ZAGREB - Na kardijalnoj kirurgiji zagrebačke Kliničke bolnice Dubrava od danas je moguća ugradnja umjetnog srca kojim se onima koji čekaju na transplantaciju ili iz zdravstvenih razloga ne mogu na transplantaciju život produžava i do pet godina.
Cijena uređaja, koji ostaje izvan tijela, a sa srcem je povezan cjevčicama, je od 50.000 do 60.000 kuna.
- Taj komplicirani zahvat dio je novih kardiokirurških programa koji će se ubuduće raditi u jednoj od tri nove kirurške dvorane za kardijalnu kirurgiju koje su opremljene po najvišim medicinskim standardima zahvaljujući sredstvima Vijeća Europe od 50 milijuna kuna dodijeljenih bolnici prije tri godine - kaže ravnatelj prof. dr. Milan Kujundžić.
- To će značajno povećati kvalitetu liječenja kardioloških bolesnika u Hrvatskoj te smanjiti liste čekanja za operacije. Godišnji broj operacija u našoj bolnici povećat će se sa 450 na 900 do 1000 u iduće tri godine - istaknuo je prof. dr. Željko Sutlić, predstojnik Kardiokirurške klinike.
Jedna od dvorana je tzv. hibridna dvorana u kojoj se može operirati uz pomoć rendgena, a u kojoj će zajednički raditi kardijalni i vaskularni kirurzi. Koliko je ovo značajno, govori i podatak da se u svim kardiokirurgijama u Hrvatskoj godišnje radi od 1600 do 1800 operacija.
- Kad se dovrše kardiokirurgije u Splitu i Osijeku, u Hrvatskoj će se kao i u Europi godišnje raditi 1000 operacija na milijun stanovnika ili ukupno oko 4000. Usporedi li se to s činjenicom da se godišnje prije desetak godina radilo samo 350 takvih operacija u cijeloj zemlji, jasno je da će kvaliteta liječenja srčanih bolesnika u Hrvatskoj značajno napredovati - kaže prof. dr. Sutlić.
- Zato što smo imali samo jednu kardiokirušku dvoranu uz maksimalni napor i operiranje, u dvije smjene godišnje smo mogli obavljati samo 450 pacijenta - kaže prof. dr. Sutlić. - Planirali smo za tri godine doći na broj od 1000 operacije godišnje, a to ćemo postići jer uz sadašnja tri kardiokirurga rade i još dvojica mladih liječnika koji su školovani u Hamburgu i na Harvardu.
No, dr. Sutlić napominje da to ne znači da više uopće neće biti lista čekanja jer one postoje i u bogatoj Švedskoj. Medicinska indikacija i dalje će uvjetovati dužinu čekanja, ali je sigurno da će liste ubuduće biti sve kraće.
Na kardiokirugiji najčešće se operiraju bolesnici s kronarnom bolešću, primjerice oni koji su imali infarkt ili anginu pectoris. No, te operacije su sve rjeđe jer se takvi bolesnici sve češće rješavaju kroz interventnu kardiologiju odnosno uz pomoć ugradnje stentova i širenjem krvnih žila. Sad su znatno češće operacije srčanih zalistaka.
Što se tiče transplantacija srca, prof. dr. Sutlić ističe da broj takvih operacija pada i sve su češće alternativne metode liječenja koje su manje bolne, manje zahtjevne i u konačnici čak i jeftinije.
- Zbog toga počinjemo program biventrikularne resinhronizacijske terapije, što znači da bolesnik dobiva jedan sofisticiraniji pacemaker (stimulator rada srca) koji resinhronizira rad srčanih klijetki i na taj način poboljšava rad srca.
Osim toga, u novim dvoranama to se može raditi endoskopski (kroz dvije male rupice na prsima), što je manje invanzivno i oporavak je kraći, a operacija jeftinija - kaže dr. Sutlić. Naime, za transplantiranog bolesnika godišnje se u Europi troši oko 150.000 eura jer su lijekovi imunosupresivi, koje mora dobivati, vrlo skupi.
Cijena ovog pacemakera je od 5000 do 6000 eura, a pacijent ne treba dodatnu terapiju.
Nova hibridna dvorana ima angio rendgen odnosno rendgen za snimanje krvnih žila, što će omogućiti tzv. hibridne operacije pa se u isto vrijeme može bolesniku ugraditi stent i napraviti operacija na najvažnijoj krvnoj žili srca kroz minimalni otvor, što je puno sigurnije nego samo ugraditi stent, kaže dr. Mirko Šarlija.
Dodaje da je to prva hibridna dvorana u nas koja omogućava da se uz klasične operacije rade i interventni zahvati na velikim krvnim žilama primjerice aorti.
Jedan od novih programa je da se endoskopski uz pomoć katetera i malih rezova na srcu ugradi srčani zalistak (za sad samo aortni zalistak) što je važno za starije bolesnike. Također će se raditi i ugradnja endostentova u velike krvne žile srca.
Ugrađivat će se endovaskularni draftovi od početka do kraja aorte. Moći će se medicinski tretirati cijela aorta. Tendencije su u razvijenom svijetu i da su 50 posto zahvata na aorti se tako radi, a kod nas je to zanemarivo. To je minimalni rez, najčešće u preponi.
