NAJPREPOZNATLJIVIJE
1. HNK
Svečano otvorena u listopadu 1895., sjedište je najveće kazališne ustanove u Hrvatskoj. Zgradu ju otvorio car Franjo Josip I., a projektirali su je Fellner i Helmer, poznati graditelji. Ispred zgrade je Meštrovićeva skulptura Zdenac života, postavljena 1912. godine.
2. Muzej Mimara
Nalazi se u neorenesansnoj palači s kraja 19. st. na Rooseveltovom trgu. Fundus čini 3750 umjetnina raznolikih tehnika i materijala, kultura i civilizacija.
3. Groblje Mirogoj
Građeno je krajem 19. i početkom 20. stoljeća prema projektu arhitekta Hermanna Bolléa, a iznimnom se ljepotom odlikuju tamošnje arkade u kojima su pokopane znamenite ličnosti iz hrvatske povijesti.
4. Cibona
Sportsko-poslovni kompleks koji je dobio ime po slavnom zagrebačkom sportskom klubu. Godine 1985. su ga projektirali, a 1987. izveli arhitekti Marijan Hržić, Ivan Piteša i Berislav Šerbetić. Komples se sastoji od poslovnog tornja, sportske dvorane kluba Cibona, prolaza s ugostiteljsko-trgovačkim sadržajima i Trga Dražena Petrovića.
NAJVRJEDNIJE
5. Kockica
Popularno nazvana Kockica, Zgrada ministarstva pomorstva i veza samostojeća je višekatnica na Prisavlju 14, izgrađena prema projektu Ivana Vitića 1968. u kojoj se nekada nalazio Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske, a danas je u njoj smješteno Ministarstvo mora i Ministarstvo turizma. Kao i mnogi projekti u Zagrebu izvorni projekt nikada nije dovršen.
6. Zgrada Gradskog poglavarstva
Iako zgrada Gradskog poglavarstva na Trgu Stjepana Radića 1 nikada nije dobila predviđeni neboder od 17. katova, taj projekt slavnog Kazimira Ostrogovića iz 1955. oduševio je slavnog arhitekta Jeana Nouvela.
7. Dvorana Vatroslava Lisinskog
Koncertna dvorana i središnje mjesto za brojne manifestacije otvorena je 1973. na Trgu Stjepana Radića 4, a počela se graditi još 1961. godine prema projektu Marijana Haberlea, Minke Jurković i Tanje Zdvoržak. Temeljno je obnovljena 1999. godine.
8. ’Zakladni blok’
Ulični blok omeđen Ilicom, Gajevom, Bogovićevom te Petrićevom ulicom. Građen je od 1931. do 1938. godine na mjestu nekadašnje Zakladne bolnice prema ideji arhitekata Josipa Pičmana i Josipa Seissela o stvaranju bloka s trgovačkim, posslovnim, stambenim prostorima i neboderom na današnjem mjestu (Ilica 1). U izgradnji najvećeg djela zgrada sudjelovali su Ulrich, Freundenreich, Deutsch, Kliska, Loewy i Planić, a monolitnost kompleksa prevladana je 1970. godine probijanjem prolaza kroz jezgru bloka.
9. ‘Džamija’
Kružna zgrada na Trgu žrtava Fašizma, nastala 1938. godine prema zamisli Ivana Meštrovića. U njoj se nalazi Hrvatski dom likovnih umjetnika te se održavaju brojne izložbe suvremene umjetnosti. Jedno vrijeme služila je i kao džamija.
10. Trg burze
Monumentalnu palaču burze 1923. je projektirao, a 1927. godine izveo slavni arhitekt Viktor Kovačić, često nazivan i ocem hrvatske moderne. Monumentalna palača i arhitektonski i formalno predstavlja centar moći jer se danas u njoj nalazi Hrvatska narodna banka.
