ZAGREB - Trgovačke marže u velikim hrvatskim trgovačkim lancima kreću se čak do 62 posto. Toliko, naime, iznosi marža za neke vrste povrća u jednom od tri vodeća trgovačka lanca. Izrazito veliku maržu trgovci stavljaju i na neke vrste voća - do 42 posto - a među proizvodima s najvišom maržom još su peciva (marža do 33 posto), kruh (marža do 31 posto) i mesni proizvodi (marža do 29 posto).
S maržama od 20 i više posto trgovci zarađuju i na proizvodima kao što su konzerve, tjestenina, čokolada i majoneza, dakle proizvodima koji se puno prodaju i značajno utječu na skupoću potrošačke košarice.
Struktura cijena različita
Podatke o maržama dobili smo od Ministarstva gospodarstva koje je zajedno s Vladom nedavno od Državnog inspektorata zatražilo analizu marži kako bi se utvrdilo koliko one utječu na maloprodajne cijene, odnosno na poskupljenja najvažnijih kućnih potrepština.
No, budući da su iznosi marži poslovna tajna i trgovci ih imaju pravo slobodno određivati, u Ministarstvu ne mogu govoriti o imenima trgovačkih lanaca čije su marže analizirane. Podaci pokazuju kako su mnoge marže enormno velike, ali i to da među trgovačkim kućama postoje i velike razlike u maržama za iste vrste proizvoda. No, unatoč tako različitim maržama, maloprodajne cijene većine proizvoda na policama približno su jednake.
Svatko ima svoju strategiju
Direktorica Sektora za trgovinu u HGK, Milica Rakuša Martulaš, kaže kako je struktura cijena u Hrvatskoj različita od one u zemljama EU, ali da se marže u tim državama, “prema europskim konzultantima, kreću od 50 do 70 posto”.
- Maloprodaja hrane u Hrvatskoj posluje sa zaradama nižima od uobičajenih na sličnim tržištima, a i stopa profita je niža, kaže ona. - Definiranje marži izuzetno je komplicirano jer ovisi o cijelom nizu čimbenika - o veličini trgovačkog lanca, poziciji tog lanca, tj. ima li vlastitu proizvodnju, svoju logistiku i distribuciju, te u konačnici i o strategiji svakog pojedinog lanca koji odlučuje koje proizvode ponuditi kupcima na tržištu - rekao je menadžer jednoga velikog trgovačkog lanca.
- Naravno da je lakše najvećim trgovačkim lancima s vlastitom proizvodnjom koja im omogućava nižu nabavnu vrijednost i veće marže. Nije isto ima li netko svoj logistički centar i cijelu distribuciju radi sam ili to plaća nekome drugome - kažu u istom trgovačkom lancu.
Svaki trgovac očito ima svoju strategiju: izabire određenu kategoriju proizvoda koja je ključna u privlačenju kupaca i onda ima najbolju robu, najveći izbor i najbolje cijene, što znači i niže marže u tom segmentu. Ali to se onda kompenzira većim maržama za druge proizvode. Trgovci pojašnjavaju kako unutar svake pojedine kategorije postoje proizvodi koji su bazni i cjenovno vrlo osjetljivi. Ako je riječ o mliječnim proizvodima, to je onda svakako litra mlijeka, čija je cijena u maloprodaji vrlo izjednačena te su stoga relativno niske marže.
Žive u konkretnom društvu
I podaci Ministarstva gospodarstva pokazuju da je raspon marži za mlijeko od 0,12 do 18,76 posto. S druge strane su proizvodi iz iste kategorije, primjerice probiotik sa žitaricama, koji imaju dodanu vrijednost, nisu socijalni, njihovi troškovi i obrtaj su veći pa su i marže veće.
