U nekoliko minuta sa -40 na +35 stupnjeva Celzijevih!

OSIJEK, PETRIJEVCI - Premda je uvriježeno mišljenje da je na ovako visokim ljetnim temperaturama najteže raditi vatrogascima, građevinskim radnicima i policajcima, koji su izravno na suncu, apsolutno najveće temperaturne šokove doživljaju radnici koji moraju ulaziti u hladnjače, jer su nerijetko u samo nekoliko minuta izloženi temperaturnim amplitudama koje dosežu čak i do 75 stupnjeva!



Tako je s većinom radnika u prehrambenoj industriji - primjerice u tvrtkama kao što su Vindija, Ledo, Cekin, Belje i mnoga druga - u čijem opisu radnog mjesta stoji "hladnjača".

15 minuta u pretprostoru



Premda se danas, puno više nego prije, primjenjuju mjere zaštite na radu, često se događa da tempo rada, zahtjevi poslodavca, ali i neoprez samih radnika, ne dopuštaju postupno ulaženje i izlaženje iz hladnjače. Liječnici ističu da bi vrijeme prilagodbe trebalo trajati čak 2 sata, no u praksi to nije tako.



- Upućeni smo u zaštitne mjere, prema kojima bi prije ulaska u hladnjaču za duboko zamrzavanje, u kojoj je temperatura između -20 i -30 stupnjeva, morali barem 15 minuta zadržati u pretprostoru, gdje je između 3 i 18 stupnjeva. No, često to ne stignemo, a radimo puno radno vrijeme od 8 sati. Na kraju dana bole me zglobovi i leđa. Već znam da ću kao stariji patiti od išijasa i reume, ali što ću - posao je posao - žali se jedan 32-godišnji radnik na osječkoj Glavnoj tržnici, moleći za anonimnost.  Kako izgleda taj prijelaz, iskusili smo na svojoj koži danas u pogonima Mesne industrije Ravlić u Petrijevcima.

Mladi i izdržljivi



Tamo ističu da strogo primjenjuju mjere zaštite, no mi smo ih, zbog ilustracije, zanemarili. Nije bilo nimalo ugodno s vanjskih +30 uletjeti u hladnjaču na -22 stupnja...



- U hladnjačama za duboko zamrzavanje temperatura je i -40 stupnjeva! Zato radnici prvo izvana ulaze u tzv. pretkomoru, na +15 stupnjeva, gdje se zadrže 15-20 minuta, potom odjenu podstavljeno odijelo i tek onda ulaze u hladnjaču. Pri izlasku je obrnut režim. Trudimo se da taj posao rade samo mlađi i izdržljiviji ljudi, i to svaki najviše sat vremena 'u komadu', najviše dvaput tjedno - ističe Mirko Novak, šef klaonice u Ravliću.



No, dodaje on, dugi niz godina radio je u hladnjačama po Hrvatskoj, BiH i Srbiji, gdje se ne poštuje taj režim. Poznaje mnoge osobe koje su imale zdravstvenih tegoba, osobito nakon 40. godine života, a pouzdano zna da se u više tvrtki još radi na taj način.

- U mnogim europskim zemljama takvi radnici imaju beneficirani radni staž ili kraće radno vrijeme, a kod nas gotovo nigdje. Zbog temperaturnih šokova nerijetko se događaju promjene na koži, poput osipa ili čak krasta, a budući da trpi i sustav za termoregulaciju u mozgu, česte su vrtoglavice ili glavobolje. Dugoročno, radnici imaju kardiovaskularne probleme, reumatitise i upale zglobova - upozorava dr. Gmajnić.

Liječnici: Zbog hladnoće česte upale i reumatitisi Dr. Rudika Gmajnić, ravnatelj osječkog Doma zdravlja, naglašava da radnici u hladnjačama u samo nekoliko minuta mijenjaju ekstremne temperature, što je štetno za zdravlje.

Tomislav Levak