Zagrebački Trg dr. Franje Tuđmana, danas "neugledna ledina", kako su je neki nazivali, u četvrti Črnomerec, bit će veliki park sa šetnicama, dugačkim bazenom, staklenim paviljonom i podzemnom garažom.
Zgrada sagrađena u 19. stoljeću neće se dirati
- Prostor oslobođen još 1978. rušenjem sklopa tzv. Rudolfove vojarne ima najveći urbani i socijalni potencijal na području šireg središta Zagreba. Veličina i položaj, urbanistička povijest i iskustva stečena studiranjem tog sklopa, vidljiva je iz projekta za rješenje višenamjenskog objekta koji je imao sabrati informacijske, servisne, ugostiteljske i ostale funkcije - opisuje svoj projekt Fabijanić.
To što će se park zvati Trg dr. Franje Tuđmana činjenica je koja mu, tvrdi, nije previše važna.
- Meni je gotovo svejedno kako se taj park zove, ono što mi nije svejedno jest da se prostor ne uređuje i da površina u kojoj leži velik potencijal stoji neuređena i neiskorištena - rekao je Fabijanić, koji izbjegava svako dovođenje svog projekta u vezu s politikom.
Izbjeći monumentalnost
- Tada, kada sam radio projekt, kao i danas, mislim da bi taj prostor mogao postati gradski park koji bi mogao sabrati različite urbane funkcije, od utilitarnih do simboličkih, i postati važnim društvenim poprištem u zapadnom dijelu grada u kojem od Britanskog trga do Črnomerca nema ni jednog trga. Drago mi je što je aktualiziran moj projekt sada kad se razmatra jedna od njegovih mogućih funkcija. Spreman sam, nakon pauze koja mi je omogućila koncentraciju na esencijalne aspekte ovog nadasve važnog locusa, suočiti se sa svim njegovim izazovima. Ma kakvo ime dobio, taj prostor vidim kao ishodište procesa reurbanizacije zapadnog dijela središta Zagreba i mjesto potvrde njegovog urbanog identiteta u 21. stoljeću na kojem očekujem sudjelovanje zagrebačke i hrvatske umjetničke elite - kaže Fabijanić.
Njegovu ideju, a i odabranu lokaciju za Tuđmanov trg, podržava i povjesničar umjetnosti Krešimir Galović.
- Taj park urbanistički se formirao još u 19. stoljeću gradnjom Rudolfove vojarne koja je na neki način 'odrezala' zapadni dio grada od središta. Njenim rušenjem otvorio tu se jedan nedefinirani prostor. Struka je dugo propitivala što s tom površinom, a sada se pokazala kao jako dobro rješenje za Tuđmanov trg. Mislim da je odabir tog parka jedno zrelo i trezveno rješenje - kaže Galović, koji za uređenje ima i neke originalne ideje.
- Smatram da bi trebalo izbjeći gradnju monumentalnih spomenika jer oni ne odražavaju pravi duh ovog vremena. Poanta i cilj trebali bi biti da se uređenjem prostora uspostavi misaona memorija na određenu osobu kojoj je posvećen. Trgovi su javni gradski prostori namijenjeni prvenstveno građanima, i to bi trebala biti misao vodilja uređenja. Čak ne bi bilo loše umjesto spomenika tamo postaviti jedan golemi ekran koji bi preuzeo tu funkciju - smatra Krešimir Galović, povjesničar umjetnosti.
Bazeni i mostovi
Fabijanićeva ideja, vizija koju je pretočio u studiju prostora, zeleni je perivoj s centralnim objektom u parku, a to je stakleni paviljon. U tri faze razrade ideje, Fabijanić je predviđao različite mogućnosti: u prvoj nije bilo paviljona već niz vodoskoka, zatim je tu ideju zamijenio s dva paviljona povezana staklenom kupolom, da bi u trećoj, posljednjoj fazi, došao do ideje da paviljon bude samo jedan, smješten uz Ilicu.