Iako država ne može utjecati na formiranje marži, Vlada će moći kritizirati trgovce zbog njih, što je već i učinila. - Apeliram na sve one koji neopravdano dižu marže da se sjete da zarađuju novac u konkretnom društvu. Marže uvijek moraju biti primjerene tržištu i situaciji u kojoj se društvo nalazi - izjavio je premijer Ivo Sanader.
Nikola Jelić;Gordana Galović
S maržama od 20 i više posto trgovci zarađuju i na proizvodima kao što su konzerve, tjestenina, čokolada i majoneza, dakle proizvodima koji se puno prodaju i značajno utječu na skupoću potrošačke košarice.
Struktura cijena različita
Podatke o maržama dobili smo od Ministarstva gospodarstva koje je zajedno s Vladom nedavno od Državnog inspektorata zatražilo analizu marži kako bi se utvrdilo koliko one utječu na maloprodajne cijene, odnosno na poskupljenja najvažnijih kućnih potrepština.
No, budući da su iznosi marži poslovna tajna i trgovci ih imaju pravo slobodno određivati, u Ministarstvu ne mogu govoriti o imenima trgovačkih lanaca čije su marže analizirane. Podaci pokazuju kako su mnoge marže enormno velike, ali i to da među trgovačkim kućama postoje i velike razlike u maržama za iste vrste proizvoda. No, unatoč tako različitim maržama, maloprodajne cijene većine proizvoda na policama približno su jednake.
Svatko ima svoju strategiju
Direktorica Sektora za trgovinu u HGK, Milica Rakuša Martulaš, kaže kako je struktura cijena u Hrvatskoj različita od one u zemljama EU, ali da se marže u tim državama, “prema europskim konzultantima, kreću od 50 do 70 posto”.
- Maloprodaja hrane u Hrvatskoj posluje sa zaradama nižima od uobičajenih na sličnim tržištima, a i stopa profita je niža, kaže ona. - Definiranje marži izuzetno je komplicirano jer ovisi o cijelom nizu čimbenika - o veličini trgovačkog lanca, poziciji tog lanca, tj. ima li vlastitu proizvodnju, svoju logistiku i distribuciju, te u konačnici i o strategiji svakog pojedinog lanca koji odlučuje koje proizvode ponuditi kupcima na tržištu - rekao je menadžer jednoga velikog trgovačkog lanca.
- Naravno da je lakše najvećim trgovačkim lancima s vlastitom proizvodnjom koja im omogućava nižu nabavnu vrijednost i veće marže. Nije isto ima li netko svoj logistički centar i cijelu distribuciju radi sam ili to plaća nekome drugome - kažu u istom trgovačkom lancu.
Svaki trgovac očito ima svoju strategiju: izabire određenu kategoriju proizvoda koja je ključna u privlačenju kupaca i onda ima najbolju robu, najveći izbor i najbolje cijene, što znači i niže marže u tom segmentu. Ali to se onda kompenzira većim maržama za druge proizvode. Trgovci pojašnjavaju kako unutar svake pojedine kategorije postoje proizvodi koji su bazni i cjenovno vrlo osjetljivi. Ako je riječ o mliječnim proizvodima, to je onda svakako litra mlijeka, čija je cijena u maloprodaji vrlo izjednačena te su stoga relativno niske marže.
Žive u konkretnom društvu
I podaci Ministarstva gospodarstva pokazuju da je raspon marži za mlijeko od 0,12 do 18,76 posto. S druge strane su proizvodi iz iste kategorije, primjerice probiotik sa žitaricama, koji imaju dodanu vrijednost, nisu socijalni, njihovi troškovi i obrtaj su veći pa su i marže veće.
Iako država ne može utjecati na formiranje marži, Vlada će moći kritizirati trgovce zbog njih, što je već i učinila. - Apeliram na sve one koji neopravdano dižu marže da se sjete da zarađuju novac u konkretnom društvu. Marže uvijek moraju biti primjerene tržištu i situaciji u kojoj se društvo nalazi - izjavio je premijer Ivo Sanader.
Nikola Jelić;Gordana Galović
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....