U Lokvama uskoro prvi Muzej žaba

LOKVE - U ne tako dalekoj prošlosti "žabar" je bio pogrdni naziv za stanovnika goranskog mjestašca Lokve, a taj su nadimak "zaslužili" zbog svoje neobične, tradicionalne aktivnosti, lova na žabe i gastronomske strasti prema kracima tih vodozemaca.



Danas su žabe prepoznatljivi simbol Lokava na kojem se gradi turistička promidžba tog mjesta i upravo su zbog žaba Lokve postale jedna od rijetkih općina poznatih i izvan Gorskog kotara, a stanovnici se više ne srame svoje žabarske tradicije. Lokve su ovoga proljeća dobile i Muzej žaba, jedinu instituciju tog tipa u Hrvatskoj. Priča o muzeju ujedno je priča o osobnoj borbi Andreje Gašparac Zorc, utemeljiteljice te institucije, protiv opake Parkinsonova bolest.



- Odlučila sam izvući najbolje što je moguće iz svoje nesreće. Moj otac Dragutin Zorc godinama je sakupljao raznolike suvenire vezane uz žabe, prikupio ih je više od 800 komada. To je jedino što mi je od njega ostalo i sinula mi je ideja o muzeju. Zbirku smo nadopunili pa danas imamo više od 1000 eksponata, a uz suvenira tu su i žive žabe, jer djeca vole gledati žive životinje - kaže Andreja Gašparac Zorc, koja nam je pokazala svoju impresivnu zbirku. Ima tu doista svega, od najobičnijih kič figurica, dječjih igračkica i lutkica do pravih umjetničkih djela. U akvarijima se sramežljivo skrivaju živi primjerci te vrste vodozemaca.



- Imamo figurice od kristala Swarovski, murano stakla, zlata, poludragog kamenja, eksponate iz SAD-a, iz indijanskog rezervata, žabe napravljene od lišaja iz Vijetnama... Imamo preparirane najmanje i najveće postojeće vrste žaba u svijetu. Naš slogan će biti 'Gdje je žaba, tu je i voda, a gdje je voda, tu je i život'. Žabe, naime, obitavaju samo na području gdje je voda kvalitetna i nezagađena - kaže gospođa Gašparac Zorc.



Utemeljiteljica muzeja očekuje i dozvole za vivarije u kojima će držati žabe u imitaciji njihova prirodnog okoliša.



- Dobit ćemo dvije otrovne modre žabe koje uvozimo iz Belgije. Iz doline Neretve stići će kričavozelene žabe - objašnjava vlasnica Muzeja žaba.



Iako se muzej već sada može razgledati, službeno je otvorenje predviđeno za idući vikend, kada će se održati tradicionalna i nadaleka poznata 30. jubilarna "Žabarska noć", odnosno natjecanje žaba u skokovima udalj.

Lovci ekolozi

Zbog nekontroliranog izlova, broj žaba u Lokvama osjetno se smanjio. U Lokvama su se žabe tradicionalno lovile noću, uz svjetlost karabinskih lampi koja ih privlači. Lovile su se rukom, da se ne oštete kraci. Prije nije bilo osjećaja za očuvanje prirode, pa bi im lovci na mjestu skinuli jestive donje krakove, a ostatak bacili. Danas je sistem nešto drugačiji.



- Ekološki osviješteni lovci živu žabu donesu u kuću i stave je u kadu u mlaku vodu. Tada se spare mužjak i ženka. Mužjak, koji je manji, popne se ženki na leđa i istiskuje joj ikru. Slijedi izvantjelesna oplodnja. Oplođena ikra iz kade se vrati u vodene tokove, odnosno u sporu vodu ili vodu stajaćicu. Na taj način, doduše, strada jedna žaba, ali priliku za život dobiju tisuće drugih - objašnjava Andreja Gašparac Zorc.

Gatalinku zovu Renata Sopek

Žaba Gatalinka, koja uz krastače i neke druge vrste obitava u vodama stajaćicama kraj naselja Lokve, među lokalnim je stanovništvom u prošlosti igrala ulogu prilično pouzdanog meteorologa. Gatalinke su Lokvari držali u svojim domovima, stavljali su ih u staklenke u koje bi stavili male ljestve. Kada bi se žaba uspela na vrh ljestava, značilo bi da se bliži kiša, a kada bi se skrivala na dnu staklenke, najavljivala bi lijepo vrijeme. U Muzeju žaba u akvariju drže malu gatalinku koja se za našeg posjeta skrivala. Naravno, bio je sunčan dan.



- Mi je zovemo Renata Sopek - šali se Andreja Gašparac Zorc.