Uz paviljon, na ulazu u park s Ilice, Fabijanić vidi organizirani red kioska, a duž parka uz Reljkovićevu i Trg Francuske Republike bit će smješten dugački bazen koji presijecaju mostovi. Ispod bazena bila bi podzemna garaža s dvije etaže u koju bi se ulazilo s Trga Francuske Republike.
S Fabijanićevim viđenjem slaže se i većina renomiranih arhitekata, urbanista i povjesničara umjetnosti, koji smatraju da je taj prostor lijep i pun potencijala, ali nezasluženo neiskorišten i dobro je da dobije novu svrhu.
Dr. sc. Ive Šimat Banov tvrdi da se Zagrebu, pogrešno, u spomeničkom smislu shvaća samo uži centar grada.
- Sve što se nalazi samo sto metara južnije ili zapadnije od primjerice Cvjetnog trga smatra se manje vrijednim ili periferijom. Da ne pričam o Novom Zagrebu, koji je shvaćen kao velika spavaonica. Smatram da je zelena površina pored Trga Francuske Republike primjerena kao lokacija. Park je lijep, prostran i širok - kaže Šimat Banov, dodajući kako je idealno da ovako prostran i širok park još nije uređen, jer se sada može početi iz temelja uređivati, bez da se narušavaju postojeća arhitektonska rješenja.
Bez kiča i jeftine simbolike
- Osobno bih volio vidjeti da novi trg bude uređen bez kiča i pretjerane upotrebe nacionalnih simbola. Taj ambijent je idealan za razna hortikulturalna rješenja i ne treba ga prenatrpati sadržajima. Trg mora biti funkcionalno uređen tako da korespondira s običnim ljudima i da služi kao mjesto za odmor i šetnica u ugodnom ambijentu - zaključuje Ive Šimat Banov.
Fabijanić je u svome projektu upravo to i predvidio, a njegovi nacrti prikazuju puno zelenila i hortikulture.
- Ovaj projekt predviđa puno zelenila i drveća, niti jedno drvo neće biti posječeno. Uređenjem parka dobit ćemo šetnicu i mjesto društvenih i kulturnih događanja kakvo na tom dijelu grada nedostaje, nešto poput Zrinjavca i Lenucijeve potkove. Koncerti koji se održavaju na Trgu bana Jelačića ili na Cvjetnom trgu mogli bi preseliti tamo jer je prostor velik i prikladan. Umjesto u Manduševcu, maturanti bi se za norijadu mogli kupati u bazenu u tom parku. Taj, trenutno neugledni i nezanimljivi Črnomerec, dobio bi dušu i sadržaje, jednostavno bi živnuo, a najviše bi profitirali građani koji bi dobili novi park - uvjeren je arhitekt Fabijanić.
Prostor čije uređenje Fabijanić predlaže u svojoj studiji trenutno zapravo nema ime. Zagrepčani ga desetljećima zovu Trg Francuske Republike jer je smješten uz njega, no livadi koja će u budućnosti postati park, ime prvog hrvatskog predsjednika bit će prvo koje će ponijeti. Danas su na tom prostoru, uz Ulicu Republike Austrije, ostaci bivše Rudolfove vojarne, te zavodi i Ministarstva. Prema projektu uređenja predviđen je njihov ostanak na istoj lokaciji, a uređenje se odnosi na prostor iza tih građevina.
- Jedina zgrada koju bi trebalo rušiti za realizaciju projekta kako je zamišljen u mojoj studiji je zgrada Mjesne općine Črnomerec smeštene uz ulicu Matka Talovića i Trg Francuske Republike, jer je na njenom mjestu predviđen bazen - kaže Fabijanić.
Veliko preuređenje potrebnim smatra i arhitekt i urbanist Tomislav Premerl.
