nastankom raka pluća . To bi moglo rezultirati boljom dijagnostikom i učinkovitijim tretmanom raka pluća. Istodobno, ovo je istraživanje uvod u veliki projekt stvaranja Atlasa genoma raka. Taj bi projekt trajao 10 godina, a trebao bi rezultirati stvaranjem mape gena koji uzrokuju rak.
8. Srčani zalisak iz matičnih stanica
Skupina britanskih znanstvenika pod vodstom dr. Magdi Yacouba razvila je dijelove srčanog zaliska iz matičnih stanica. Yacoub bi uskoro to tkivo trebao presaditi na laboratorijske životinje. Znanstvenici očekuju da bi se to u iduće tri godine moglo početi primjenjivati i kod ljudi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije do 2010. godine čak 600.000 ljudi diljem svijeta trebat će nadomjestiti srčani zalisak.
9. Neumorni 'supermiš'
Američki su znanstvenici genetskim modifikacijama stvorili "supermiša". On može trčati više od pet sati brzinom 20 metara u minuti bez odmora i tako preći više od šest kilometara. Usporedbe radi, kada obični miš trči tom brzinom, umori se već nakon 200 metara. Nadalje, "supermiš" može pojesti 60 posto više hrane od običnog , a da se pritom ne udeblja. Osim toga, on živi dulje od običnog miša, a pritom ostaje seksualno aktivan do starosti. "Supermiš" je potaknuo rasprave o tome hoće li se slična istraživanja primijeniti na ljudima.
10. Tableta protiv genetskih bolesti
Američka biotehnološka kompanija PTC Therapeutics objavila je da bi se uskoro na tržištu mogao pojaviti PTC124, lijek koji bi se mogao koristiti kod niza genetskih bolesti. Riječ je o više od 1000 bolesti izazvanih tzv. nonsense mutacijama u genima, uključujući hemofiliju, cističnu fibrozu, Duchenneovu mišićnu distrofiju itd. LIjek, naime, ne cilja na jednu nego na klasu mutacija. Uzima se oralnim putem, a dosad je prošao dvije faze kliničkih ispitivanja i pokazao dobre rezultate.
Najveći skandal u znanosti 2007. godine izbio je kada je nobelovac James Watson (79) uoči promocije svoje nove knjige "Avoiding Boring People" u Velikoj Britaniji u jednom intervjuju izjavio da su "crnci manje intelignetni nego bijelci". Njegova politički nekorektna izjava izazvala je lavinu reakcija u cijelom svijetu, a pet uglednih britanskih znanstvenih institucija otkazalo mu je gostoprimstvo. Američki Cold Spring Harbor Laboratory, na kome je Watson proveo 40 godina, suspendirao je slavnog znanstvenika koji je 1953. godine s Francisom Crickom otkrio strukturu DNK, što je najveće otkriće u biologiji 20. stoljeća. Naposljetku, pod pritiskom James Watson otišao je u mirovinu posramljen i bez počasti.
Tanja Rudež
1. Matične stanice iz kože odrasle osobe
Američki i japanski znanstvenici uspjeli su izolirati embrionalne matične stanice reprogramiravši stanice kože odrasle osobe. Time je uklonjena glavna etička prepreka u istraživanjima jer su se kao izvor za dobivanje matičnih stanica dosad koristili embriji odbačeni nakon umjetne oplodnje ili pobačaja te oni dobiveni kloniranjem.
Postignuće dr. Shinya Yamanake sa Sveučilišta Kyoto i dr. Jamie Thomsona sa Sveučilišta Wiskonsin proglašeno je prekretnicom u znanosti, "u biologiji ekvivalentu prvom avionu braće Wright". Embrionalne matične stanice mogle bi postati ključ liječenja dijabetesa, srčanih oboljenja, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.
2.
Novi IPCC-ov izvještaj o klimi
Međudržavni panel za klimatske promjene (IPCC), koji okuplja oko 3000 znanstvenika iz cijelog svijeta, objavio je ove godine svoj novi izvještaj. Prema tome dosad najrigidnijem i znanstveno najutemeljenijem klimatskom scenariju, temperatura bi u 21. stoljeću mogla narasti u rasponu od optimističnih 2,5 do katastrofičnih 6,4 Celzijevih stupnjeva.
IPCC je, također, ustvrdio da se sada sa 90-postotnom sigurnošću može tvrditi da je globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskom djelatnošću, odnosno nekontroliranom emisijom stakleničkih plinova, posebice ugljičnog dioksida.
3. Najsjajnija supernova
Američki su znanstvenici u svibnju izvijestili o najvećoj i najsjajnijoj zvjezdanoj eksploziji koja je ikad zabilježena. Riječ je o supernovi SN 2006gy, čija je masa oko 150 puta veća od mase našeg Sunca, a od Zemlje je udaljena oko 240 milijuna svjetlosnih godina (svjetlosna godina je put što ga svjetlost krećući se brzinom 300.000 kilometara u sekundi pređe za jednu godinu).
