Uhićen ruski šef mafije s hrvatskim pasošem

MOSKVA - Semjon Mogiljevič, ukrajinski biznismen židovskog podrijetla kojeg su vlasti i pravosudni organi nekoliko zemalja diljem svijeta proglasili vođom ruske mafije, uhićen je danas u središtu Moskve.



Čovjek sa sedam lica, Umni don, kako ga zovu na Zapadu, ulovljen je tijekom velike policijske akcije protiv vođa Arbat Prestigea, vodećeg kozmetičkog lanca u zemlji.



Utaja poreza



Uz vlasnika kompanije Vladimira Nekrasova policija je zatekla i izvjesnog Sergeja Šnajdera, a izvori iz MUP-a potvrdili su medijima da je to jedan od 20-ak identiteta koje je koristio Mogiljevič. Dnevni list Kommersant saznaje da je povod uhićenju bila milijunska utaja poreza u vodećem kozmetičkom lancu u zemlji. Riječ je o velikoj akciji u kojoj je sudjelovalo 50-ak policajaca i specijalaca.



Moskovska jepolicija nakon uhićenja, koje je prikazano na televiziji, potvrdila da je riječ o osobi s većim brojem lažnih identiteta "kojeg već više od 15 godina traže ne samo ruske snage sigurnosti, već i policije većeg broja zemalja.



Ime 61-godišnjeg Mogiljeviča na Zapadu je toliko poznato da su o njemu već snimani dokumentarni filmovi. Optuživan je za upravljanje ruskom mafijom od SAD-a, preko Mađarske, Izraela, čak do Novog Zelanda, a poslovi s kojim se povezivalo ovog navodno vrlo inteligentnog diplomiranog ekonomista uključuju trgovanje narkoticima, šverc oružja, antikviteta (pljačkanje ruskih crkvi i muzeja), prostituciju i pranje novca.



Već početkom 90-ih bio je milijunaš, navodno se obogativši na lihvarenju s nekretninama židovskih emigranata. Potom se i sam odselio u Izrael, a zatim se poslovno i obiteljski stacionirao u Budimpšeti, koja je ranih 90-ih bila poprište mnogih mafijaških obračuna.



Tih se godina pisalo kako se kriminalci na Balkanu povezuju dijelom baš zbog straha od prodora brutalne ruske mafije koja je u Mađarskoj munjevito satrla domaću konkurenciju. U SAD-u za Mogiljevičem je izdana FBI-eva tjeralica zbog sudjelovanja u prevarama od 1996. do 1997. godine, u kojima su investitori oštećeni za oko 150 milijuna dolara. FBI je na svojim web stranicima navodio kako "Mogiljeviča treba smatrati naoružanim i opasnim".



Šverc urana u Češkoj



Kada je Rusija optužila američku Bank of New York da je oprala oko deset milijardi dolara ruskog novca, ponovno se sumnjalo da iza nekih računa stoji Mogiljevič. Povezivalo ga se i s osujećenim švercom obogaćenog urana u Češkoj 1997., no na ulasku u novo tisućljeće, suočen s tjeralicama i sve ograničenijim područjem djelovanja, prestaje se pojavljivati u aferama. U javnosti se njegovo ime ponovno pojavilo prije dvije godine: današnja ukrajinska premijerka Julija Timošenko izjavila je da je Mogiljevič tajni suvlasnik kompanije RosUkrEnergo, koja preko Rusije preprodaje turkmenski plin Ukrajini.




Hvala na zanimljivoj informaciji, rekli su nam u hrvatskom veleposlanstvu u Moskvi, iznenađeni viješću o uhićenju poznatog imena iz svijeta kriminala i međudržavnih odnosa, koje je svojedobno zaslužilo i hrvatsku diplomatsku putovnicu. Čak dvije, čini mi se, rekao nam je veleposlanik Božo Kovačević, te dodao i kako mu se čini da su obje ukinute nakon što su mediji otkrili skandal. Prije dvije godine čak sam osobno pokušao doći do nekih informacija o Mogiljeviču preko ministarstva i za to zaduženih službi, nakon što se pisalo da sudjeluje u poslovima oko isporuke plina Ukrajini. No, razljutilo me što su informacije koje sam dobio bile jednake onima koje su se mogle pročitati u novinama.

Informacije od službi kao iz novina





Vladimir Šeks je prije osam godina optužio Šarinića da je 1997., kao tadašnji predstojnik Ureda predsjednika Tuđmana, omogućio kumu ruske mafije čak četiri hrvatske putovnice pod imenima Semjon Mogiljevič, Semjon Teleš, Semjon Jutković i Teleš Jutković, za što je Šarinić navodno inkasirao milijun američkih dolara.



Napad zbog DC-a



Šarinić je odmah demantirao Šeksove optužbe rekavši da ga Šeks napada jer se angažirao u DC-u i jer je govorio o sprezi s Ivićem Pašalićem. Bivši predstojnik Tuđmanova ureda ipak je razjasnio kako mu je negdje 1997. ili 1998. godine Franjo Gregurić predložio da se Mogiljeviču izda hrvatska putovnica, što mu je trebalo olakšati kupnju kuće na opatijskoj rivijeri. - U to vrijeme nismo znali za dosjee koje o njemu imaju zapadne obavještajne službe - rekao je tada Šarinić. Nakon prvog teksta u Jutarnjem o dobrohotnosti hrvatskih vlasti prema ruskom mafijaškom bossu, u tadašnjem MUP-u i MVP-u nastao je zavjet šutnje.



Mnogo dao Hrvatskoj



Tek u kolovozu 1999. Jutarnji objavljuje odgovor MUP-a da se "nakon prikupljenih činjenica došlo do saznanja o vezama Semjona Mogiljeviča s organiziranom kriminalom te je 23. ožujka 1999. doneseno rješenje kojim je poništen njegov upis u knjigu hrvatskih državljana". I sam Mogiljevič poslije potvrđuje da mu je "zbog pisanja medija" oduzeta putovnica, no ustrajao je na tvrdnji da je "mnogo radio i dao Hrvatskoj". (Veronika Rešković)





- Osoba pod imenom "Semion Mogilevich" nema hrvatsko državljantvo, a vjerujem da ga on nema ni pod drugim imenima - rekao je Krunoslav Borovec, glasnogovornik Ravnateljstva policije.

Čovjek za kojeg se tvrdilo da je ugledan biznismen

Jutarnji list je još u rujnu 1998. pisao da Semjon Mogiljevič posjeduje jednu, a možda čak i dvije hrvatske putovnice.

Semjona više nema među državljanima RH

Kako još uvijek nije jasno koliko je hrvatskih putovnica imao Mogilevich, i pod kojim imenima, tražili smo jučer podatke MUP-a. 



Marko Stričević
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. prosinac 2025 19:39