- Park pored Trga Francuske Republike trenutno ničemu ne služi. On je lijep jer je riječ o zelenoj površini, ali sada će on dobiti i svoju funkciju što pozdravljam. Taj dio grada je općenito zapušten, a praktički se zbog razvoja Zagreba nalazi u širem središtu. Zato je potrebna temeljita rekonstrukcija, sa primjerenim hortikulturalnim zahvatima. Treba urediti parkove, u cijelu sliku ukomponirati i Trg Francuske Republike koji se 'pretače' u tu površinu i onda će cjelina zablistati novim sjajem - ističe Premrl, koji bi, kaže, volio da se izbjegne pretjerana upotreba nacionalnih simbola jer sama 'livada' već ima povijesnu vrijednost u kolektivnom sjećanju građana zbog masovnih skupova koji su se u vrijeme osamostaljenja tamo održavali.
Promjene ideje iz 1998.
- Ne treba pribjegavati prizemnim rješenjima, već uređenje mora biti primjereno suvremenoj umjetnosti. Novi Tuđmanov trg mora biti jedna nova cjelina sa svojim središtem, bilo spomenikom ili nečim drugim. Hoće li trg izgledati točno tako kako je Fabijanić zamislio ili će on samo s projektom sudjelovati u nekoj daljnjoj razradi konačnog izgleda trga, ostaje za vidjeti nakon daljnjih natječaja- zaključuje Tomislav Premrl.
Ovaj projekt, naglašava Nenad Fabijanić, neće zaživjeti točno u onakvom obliku kakav je on predložio 1998. jer su se, kaže, promijenila pravila struke, promijenila se tehnologija, a sada pred njim i sasvim novi zahtjev - treba smjestiti spomenik na neki dio park - trga.
Rad kipara Kažimira Hraste, visina 3 m
Rad kipara Kuzne Kovačića, visina 3m
Rad kipara Ivana Malenice, visina 6 m
- Pred nama je sada sasvim novi zadatak, treba urediti studiju i projekt. Kada sam radio studiju, nije u planu bio nikakav spomenik, ali on će se bez problema uklopiti u uređeni park. Teško je sada nagađati na kojem dijelu trga bi mogao biti spomenik - rekao je Fabijanić. Naglašava da pozicija spomenika ovisi o mnogo toga, primjerice njegovoj veličini i izgledu.
Ako predviđenu lokacija, koju je već prihvatio Odbor za imenovanja ulica, naselja i trgova, 21. prosinca na sjednici podrži većina zastupnika zagrebačke Gradske skupštine, prvi hrvatski predsjednik službeno će dobiti svoj trg u glavnom gradu Hrvatske.
Uslijedit će dorada Fabijanićeva projekta te raspisivanje natječaja za izradu spomenika Franji Tuđmanu. Fabijanić kaže kako bi samo razrada njegovog projekta i dobivanje potrebne dokumentacije potrajala najmanje godinu dana, a gradski čelnici, iako se u medijima spominjao vrijeme od tri godine, ne žele službeno reći kada bi trg mogao osvanuti uređen.
O mjestu koje će spomenik Tuđmanu dobiti na trgu Nenad Fabijanić odbija, za sada, govoriti. Tek kada se vidi kakav će biti spomenik, moći će se raspravljati o njegovu položaju, kaže Fabijanić.
Od onih koji su do sada napravljeni, niti jedan nije dobio pohvale stručnjaka. Ive Šimat Banov izdvaja, ipak, Tuđmana Kuzme Kovačića, za kojeg kaže da je "bolji od drugih". Izdvajamo tri spomenika Tuđmanu, od kojih niti jedan nije niži od tri metra. Kakav će biti zagrebački Tuđman?
Lana Mindoljević;Tomislav Novak
Taj je projekt arhitekt Nenad Fabijanić osmislio prije osam godina, kada je traženje lokacije za trg prvog hrvatskog predsjednika bilo daleka budućnost, a skupa s njim i politička prepucavanja koja ga prate.
