ZAGREB - Komemorativnim skupom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća obilježena je danas 66. obljetnica proboja logoraša iz ustaškog logora u Kerestincu, koji se zbio u noći s 13. na 14. srpnja 1941. godine, kada su 92 logoraša tražeći spas od sigurne smrti krenula u proboj.
Na skupu je govorio Mario Šimunković, predsjednik Udruge mladih antifašista Grada Zagreba i Republike Hrvatske, inače 19-godišnji student na Ekonomskom fakultetu, koji je istaknuo kako je u Kerestincu prije 66 godina "ispisana jedna od najsvjetlijih stranica naše povijesti".
Skupinu od 111 hrvatskih komunista, SKOJ-evaca, sindikalista, javnih i kulturnih radnika ustaše su smjestile u novoosnovani logor u dvorcu bivšeg bana Mihaljevića u Kerestincu.
Kako su 9. srpnja u Zagrebu streljani Božidar Adžija, Otokar Keršovani, Ognjen Prica i drugi, ostali zatvorenici 13. srpnja odlučuju se na proboj iz logora. Većina ih je prilikom proboja ubijena ili uhićena te kasnije streljana. Samo se 13 logoraša uspjelo spasiti, no danas nitko od njih više nije živ.
Šimunković je rekao kako je zadatak novih naraštaja čuvati uspomenu na herojske pothvate logoraša, čija djela nadilaze vrijeme, a žrtva logoraša iz Kerestinca bila je veliki doprinos antifašističkoj borbi.
Komemorativni skup organizirali su Zajednica udruga antifašističkih boraca Zagrebačke županije i Grada Zagreba i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Samobora.
Vijence i cvijeće položili su predstavnici raznih udruga Saveza antifašističkih boraca Hrvatske, na čelu s njegovim potpredsjednikom umirovljenim generalom Josipom Skupnjakom, te Socijaldemokratske partije (SDP), Socijalističke radničke partije (SRP) i Udruge saveza boraca Slovenska Vas iz Slovenije. (H)
Na skupu je govorio Mario Šimunković, predsjednik Udruge mladih antifašista Grada Zagreba i Republike Hrvatske, inače 19-godišnji student na Ekonomskom fakultetu, koji je istaknuo kako je u Kerestincu prije 66 godina "ispisana jedna od najsvjetlijih stranica naše povijesti".
| Kako su 9. srpnja u Zagrebu streljani Božidar Adžija, Otokar Keršovani, Ognjen Prica i drugi, ostali zatvorenici 13. srpnja odlučuju se na proboj iz logora. Većina ih je prilikom proboja ubijena ili uhićena te kasnije streljana. Samo se 13 logoraša uspjelo spasiti |
Kako su 9. srpnja u Zagrebu streljani Božidar Adžija, Otokar Keršovani, Ognjen Prica i drugi, ostali zatvorenici 13. srpnja odlučuju se na proboj iz logora. Većina ih je prilikom proboja ubijena ili uhićena te kasnije streljana. Samo se 13 logoraša uspjelo spasiti, no danas nitko od njih više nije živ.
Šimunković je rekao kako je zadatak novih naraštaja čuvati uspomenu na herojske pothvate logoraša, čija djela nadilaze vrijeme, a žrtva logoraša iz Kerestinca bila je veliki doprinos antifašističkoj borbi.
Komemorativni skup organizirali su Zajednica udruga antifašističkih boraca Zagrebačke županije i Grada Zagreba i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Samobora.
Vijence i cvijeće položili su predstavnici raznih udruga Saveza antifašističkih boraca Hrvatske, na čelu s njegovim potpredsjednikom umirovljenim generalom Josipom Skupnjakom, te Socijaldemokratske partije (SDP), Socijalističke radničke partije (SRP) i Udruge saveza boraca Slovenska Vas iz Slovenije. (H)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....