Znanstvenici su uspjeli transplantacijom stanica vratiti vid oslijepljelim miševima, što bi u budućnosti trebalo omogućiti liječenje brojnih oblika sljepila kod ljudi, javlja
BBC.
Britanski su stručnjaci tretirali miševe koji su imali oštećenja očiju slična onima koja imaju mnogi ljudi osobito starije životne dobi. Prema izvješću predstavljenom u časopisu Nature tim je presađivanjem matičnih stanica retine (mrežnice) iz embrija uspio vratiti vid miševima. Ako se isti rezultati uspiju ostvariti u liječenju ljudi, ova bi tehnika mogla pomoći milijunima širom svijeta koji boluju od raznih bolesti od senilne degeneracije makule do dijabetesa.
Fotoreceptori u mrežnici s godinama (osobito nakon pedesete) postupno propadaju, a bolesti poput povišenog tlaka i dijabetesa ubrzavaju ovaj proces. Jednom izgubljene receptore organizam ne može nadomjestiti. Budući da ostatak veze između oka i mozga uglavnom ostaje zdrav, znanstvenici smatraju da je liječenje retine transplantacijom najbolji put do obnove vida.
Raniji pokušaji transplantacije matičnih stanica (koje imaju sposobnost transformacije u razne vrste tkiva) nisu uspjeli jer stanice nisu bile dovoljno razvijene. Stoga su britanski stručnjaci pokušali presaditi stanice u naprednijem stadiju, koje su već bile programirane da se razviju u fotoreceptore. Tim je uzeo stanice miševa starih između tri i pet dana u stadiju u kojem se retina počinje formirati. One su presađene životinjama koje su genetski modificirane tako da postupno gube vid, čime je simuliran retinitis pigmentosa, odnosno senilna (staračka) degeneracija makule. Istraživanje je dalo odlične rezultate - u očima oslijepjelih miševa razvili su se fotoreceptori koji su se povezali s postojećim živčanim sustavom, te su miševi ponovno progledali.
Kada bi se ista tehnika primijenila na ljude ona bi zahtijevala uzimanje matičnih stanica fetusa tijekom drugog tromjesečja trudnoće (budući da se ljudski fetusi mnogo sporije razvijaju od mišjih). No britanski tim ističe kako ne namjerava ići tim putem. Oni će naime pokušati upotrijebiti stanice odraslih ljudi koje imaju svojstva matičnih stanica. Takve je stanice teže programirati da se razvijaju na željeni način od embrijskih, no neka ranija ispitivanja s drugim vrstama tkiva već su pokazala dobre rezultate.
Iako će za usavršavanje ove metode trebati vremena, znanstvenici se nadaju da će rješenje biti pronađeno u doglednoj budućnosti.
BBC;Nenad Jarić-Dauenhauer
Britanski su stručnjaci tretirali miševe koji su imali oštećenja očiju slična onima koja imaju mnogi ljudi osobito starije životne dobi. Prema izvješću predstavljenom u časopisu Nature tim je presađivanjem matičnih stanica retine (mrežnice) iz embrija uspio vratiti vid miševima. Ako se isti rezultati uspiju ostvariti u liječenju ljudi, ova bi tehnika mogla pomoći milijunima širom svijeta koji boluju od raznih bolesti od senilne degeneracije makule do dijabetesa.
Fotoreceptori u mrežnici s godinama (osobito nakon pedesete) postupno propadaju, a bolesti poput povišenog tlaka i dijabetesa ubrzavaju ovaj proces. Jednom izgubljene receptore organizam ne može nadomjestiti. Budući da ostatak veze između oka i mozga uglavnom ostaje zdrav, znanstvenici smatraju da je liječenje retine transplantacijom najbolji put do obnove vida.
Raniji pokušaji transplantacije matičnih stanica (koje imaju sposobnost transformacije u razne vrste tkiva) nisu uspjeli jer stanice nisu bile dovoljno razvijene. Stoga su britanski stručnjaci pokušali presaditi stanice u naprednijem stadiju, koje su već bile programirane da se razviju u fotoreceptore. Tim je uzeo stanice miševa starih između tri i pet dana u stadiju u kojem se retina počinje formirati. One su presađene životinjama koje su genetski modificirane tako da postupno gube vid, čime je simuliran retinitis pigmentosa, odnosno senilna (staračka) degeneracija makule. Istraživanje je dalo odlične rezultate - u očima oslijepjelih miševa razvili su se fotoreceptori koji su se povezali s postojećim živčanim sustavom, te su miševi ponovno progledali.
Kada bi se ista tehnika primijenila na ljude ona bi zahtijevala uzimanje matičnih stanica fetusa tijekom drugog tromjesečja trudnoće (budući da se ljudski fetusi mnogo sporije razvijaju od mišjih). No britanski tim ističe kako ne namjerava ići tim putem. Oni će naime pokušati upotrijebiti stanice odraslih ljudi koje imaju svojstva matičnih stanica. Takve je stanice teže programirati da se razvijaju na željeni način od embrijskih, no neka ranija ispitivanja s drugim vrstama tkiva već su pokazala dobre rezultate.
Iako će za usavršavanje ove metode trebati vremena, znanstvenici se nadaju da će rješenje biti pronađeno u doglednoj budućnosti.
BBC;Nenad Jarić-Dauenhauer
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....