Natječaj za uređenje prostora veličine 56 tisuća četvornih metara proveden je krajem devedesetih i na njemu je Fabijanić pobijedio. Projekt je na tome i stao, da bi idućih godina skupljao prašinu u nekoj ladici u Gradskom poglavarstvu. Prašnjavi dokument sada je ugledao svjetlo dana, a Fabijanić je dobio priliku da svoju viziju predstavi javnosti i pretvori u stvarnost.
Zgrada sagrađena u 19. stoljeću neće se dirati
 |
- Prostor oslobođen još 1978. rušenjem sklopa tzv. Rudolfove vojarne ima najveći urbani i socijalni potencijal na području šireg središta Zagreba. Veličina i položaj, urbanistička povijest i iskustva stečena studiranjem tog sklopa, vidljiva je iz projekta za rješenje višenamjenskog objekta koji je imao sabrati informacijske, servisne, ugostiteljske i ostale funkcije - opisuje svoj projekt Fabijanić.
To što će se park zvati Trg dr. Franje Tuđmana činjenica je koja mu, tvrdi, nije previše važna.
- Meni je gotovo svejedno kako se taj park zove, ono što mi nije svejedno jest da se prostor ne uređuje i da površina u kojoj leži velik potencijal stoji neuređena i neiskorištena - rekao je Fabijanić, koji izbjegava svako dovođenje svog projekta u vezu s politikom.
Izbjeći monumentalnost
- Tada, kada sam radio projekt, kao i danas, mislim da bi taj prostor mogao postati gradski park koji bi mogao sabrati različite urbane funkcije, od utilitarnih do simboličkih, i postati važnim društvenim poprištem u zapadnom dijelu grada u kojem od Britanskog trga do Črnomerca nema ni jednog trga. Drago mi je što je aktualiziran moj projekt sada kad se razmatra jedna od njegovih mogućih funkcija. Spreman sam, nakon pauze koja mi je omogućila koncentraciju na esencijalne aspekte ovog nadasve važnog locusa, suočiti se sa svim njegovim izazovima. Ma kakvo ime dobio, taj prostor vidim kao ishodište procesa reurbanizacije zapadnog dijela središta Zagreba i mjesto potvrde njegovog urbanog identiteta u 21. stoljeću na kojem očekujem sudjelovanje zagrebačke i hrvatske umjetničke elite - kaže Fabijanić.
 |
Njegovu ideju, a i odabranu lokaciju za Tuđmanov trg, podržava i povjesničar umjetnosti Krešimir Galović.
- Taj park urbanistički se formirao još u 19. stoljeću gradnjom Rudolfove vojarne koja je na neki način 'odrezala' zapadni dio grada od središta. Njenim rušenjem otvorio tu se jedan nedefinirani prostor. Struka je dugo propitivala što s tom površinom, a sada se pokazala kao jako dobro rješenje za Tuđmanov trg. Mislim da je odabir tog parka jedno zrelo i trezveno rješenje - kaže Galović, koji za uređenje ima i neke originalne ideje.
- Smatram da bi trebalo izbjeći gradnju monumentalnih spomenika jer oni ne odražavaju pravi duh ovog vremena. Poanta i cilj trebali bi biti da se uređenjem prostora uspostavi misaona memorija na određenu osobu kojoj je posvećen. Trgovi su javni gradski prostori namijenjeni prvenstveno građanima, i to bi trebala biti misao vodilja uređenja. Čak ne bi bilo loše umjesto spomenika tamo postaviti jedan golemi ekran koji bi preuzeo tu funkciju - smatra Krešimir Galović, povjesničar umjetnosti.
Bazeni i mostovi
Fabijanićeva ideja, vizija koju je pretočio u studiju prostora, zeleni je perivoj s centralnim objektom u parku, a to je stakleni paviljon. U tri faze razrade ideje, Fabijanić je predviđao različite mogućnosti: u prvoj nije bilo paviljona već niz vodoskoka, zatim je tu ideju zamijenio s dva paviljona povezana staklenom kupolom, da bi u trećoj, posljednjoj fazi, došao do ideje da paviljon bude samo jedan, smješten uz Ilicu.
