Nedostatak liječnika sve više muči i hrvatsko zdravstvo. Prema najnovijm podacima, nedostaje više od 1200 liječnika specijalista u bolnicama i primarnoj zdravstvenoj zaštiti, što je znak za uzbunu ili, bolje rečeno, za nužnost primjene nekih kratkoročnih, ali i dugoročnih mjera kojima bi se barem djelomično popravila sadašnja nestašica i odgodio uvoz liječnika iz drugih zemalja. Specijalista najviše nedostaje u vukovarskoj bolnici, a zatim u bolnicama u Ličko-senjskoj županiji te u bolnicma u Vinkovcima, Pakracu i Novoj Gradiški.
Hrvatska liječnička komora upozorava kako je pet do dvanaest i svi koji su uključeni u brigu o zdravstvenim kadrovima moraju dati svoj doprinos da se problem učinkovito riješi. U bolnicama najviše nedostaje internista, i to njih 400, te 320 općih kirurga, 209 ginekologa i 69 pedijatara.
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedostaju 154 liječnika obiteljske medicine, 84 pedijatra i 60 ginekologa.
Da liječnika jednostavno nema, pokazuju i podaci s kraja studenoga kada je na Zavodu za zapošljavanje bilo prijavljeno jedva stotinjak liječnika, od kojih samo desetak s položenim stručnim ispitom. Koliko je situacija alarmantna, potvrđuje činjenica da je prosječna starost specijalista u hrvatskim bolnicma gotovo 55 godina.
Valja također napomenuti da Hrvatska na 1000 stanovnika ima 2,7 liječnika, a zemlje EU njih 3,4. Dodatni je problem to što se za deset godina očekuje da će u mirovinu otići više od 2000 liječnika specijalista, što znači da se mora raditi po "užurbanoj metodi" kako bi se nadoknadio sadašnji zaostatak i spriječio novi.
Odlaze u inozemstvo
Da bi se situacija popravila, nužno je godišnje raspisati najmanje 300 specijalizacija u idućih destak godina, s tim da prvih pet bude dvostruko više specijalizanata, kaže ministar zdravstva dr. Neven Ljubičić. Dodaje da se zbog višegodišnjeg zastoja u specijalizacijama u protekle tri godine odobravalo godišnje više od 600 specijalizacija, a za godinu dana očekuju se prvi specijalisti koji su krenuli na specijalizaciju 2004. godine. Na žalost, dio liječnika "pokupile" su farmaceutske kuće kad su se prije desetak godina pojavile na hrvatskom tržištu, a privukle su ih visokim plaćama koje u sustavu zdravstva nikako ne mogu dobiti. No, oni su za struku zauvijek izgubljeni i na njih niti ne treba računati, premda su službeno na hrvatskom popisu liječnika.
Da je manjak liječnika nešto što se mora hitno rješavati, potvrđuju brojke. U Krapinsko-zagorskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nema niti jednog nezaposlenog liječnika, a u čak šest županija samo su po dva liječnika nezaposlena. Riječju, situacija je više nego alarmantna, a posljedica je višegodišnje nebrige za obnavljanje liječničkog kadra, premalog broja specijalizacija, zabrane zapošljavanja u mandatu koalicijske vlade, premalog upisa na medicinske fakutete, bujanja farmaceutskih tvrtki, neplaćanja pripravničkog staža i odlaska u inozemstvo. Primjerice, na američki ispit u Beču samo u jednom navratu javilo se čak 180 liječnika iz Hrvatske.
Neatraktivna medicina
Na žalost, situacija nije zabrinjavajuća samo kad je riječ o liječnicima, nego je sličan problem i sa stomatolozima, inženjerima medicinske biokemije, farmaceutima, odnosno općenito medicinskim kadrovima. Da bi se barem ugasio požar, Ministarstvo zdravstva od početka prošle godine svim zdravstvenim djelatnicima plaća staž iz državnog proračuna, kaže ministar zdravstva dr. Neven Ljubičić. Ukupno će se za to potrošiti 90 milijuna kuna.
U Ministarstvu vjeruju da će se na taj način ipak zaustaviti odljev liječnika i stomatologa iz zdravstvenog sustava. Tome će pripomoći i povećan broj specijalizacija. U protekle tri i pol godine ukupno je odobreno 2756 specijalizacija ili 25 posto više nego četiri godine ranije. Država plaća i dodatne specijalizacije pedijatrima i ginekolozima koji će raditi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, čime će se dosadašnji manjak specijalista ipak smanjiti. Naime, protekle tri godine odobrava se više od 700 specijalizacija godišnje, a 2000., 2001. i 2002. bilo je odobravano samo tristotinjak specijalizacija godišnje.