4. Stvaranje umjetnog života
Slavni američki znanstvenik Craig Venter i njegov suradnik nobelovac Hamilton Smith uspješno su prebacili genetski materijal iz jedne bakterije u drugu, što je prvi korak prema stvaranju sintetskih bakterija. Umjetne bakterije mogle bi se koristiti kao "gutači" ugljičnog dioksida te tako ublažiti posljedice globalnog zagrijavanja. One bi se, također, mogle koristiti u proizvodnji ekološki podobnih goriva etanola i vodika. Nadalje, sintetski bi se mikroorganizmi mogli koristiti i u liječenju raka tako da ciljano uništavaju tumorske stanice. Iz Venterova tabora u listopadu je stigla vijest da je stvoren i prvi umjetni kromosom sa 381 genom, ali to još nije i službeno potvrđeno u nekom od znanstvenih časopisa.
5. Bežični prijenos energije
Mladi hrvatski znanstvenik Marin Soljačić (33) ove je godine bio u središtu pozornosti svjetske javnosti zbog uspjelog eksperimenta bežičnog prijenosa električne energije. Soljačić i njegovi suradnici s Massachusetts Institute of Technology (MIT) uspješno su demonstrirali koncept WiTricity (Wireless Electricity) na sobnoj udaljenosti. Taj je koncept mladi znanstvenik domislio nakon što ga je noću učestalo budio zvuk pražnjenja mobitela. - Jedne sam noći pomislio kako bi bilo lijepo da se mobitel puni sam od sebe i ne moram brinuti - ispričao je dr. Soljačić. WiTricity bi svoju primjenu mogao naći kod mobitela, laptopa, MP3 playera... Analitičari su Soljačićev koncept nazvali revolucionarnim, a New York Times proglasio ga je jednom od 70 najgenijalnijih ideja 2007. godine.
6. Kopneni predak kitova
Američki su znanstvenici rekonstruirali kostur Indohyusa, kopnenog pretka današnjih kitova, dupina i pliskavica. Indohyus je živio prije 48 milijuna godina, a bio je velik poput lisice. Bio je biljojed koji je veći dio vremena provodio na kopnu, ali bi u bijegu ispred predatora spremno skakao u vodu. Naposljetku se "priviknuo" na vodeni okoliš te tijekom milijuna godina evoluirao u kita. Znanstvenici su i dosad tvrdili da su kitovi evoluirali iz kopnenih sisavaca, ali su im manjkali dokazi. Stoga je Indohyus "karika koja je nedostajala.
7. Mutacije koje uzrokuju rak pluća
Američki znanstvenici otkrili su 57 genetskih mutacija povezanih s nastankom raka pluća . To bi moglo rezultirati boljom dijagnostikom i učinkovitijim tretmanom raka pluća. Istodobno, ovo je istraživanje uvod u veliki projekt stvaranja Atlasa genoma raka. Taj bi projekt trajao 10 godina, a trebao bi rezultirati stvaranjem mape gena koji uzrokuju rak.
8. Srčani zalisak iz matičnih stanica
Skupina britanskih znanstvenika pod vodstom dr. Magdi Yacouba razvila je dijelove srčanog zaliska iz matičnih stanica. Yacoub bi uskoro to tkivo trebao presaditi na laboratorijske životinje. Znanstvenici očekuju da bi se to u iduće tri godine moglo početi primjenjivati i kod ljudi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije do 2010. godine čak 600.000 ljudi diljem svijeta trebat će nadomjestiti srčani zalisak.
9. Neumorni 'supermiš'
Američki su znanstvenici genetskim modifikacijama stvorili "supermiša". On može trčati više od pet sati brzinom 20 metara u minuti bez odmora i tako preći više od šest kilometara. Usporedbe radi, kada obični miš trči tom brzinom, umori se već nakon 200 metara. Nadalje, "supermiš" može pojesti 60 posto više hrane od običnog , a da se pritom ne udeblja. Osim toga, on živi dulje od običnog miša, a pritom ostaje seksualno aktivan do starosti. "Supermiš" je potaknuo rasprave o tome hoće li se slična istraživanja primijeniti na ljudima.
10. Tableta protiv genetskih bolesti
Američka biotehnološka kompanija PTC Therapeutics objavila je da bi se uskoro na tržištu mogao pojaviti PTC124, lijek koji bi se mogao koristiti kod niza genetskih bolesti. Riječ je o više od 1000 bolesti izazvanih tzv. nonsense mutacijama u genima, uključujući hemofiliju, cističnu fibrozu, Duchenneovu mišićnu distrofiju itd. LIjek, naime, ne cilja na jednu nego na klasu mutacija. Uzima se oralnim putem, a dosad je prošao dvije faze kliničkih ispitivanja i pokazao dobre rezultate.
Najveći skandal u znanosti 2007. godine izbio je kada je nobelovac James Watson (79) uoči promocije svoje nove knjige "Avoiding Boring People" u Velikoj Britaniji u jednom intervjuju izjavio da su "crnci manje intelignetni nego bijelci". Njegova politički nekorektna izjava izazvala je lavinu reakcija u cijelom svijetu, a pet uglednih britanskih znanstvenih institucija otkazalo mu je gostoprimstvo. Američki Cold Spring Harbor Laboratory, na kome je Watson proveo 40 godina, suspendirao je slavnog znanstvenika koji je 1953. godine s Francisom Crickom otkrio strukturu DNK, što je najveće otkriće u biologiji 20. stoljeća. Naposljetku, pod pritiskom James Watson otišao je u mirovinu posramljen i bez počasti.
|
Odlazak Jamesa Watsona
|
Tanja Rudež
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....