Uz paviljon, na ulazu u park s Ilice, Fabijanić vidi organizirani red kioska, a duž parka uz Reljkovićevu i Trg Francuske Republike bit će smješten dugački bazen koji presijecaju mostovi. Ispod bazena bila bi podzemna garaža s dvije etaže u koju bi se ulazilo s Trga Francuske Republike.
S Fabijanićevim viđenjem slaže se i većina renomiranih arhitekata, urbanista i povjesničara umjetnosti, koji smatraju da je taj prostor lijep i pun potencijala, ali nezasluženo neiskorišten i dobro je da dobije novu svrhu.
Dr. sc. Ive Šimat Banov tvrdi da se Zagrebu, pogrešno, u spomeničkom smislu shvaća samo uži centar grada.
- Sve što se nalazi samo sto metara južnije ili zapadnije od primjerice Cvjetnog trga smatra se manje vrijednim ili periferijom. Da ne pričam o Novom Zagrebu, koji je shvaćen kao velika spavaonica. Smatram da je zelena površina pored Trga Francuske Republike primjerena kao lokacija. Park je lijep, prostran i širok - kaže Šimat Banov, dodajući kako je idealno da ovako prostran i širok park još nije uređen, jer se sada može početi iz temelja uređivati, bez da se narušavaju postojeća arhitektonska rješenja.
Bez kiča i jeftine simbolike
- Osobno bih volio vidjeti da novi trg bude uređen bez kiča i pretjerane upotrebe nacionalnih simbola. Taj ambijent je idealan za razna hortikulturalna rješenja i ne treba ga prenatrpati sadržajima. Trg mora biti funkcionalno uređen tako da korespondira s običnim ljudima i da služi kao mjesto za odmor i šetnica u ugodnom ambijentu - zaključuje Ive Šimat Banov.
Fabijanić je u svome projektu upravo to i predvidio, a njegovi nacrti prikazuju puno zelenila i hortikulture.
- Ovaj projekt predviđa puno zelenila i drveća, niti jedno drvo neće biti posječeno. Uređenjem parka dobit ćemo šetnicu i mjesto društvenih i kulturnih događanja kakvo na tom dijelu grada nedostaje, nešto poput Zrinjavca i Lenucijeve potkove. Koncerti koji se održavaju na Trgu bana Jelačića ili na Cvjetnom trgu mogli bi preseliti tamo jer je prostor velik i prikladan. Umjesto u Manduševcu, maturanti bi se za norijadu mogli kupati u bazenu u tom parku. Taj, trenutno neugledni i nezanimljivi Črnomerec, dobio bi dušu i sadržaje, jednostavno bi živnuo, a najviše bi profitirali građani koji bi dobili novi park - uvjeren je arhitekt Fabijanić.
Prostor čije uređenje Fabijanić predlaže u svojoj studiji trenutno zapravo nema ime. Zagrepčani ga desetljećima zovu Trg Francuske Republike jer je smješten uz njega, no livadi koja će u budućnosti postati park, ime prvog hrvatskog predsjednika bit će prvo koje će ponijeti. Danas su na tom prostoru, uz Ulicu Republike Austrije, ostaci bivše Rudolfove vojarne, te zavodi i Ministarstva. Prema projektu uređenja predviđen je njihov ostanak na istoj lokaciji, a uređenje se odnosi na prostor iza tih građevina.
- Jedina zgrada koju bi trebalo rušiti za realizaciju projekta kako je zamišljen u mojoj studiji je zgrada Mjesne općine Črnomerec smeštene uz ulicu Matka Talovića i Trg Francuske Republike, jer je na njenom mjestu predviđen bazen - kaže Fabijanić.
Veliko preuređenje potrebnim smatra i arhitekt i urbanist Tomislav Premerl.