Hrvatska
na 1000 stanovnika ima 2,7 liječnika,
a zemlje EU njih 3,4
Osim toga, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ne može pokriti cijelu mrežu primarne zdravstvene zaštite jer neprestano nedostaje liječničkih timova, osobito u manjim sredinama.
Koliko je medicina postala neatraktivna, potvrđuje podatak da se za specijalizaciju iz neurokirurgije u KBC-u Zagreb i KB-u Sestara milosrdnica nedavno javio samo jedan kandidat, i to isti u obje bolnice, te da su neki natječaji za popunjavanje specijalista u KBC-u Zagreb poništeni jer se na njih nije javio nitko! Osim što nedostaje liječnika specijalista, problematično je i to što je njihova koncentracija uglavnom u kliničkim bolnicima i KBC-ima, a u manjim bolnicama pate od kronične nestašice specijalista. Ne tako davno govorilo se o problemu s kirurzima u šibenskoj i kninskoj bolnici kad je dugo bolovanje jednog od njih izazvalo pravi kaos u rasporedu operacija.
Djeca liječnika u prednosti
Dio liječnika pokupile su farmaceutske kuće, a privukle su ih visokim plaćama koje u sustavu zdravstva ne mogu dobiti
Da je stanje zabrinjavajuće, potvrđuje pokušaj da se privuku liječnici iz većih središta većim angažiranjem županijskih vlasti. Liječnicima se nude stanovi, veća primanja i neke druge pogodnosti kako bi zamijenili veće bolnice općima. Ministar smatra da bi medicinski fakulteti idućih godina trebali povećati upisnu kvotu. Također bi se u dogledno vrijeme pripravnički staž trebao inkorporirati u studij. Prema novom programu, specijalizacija više neće trebati i dodatne godine subspecijalizacije, nego će se samo specijalizacije produljiti s četiri na pet godina, ističe dr. Ljubičić. Naime, specijalizacije će se uskladiti s onima u EU pa će tako, među ostalim, specijalizanti imati katalog znanja iz kojega će se jasno vidjeti što kao vještinu i znanje kandidat mora svladati tijekom specijalizacije. Jedan od prvih poslova koji je nedavno završen jest Pravilnik o mjerilima za prijem na specijalizaciju, koji je maksimalno objektiviziran, premda je otpor Liječničke komore bio popriličan. Naime, prema njihovu mišljenju, u donošenju odluke presudnu ulogu trebalo je imati subjektivno mišljenje članova komisije koji odlučuju o kandidatima. Na taj način oni manje sposobni, ali zato sinovi i kćeri liječnika imali bi prednost, kao što je to bio slučaj i dosad.
Uvoz liječničkog kadra
Novi je pravilnik tu mogućnost ipak znatno smanjio. Ne može se više dobiti i bezgranični broj bodova na radove objavljene u stručnim časopisima jer nije tajna da su nerijetko majke i očevi, prijatelji i prijateljice na svoje radove "lijepili" studente koji su u startu imali prednost u odnosu na one vrijedne, ali bez veza u liječničkim krugovima.
Jedna od novosti o kojoj se razmišlja jesu državne specijalizacije, kaže ministar, i to prema uzoru na Francusku i zemlje Beneluxa. Naime, broj i vrsta specijalizacija ne bi ovisili o ravnateljima i šefovima odjela, nego bi država pratila gdje nedostaje i koja vrsta specijalista te bi za tog budućeg stručnjaka plaćala specijalizaciju.
Na taj bi se način znatno ujednačila stručnost u bolnicama i povećala dostupnost zdravstvene zaštite. Naime, pokazalo se da nije velik problem stručnost u Zagrebu, Osijeku, Splitu ili Rijeci, nego u bolnicama u manjim gradovima gdje specijalisti teško dolaze. Povećanje plaća također je put ka povećanju zanimanja za liječničku profesiju, kaže dr. Ljubičić. One bi tijekom idućih pet godina trebale rasti po šest posto godišnje, čime bi se izjednačila primanja liječnika s onima u Sloveniji, odnosno bile bi na razini 15 zemalja EU.
Činjenica je da se problem odljeva liječnika ipak pokušava smanjiti, premda se uz povećene napore značajniji rezultati mogu očekivati tek za pet ili deset godina. Ne ispune li se u većini predložene mjere, Hrvatska bi se mogla naći u situaciji da mora uvoziti liječnički kadar iz susjednih zemalja. U tom je slučaju nedvojbeno da će se postaviti pitanje razine kvalitete zdravstvenih usluga koje dobivaju hrvatski građani.