11. Zagrepčanka
Po mnogim stručnjacima do danas najljepši i do nedavno najviši zagrebački poslovni toranj i simbol Zagreba. Projekt su 1969. godine na Križanju Savske ceste i Vukovarske avenije izradili Slavko Jelinek i Berislav Vinković. Ta je zgrada, inače 25-katnica, dovršena sedam godina kasnije - 1976. godine.
12. Dječja bolnica u Klaićevoj ulici
Vladimir Turina, tvorac prvotnog Dinamovog stadiona u Maksimiru, 1956. godine gradi Centar za zaštitu majke i djeteta. Nažalost, projekt u Klaićevoj ulici nikad nije izveden do kraja, a stručnjaci se slažu da je to jedan od najzanimljivijih projekata u Zagrebu.
13. Zagrebačke vile
U razdoblju slavne zagrebačke moderne, početkom 20. st. stvar prestiža bila je imati modernu vilu arhitekata Iblera, Galića, Planića te ostalih velikana hrvatske moderne. Na Šalati, Prekrižju, Tuškancu, Jabukovcu, odnosno u Nazorovoj, Novakovoj, Gornjem Prekrižju te ostalim rezidencijalnim ulicama nalaze se brojne vile iz tog razdoblja od kojih su neke poput vile Kraus, Okrugle vile, vile Spitzer, Deutsch... prava remek-djela.
14. Zagrebački neboderi
Ne po visini, već po arhitekturi najznačajnija su tri relativno niska nebodera u centru grada. Jedan od njih je “drveni” neboder Drage Iblera na trgu koji je po njemu dobio i ime, drugi je slavni šareni neboder Ivana Vitića koji je nezaobilazna destinacija za sve kulturturiste te Loewyjev neboder u Masarykovoj ulici. Taj poslovno-stambeni toranj od svega devet katova ujedno je prvi zagrebački neboder koji se te 1933. sagradio za nevjerojatnih 79 radnih dana.
SUVREMENE
15. Muzej suvremene umjetnosti
Deset godina nakon arhitektonskog natječaja te šest od početka gradnje, lani je konačno otvoren Muzej suvremene umjetnosti, jedini muzej u Novom Zagrebu. Dom suvremene umjetnosti projektirao je arhitekt Igor Franić.
16. Hitna pomoć
Svi žale što nisu liječnici od kada se nedavno, za stoti rođendan, otvorila nova zgrada Hitne pomoći u Heinzelovoj ulici. Tu “zgradu stroj”, odnosno centralni dispečerski centar zagrebačke hitne pomoći projektirao je arhitektonski ured Produkcija 004.
17. Arena
Nova polivalentna dvorana na Laništu u ekstremnim rokovima građena za Svjetsko rukometno prvenstvo, nesumnjivo je postala novi zaštitni znak grada Zagreba. Projektant je studio UPI 2M.
18. Plesni centar
Na mjestu nekadašnjeg kina Lika, otvoren je Plesni centar studia 3LHD. Zato su bili nominirani i za nagradu “B. Bernardi” za najuspješnije ostvarenje iz oblikovanja i unutrašnjeg uređenja.
19. Hypo centar
Iako ju nije dovršio slavni američki arhitekt Thom Mayne koji se zbog neslaganja odrekao autorstva nad ovom kućom te ju je prije dvije godine dovršio domaći ured Tehnozone, svojom veličinom, lokacijom i impozantnošću zgrada Hypo banke zaslužila je da ju se svrsta u najjznačajnije suvremene zgrade u Zagrebu.
20. Zagrebački vrtići
Vrtić Medo Brundo arhitekta Hrvoja Njirića, raznobojni vrtić na Jarunu arhitekata Vinka Penezića i Krešimira Rogine, vrtić u Sesvetama Gorana Rake i njegove Radionice arhitekture, vrtić u Laništu Mije Roth Čerine i Tončija Čerine samo se neki od bisera suvremene arhitekture, koji nastavljaju tradiciju uspješnih i svjetski prepoznatih ostvarenja zahvaljujući javnim arhitektonsko-urbanističkim natječajima.