- Park pored Trga Francuske Republike trenutno ničemu ne služi. On je lijep jer je riječ o zelenoj površini, ali sada će on dobiti i svoju funkciju što pozdravljam. Taj dio grada je općenito zapušten, a praktički se zbog razvoja Zagreba nalazi u širem središtu. Zato je potrebna temeljita rekonstrukcija, sa primjerenim hortikulturalnim zahvatima. Treba urediti parkove, u cijelu sliku ukomponirati i Trg Francuske Republike koji se 'pretače' u tu površinu i onda će cjelina zablistati novim sjajem - ističe Premrl, koji bi, kaže, volio da se izbjegne pretjerana upotreba nacionalnih simbola jer sama 'livada' već ima povijesnu vrijednost u kolektivnom sjećanju građana zbog masovnih skupova koji su se u vrijeme osamostaljenja tamo održavali.
Promjene ideje iz 1998.
- Ne treba pribjegavati prizemnim rješenjima, već uređenje mora biti primjereno suvremenoj umjetnosti. Novi Tuđmanov trg mora biti jedna nova cjelina sa svojim središtem, bilo spomenikom ili nečim drugim. Hoće li trg izgledati točno tako kako je Fabijanić zamislio ili će on samo s projektom sudjelovati u nekoj daljnjoj razradi konačnog izgleda trga, ostaje za vidjeti nakon daljnjih natječaja- zaključuje Tomislav Premrl.
Ovaj projekt, naglašava Nenad Fabijanić, neće zaživjeti točno u onakvom obliku kakav je on predložio 1998. jer su se, kaže, promijenila pravila struke, promijenila se tehnologija, a sada pred njim i sasvim novi zahtjev - treba smjestiti spomenik na neki dio park - trga.
Rad kipara Kažimira Hraste, visina 3 m
Rad kipara Kuzne Kovačića, visina 3m
Rad kipara Ivana Malenice, visina 6 m
|
|
|
|
Makarska
|
Škabrnja
|
Pridraga
|
- Pred nama je sada sasvim novi zadatak, treba urediti studiju i projekt. Kada sam radio studiju, nije u planu bio nikakav spomenik, ali on će se bez problema uklopiti u uređeni park. Teško je sada nagađati na kojem dijelu trga bi mogao biti spomenik - rekao je Fabijanić. Naglašava da pozicija spomenika ovisi o mnogo toga, primjerice njegovoj veličini i izgledu.
Ako predviđenu lokacija, koju je već prihvatio Odbor za imenovanja ulica, naselja i trgova, 21. prosinca na sjednici podrži većina zastupnika zagrebačke Gradske skupštine, prvi hrvatski predsjednik službeno će dobiti svoj trg u glavnom gradu Hrvatske.
Uslijedit će dorada Fabijanićeva projekta te raspisivanje natječaja za izradu spomenika Franji Tuđmanu. Fabijanić kaže kako bi samo razrada njegovog projekta i dobivanje potrebne dokumentacije potrajala najmanje godinu dana, a gradski čelnici, iako se u medijima spominjao vrijeme od tri godine, ne žele službeno reći kada bi trg mogao osvanuti uređen.
O mjestu koje će spomenik Tuđmanu dobiti na trgu Nenad Fabijanić odbija, za sada, govoriti. Tek kada se vidi kakav će biti spomenik, moći će se raspravljati o njegovu položaju, kaže Fabijanić.
Od onih koji su do sada napravljeni, niti jedan nije dobio pohvale stručnjaka. Ive Šimat Banov izdvaja, ipak, Tuđmana Kuzme Kovačića, za kojeg kaže da je "bolji od drugih". Izdvajamo tri spomenika Tuđmanu, od kojih niti jedan nije niži od tri metra. Kakav će biti zagrebački Tuđman?
|
Kakav će biti zagrebački Tuđman?
|
Lana Mindoljević;Tomislav Novak
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....