Nerijetko se u javnosti provlači mišljenje da među mladima nema većeg interesa za studij medicine te da je to razlog sve manjeg broja upisanih na taj fakultet. Međutim, anketa provedena među 693 gimnazijalca trećih razreda govori da bi svaki treći rado bio liječnik. No, oko polovice učenika niti ne pokuša se upisati na Medicinski fakultet jer smatraju da je već prijemni ispit pretežak, studij traje predugo, a gotovo 90 posto drži da je studij težak i zahtjevan. Osim toga, mladi drže da im studij na Medicinskom fakultetu ostavlja premalo slobodnog vremena. Polovica srednjoškolaca također vjeruje da je teško dobiti željenu specijalizaciju. Učenicima je jasno da je liječničko zanimanje vrlo odgovorno.
Podaci o upisima na zagrebački, splitski, riječki i osječki medicinski fakultet pokazuju da je nekad svake godine za jedno mjesto brucoša bilo i po pet ili šest kandidata, a posljednjih godina ima tek dvoje.
Godišnje se na sva četiri fakulteta upiše manje od petstotinjak studenata.
Goranka Jureško
Hrvatska liječnička komora upozorava kako je pet do dvanaest i svi koji su uključeni u brigu o zdravstvenim kadrovima moraju dati svoj doprinos da se problem učinkovito riješi. U bolnicama najviše nedostaje internista, i to njih 400, te 320 općih kirurga, 209 ginekologa i 69 pedijatara.
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedostaju 154 liječnika obiteljske medicine, 84 pedijatra i 60 ginekologa.
| Nedostatak liječnika u Hrvatskoj postao je jedan od najvećih problema koji je nastao zbog višegodišnje nebrige za obnavljanje kadra, premalog broja specijalizacija, nedovoljnog upisa na medicinske fakutete, neplaćanja pripravničkog staža i odlaska u inozemstvo. Istražili smo gdje je situacija najalarmantnija i što će se poduzeti da se liječničko zanimanje mladima učini privlačnijim |
Valja također napomenuti da Hrvatska na 1000 stanovnika ima 2,7 liječnika, a zemlje EU njih 3,4. Dodatni je problem to što se za deset godina očekuje da će u mirovinu otići više od 2000 liječnika specijalista, što znači da se mora raditi po "užurbanoj metodi" kako bi se nadoknadio sadašnji zaostatak i spriječio novi.
Odlaze u inozemstvo
Da bi se situacija popravila, nužno je godišnje raspisati najmanje 300 specijalizacija u idućih destak godina, s tim da prvih pet bude dvostruko više specijalizanata, kaže ministar zdravstva dr. Neven Ljubičić. Dodaje da se zbog višegodišnjeg zastoja u specijalizacijama u protekle tri godine odobravalo godišnje više od 600 specijalizacija, a za godinu dana očekuju se prvi specijalisti koji su krenuli na specijalizaciju 2004. godine. Na žalost, dio liječnika "pokupile" su farmaceutske kuće kad su se prije desetak godina pojavile na hrvatskom tržištu, a privukle su ih visokim plaćama koje u sustavu zdravstva nikako ne mogu dobiti. No, oni su za struku zauvijek izgubljeni i na njih niti ne treba računati, premda su službeno na hrvatskom popisu liječnika.
Da je manjak liječnika nešto što se mora hitno rješavati, potvrđuju brojke. U Krapinsko-zagorskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nema niti jednog nezaposlenog liječnika, a u čak šest županija samo su po dva liječnika nezaposlena. Riječju, situacija je više nego alarmantna, a posljedica je višegodišnje nebrige za obnavljanje liječničkog kadra, premalog broja specijalizacija, zabrane zapošljavanja u mandatu koalicijske vlade, premalog upisa na medicinske fakutete, bujanja farmaceutskih tvrtki, neplaćanja pripravničkog staža i odlaska u inozemstvo. Primjerice, na američki ispit u Beču samo u jednom navratu javilo se čak 180 liječnika iz Hrvatske.
Neatraktivna medicina
Na žalost, situacija nije zabrinjavajuća samo kad je riječ o liječnicima, nego je sličan problem i sa stomatolozima, inženjerima medicinske biokemije, farmaceutima, odnosno općenito medicinskim kadrovima. Da bi se barem ugasio požar, Ministarstvo zdravstva od početka prošle godine svim zdravstvenim djelatnicima plaća staž iz državnog proračuna, kaže ministar zdravstva dr. Neven Ljubičić. Ukupno će se za to potrošiti 90 milijuna kuna.
