ZAGREB - Hrvatska je, po broju djece o kojima brine jedna teta u vrtiću, apsolutni europski rekorder. Naime, po standardima koji su posljednji put propisani 1983. godine, a zapravo se nisu mijenjali još od 1948., vrtićka grupa o kojoj skrbi jedna odgojiteljica može imati i do 36 djece!
To je čak sedam puta više djece nego u Austriji gdje jedna teta dolazi na petero djece. U skandinavskim zemljama odgojitelju pomažu asistenti, dok u Škotskoj vrtićka grupa uvijek ima dva odgojitelja koji brinu o maksimalno desetoro djece.
U jaslicama je situacija još i gora. Dok u Hrvatskoj jedna teta brine i do 24 mališana u dobi do tri godine, u Danskoj na jednu tetu dolaze najviše tri bebe. Istina, i kod nas jednu grupu službeno vode dvije odgojiteljice, no kako one rade u smjenama, obje s djecom provedu najviše tri sata dnevno kada su u pitanju mlađa djeca, odnosno svega jedan sat kada je riječ o starijoj djeci.
- 43% djece ide u vrtić
- 60% plan do 2010. godine
- 2000 djece ukupno na listi čekanja, Zagreb
- 1500 beba na listi čekanja, Zagreb
- 557 vrtića
- 1206 objekata
U većini europskih zemljama dva odgojitelja provode sve vrijeme s djecom u grupi, a negdje imaju još i asistente. U Sloveniji, pak, dva odgojitelja s djecom provode najmanje šest sati.
Prema Zakonu o predškolskom odgoju, država je nove standarde trebala propisati još 1997. godine, no njih do danas nema. Tijekom proteklih godina prosvjetne su vlasti, istina, pripremile nekoliko prijedloga novih standarda, no niti jedan od tih prijedloga nije stigao do Sabora.
S obzirom na hrvatske standarde, prava je sreća što se u jaslicama i vrtićima do sada nisu događali i teži incidenti. Posljednji javnosti poznati slučaj, koji je ponovno otvorio pitanje prevelikog broja djece u grupi, navodno je seksualno zlostavljanje četverogodišnje djevojčice od vršnjaka koje se, prema svim do sad raspoloživim podacima, zbilo u vrtiću. Roditelji djevojčice najodgovornijim za ono što je proživjela njihova kći drže tete koje su, tvrde, djecu ostavile bez nadzora.
Poznat je i slučaj jednogodišnje bebe koju su vršnjaci u grupi izgrebali i izgrizli po cijelom tijelu dok je teta u drugoj sobi presvlačila drugu bebu. Iako su ju roditelji teško optuživali, ustanovilo se da kao jedina teta u grupi ona naprosto nije mogla biti na dva mjesta u isto vrijeme.
- Situacija je još dobra s obzirom na uvjete. U nekim grupama ima i do 40 djece, što se pravda time da sva djeca ne dođu uvijek u vrtić. Mi se jednom moramo odrediti jesu li nam prioritet djeca ili gradnja stadiona. Ako su nam prioritet djeca, onda je krajnje vrijeme da država donese nove standarde.
Njih nam je ministar Primorac obećao na Božić 2004. godine, a sada je već skoro kraj 2006. - ljuti se Davorka Malenica-Mesaroš, jedna od osnivačica udruge "Roda" i voditeljica projekta za vrtiće iz bajke.
Vijeće koje bi trebalo predložiti nove pedagoške standarde do sada je održalo samo jednu sjednicu, a kako je ono zaduženo i za standarde u osnovnim i srednjim školama, gospođa Malenica-Mesaroš ne vjeruje da će ono brzo završiti posao.
U Ministarstvu obrazovanja prijedloge Vijeća očekuju početkom 2007. godine. O tome kako bi trebali izgledati novi standardi ne žele kalkulirati. - Kada bi svi uvjeti u dječjim vrtićima bili idealni, trebalo bi odrediti normative prema kojima je u grupi petero djece u dobi od godine dana o kojima brinu tri odgojiteljice, pa do najviše 28 djece u šestoj godini života s dva odgojitelja. To bi bio idelan normativ za idealan standard - rekao nam je glasnogovornik Božo Pavičin.