U Ministarstvu vjeruju da će se na taj način ipak zaustaviti odljev liječnika i stomatologa iz zdravstvenog sustava. Tome će pripomoći i povećan broj specijalizacija. U protekle tri i pol godine ukupno je odobreno 2756 specijalizacija ili 25 posto više nego četiri godine ranije. Država plaća i dodatne specijalizacije pedijatrima i ginekolozima koji će raditi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, čime će se dosadašnji manjak specijalista ipak smanjiti. Naime, protekle tri godine odobrava se više od 700 specijalizacija godišnje, a 2000., 2001. i 2002. bilo je odobravano samo tristotinjak specijalizacija godišnje.
Hrvatska
na 1000 stanovnika ima 2,7 liječnika,
a zemlje EU njih 3,4
|
Europski standard:
|
Koliko je medicina postala neatraktivna, potvrđuje podatak da se za specijalizaciju iz neurokirurgije u KBC-u Zagreb i KB-u Sestara milosrdnica nedavno javio samo jedan kandidat, i to isti u obje bolnice, te da su neki natječaji za popunjavanje specijalista u KBC-u Zagreb poništeni jer se na njih nije javio nitko! Osim što nedostaje liječnika specijalista, problematično je i to što je njihova koncentracija uglavnom u kliničkim bolnicima i KBC-ima, a u manjim bolnicama pate od kronične nestašice specijalista. Ne tako davno govorilo se o problemu s kirurzima u šibenskoj i kninskoj bolnici kad je dugo bolovanje jednog od njih izazvalo pravi kaos u rasporedu operacija.
Djeca liječnika u prednosti
Dio liječnika pokupile su farmaceutske kuće, a privukle su ih visokim plaćama koje u sustavu zdravstva ne mogu dobiti
|
Farmaceutske tvrtke:
|
Uvoz liječničkog kadra
Novi je pravilnik tu mogućnost ipak znatno smanjio. Ne može se više dobiti i bezgranični broj bodova na radove objavljene u stručnim časopisima jer nije tajna da su nerijetko majke i očevi, prijatelji i prijateljice na svoje radove "lijepili" studente koji su u startu imali prednost u odnosu na one vrijedne, ali bez veza u liječničkim krugovima.
Jedna od novosti o kojoj se razmišlja jesu državne specijalizacije, kaže ministar, i to prema uzoru na Francusku i zemlje Beneluxa. Naime, broj i vrsta specijalizacija ne bi ovisili o ravnateljima i šefovima odjela, nego bi država pratila gdje nedostaje i koja vrsta specijalista te bi za tog budućeg stručnjaka plaćala specijalizaciju.
Na taj bi se način znatno ujednačila stručnost u bolnicama i povećala dostupnost zdravstvene zaštite. Naime, pokazalo se da nije velik problem stručnost u Zagrebu, Osijeku, Splitu ili Rijeci, nego u bolnicama u manjim gradovima gdje specijalisti teško dolaze. Povećanje plaća također je put ka povećanju zanimanja za liječničku profesiju, kaže dr. Ljubičić. One bi tijekom idućih pet godina trebale rasti po šest posto godišnje, čime bi se izjednačila primanja liječnika s onima u Sloveniji, odnosno bile bi na razini 15 zemalja EU.
Činjenica je da se problem odljeva liječnika ipak pokušava smanjiti, premda se uz povećene napore značajniji rezultati mogu očekivati tek za pet ili deset godina. Ne ispune li se u većini predložene mjere, Hrvatska bi se mogla naći u situaciji da mora uvoziti liječnički kadar iz susjednih zemalja. U tom je slučaju nedvojbeno da će se postaviti pitanje razine kvalitete zdravstvenih usluga koje dobivaju hrvatski građani.
Nerijetko se u javnosti provlači mišljenje da među mladima nema većeg interesa za studij medicine te da je to razlog sve manjeg broja upisanih na taj fakultet. Međutim, anketa provedena među 693 gimnazijalca trećih razreda govori da bi svaki treći rado bio liječnik. No, oko polovice učenika niti ne pokuša se upisati na Medicinski fakultet jer smatraju da je već prijemni ispit pretežak, studij traje predugo, a gotovo 90 posto drži da je studij težak i zahtjevan. Osim toga, mladi drže da im studij na Medicinskom fakultetu ostavlja premalo slobodnog vremena. Polovica srednjoškolaca također vjeruje da je teško dobiti željenu specijalizaciju. Učenicima je jasno da je liječničko zanimanje vrlo odgovorno.
Podaci o upisima na zagrebački, splitski, riječki i osječki medicinski fakultet pokazuju da je nekad svake godine za jedno mjesto brucoša bilo i po pet ili šest kandidata, a posljednjih godina ima tek dvoje.
Godišnje se na sva četiri fakulteta upiše manje od petstotinjak studenata.
|
Medicinu upisuje manje od 500 studenata godišnje
|
Goranka Jureško
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....