Ivana Kalogjera-Brkić
To je čak sedam puta više djece nego u Austriji gdje jedna teta dolazi na petero djece. U skandinavskim zemljama odgojitelju pomažu asistenti, dok u Škotskoj vrtićka grupa uvijek ima dva odgojitelja koji brinu o maksimalno desetoro djece.
U jaslicama je situacija još i gora. Dok u Hrvatskoj jedna teta brine i do 24 mališana u dobi do tri godine, u Danskoj na jednu tetu dolaze najviše tri bebe. Istina, i kod nas jednu grupu službeno vode dvije odgojiteljice, no kako one rade u smjenama, obje s djecom provedu najviše tri sata dnevno kada su u pitanju mlađa djeca, odnosno svega jedan sat kada je riječ o starijoj djeci.
- 43% djece ide u vrtić
- 60% plan do 2010. godine
- 2000 djece ukupno na listi čekanja, Zagreb
- 1500 beba na listi čekanja, Zagreb
- 557 vrtića
- 1206 objekata
|
Stanje u vrtićima
|
Prema Zakonu o predškolskom odgoju, država je nove standarde trebala propisati još 1997. godine, no njih do danas nema. Tijekom proteklih godina prosvjetne su vlasti, istina, pripremile nekoliko prijedloga novih standarda, no niti jedan od tih prijedloga nije stigao do Sabora.
S obzirom na hrvatske standarde, prava je sreća što se u jaslicama i vrtićima do sada nisu događali i teži incidenti. Posljednji javnosti poznati slučaj, koji je ponovno otvorio pitanje prevelikog broja djece u grupi, navodno je seksualno zlostavljanje četverogodišnje djevojčice od vršnjaka koje se, prema svim do sad raspoloživim podacima, zbilo u vrtiću. Roditelji djevojčice najodgovornijim za ono što je proživjela njihova kći drže tete koje su, tvrde, djecu ostavile bez nadzora.
Poznat je i slučaj jednogodišnje bebe koju su vršnjaci u grupi izgrebali i izgrizli po cijelom tijelu dok je teta u drugoj sobi presvlačila drugu bebu. Iako su ju roditelji teško optuživali, ustanovilo se da kao jedina teta u grupi ona naprosto nije mogla biti na dva mjesta u isto vrijeme.
- Situacija je još dobra s obzirom na uvjete. U nekim grupama ima i do 40 djece, što se pravda time da sva djeca ne dođu uvijek u vrtić. Mi se jednom moramo odrediti jesu li nam prioritet djeca ili gradnja stadiona. Ako su nam prioritet djeca, onda je krajnje vrijeme da država donese nove standarde.
Njih nam je ministar Primorac obećao na Božić 2004. godine, a sada je već skoro kraj 2006. - ljuti se Davorka Malenica-Mesaroš, jedna od osnivačica udruge "Roda" i voditeljica projekta za vrtiće iz bajke.
Vijeće koje bi trebalo predložiti nove pedagoške standarde do sada je održalo samo jednu sjednicu, a kako je ono zaduženo i za standarde u osnovnim i srednjim školama, gospođa Malenica-Mesaroš ne vjeruje da će ono brzo završiti posao.
U Ministarstvu obrazovanja prijedloge Vijeća očekuju početkom 2007. godine. O tome kako bi trebali izgledati novi standardi ne žele kalkulirati. - Kada bi svi uvjeti u dječjim vrtićima bili idealni, trebalo bi odrediti normative prema kojima je u grupi petero djece u dobi od godine dana o kojima brinu tri odgojiteljice, pa do najviše 28 djece u šestoj godini života s dva odgojitelja. To bi bio idelan normativ za idealan standard - rekao nam je glasnogovornik Božo Pavičin.
Ivana Kalogjera-Brkić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....