- No kirugija mora imati i primjerenu jedinicu intenzivne skrbi - kaže prof. dr. Ino Huseidžinović, pročelnik intenzivne skrbi, i dodaje da je novih devet kreveta opremljeno s vrhunskom tehnologijom i značajno će povećati kvalitetu liječenja.
- Odnos broja operacijskih dvorana i intenzivne skrbi nakon ovog zahvata gotovo je savršen, jer zadovoljava najviše medicinske standarde - naglašava dr. Huseidžinović.
Goranka Jureško
Cijena uređaja, koji ostaje izvan tijela, a sa srcem je povezan cjevčicama, je od 50.000 do 60.000 kuna.
- Taj komplicirani zahvat dio je novih kardiokirurških programa koji će se ubuduće raditi u jednoj od tri nove kirurške dvorane za kardijalnu kirurgiju koje su opremljene po najvišim medicinskim standardima zahvaljujući sredstvima Vijeća Europe od 50 milijuna kuna dodijeljenih bolnici prije tri godine - kaže ravnatelj prof. dr. Milan Kujundžić.
- To će značajno povećati kvalitetu liječenja kardioloških bolesnika u Hrvatskoj te smanjiti liste čekanja za operacije. Godišnji broj operacija u našoj bolnici povećat će se sa 450 na 900 do 1000 u iduće tri godine - istaknuo je prof. dr. Željko Sutlić, predstojnik Kardiokirurške klinike.
Jedna od dvorana je tzv. hibridna dvorana u kojoj se može operirati uz pomoć rendgena, a u kojoj će zajednički raditi kardijalni i vaskularni kirurzi. Koliko je ovo značajno, govori i podatak da se u svim kardiokirurgijama u Hrvatskoj godišnje radi od 1600 do 1800 operacija.
- Kad se dovrše kardiokirurgije u Splitu i Osijeku, u Hrvatskoj će se kao i u Europi godišnje raditi 1000 operacija na milijun stanovnika ili ukupno oko 4000. Usporedi li se to s činjenicom da se godišnje prije desetak godina radilo samo 350 takvih operacija u cijeloj zemlji, jasno je da će kvaliteta liječenja srčanih bolesnika u Hrvatskoj značajno napredovati - kaže prof. dr. Sutlić.
- Zato što smo imali samo jednu kardiokirušku dvoranu uz maksimalni napor i operiranje, u dvije smjene godišnje smo mogli obavljati samo 450 pacijenta - kaže prof. dr. Sutlić. - Planirali smo za tri godine doći na broj od 1000 operacije godišnje, a to ćemo postići jer uz sadašnja tri kardiokirurga rade i još dvojica mladih liječnika koji su školovani u Hamburgu i na Harvardu.
No, dr. Sutlić napominje da to ne znači da više uopće neće biti lista čekanja jer one postoje i u bogatoj Švedskoj. Medicinska indikacija i dalje će uvjetovati dužinu čekanja, ali je sigurno da će liste ubuduće biti sve kraće.
Na kardiokirugiji najčešće se operiraju bolesnici s kronarnom bolešću, primjerice oni koji su imali infarkt ili anginu pectoris. No, te operacije su sve rjeđe jer se takvi bolesnici sve češće rješavaju kroz interventnu kardiologiju odnosno uz pomoć ugradnje stentova i širenjem krvnih žila. Sad su znatno češće operacije srčanih zalistaka.
Što se tiče transplantacija srca, prof. dr. Sutlić ističe da broj takvih operacija pada i sve su češće alternativne metode liječenja koje su manje bolne, manje zahtjevne i u konačnici čak i jeftinije.
- Zbog toga počinjemo program biventrikularne resinhronizacijske terapije, što znači da bolesnik dobiva jedan sofisticiraniji pacemaker (stimulator rada srca) koji resinhronizira rad srčanih klijetki i na taj način poboljšava rad srca.
Osim toga, u novim dvoranama to se može raditi endoskopski (kroz dvije male rupice na prsima), što je manje invanzivno i oporavak je kraći, a operacija jeftinija - kaže dr. Sutlić. Naime, za transplantiranog bolesnika godišnje se u Europi troši oko 150.000 eura jer su lijekovi imunosupresivi, koje mora dobivati, vrlo skupi.
Cijena ovog pacemakera je od 5000 do 6000 eura, a pacijent ne treba dodatnu terapiju.
Nova hibridna dvorana ima angio rendgen odnosno rendgen za snimanje krvnih žila, što će omogućiti tzv. hibridne operacije pa se u isto vrijeme može bolesniku ugraditi stent i napraviti operacija na najvažnijoj krvnoj žili srca kroz minimalni otvor, što je puno sigurnije nego samo ugraditi stent, kaže dr. Mirko Šarlija.
Dodaje da je to prva hibridna dvorana u nas koja omogućava da se uz klasične operacije rade i interventni zahvati na velikim krvnim žilama primjerice aorti.
Jedan od novih programa je da se endoskopski uz pomoć katetera i malih rezova na srcu ugradi srčani zalistak (za sad samo aortni zalistak) što je važno za starije bolesnike. Također će se raditi i ugradnja endostentova u velike krvne žile srca.
Ugrađivat će se endovaskularni draftovi od početka do kraja aorte. Moći će se medicinski tretirati cijela aorta. Tendencije su u razvijenom svijetu i da su 50 posto zahvata na aorti se tako radi, a kod nas je to zanemarivo. To je minimalni rez, najčešće u preponi.
- No kirugija mora imati i primjerenu jedinicu intenzivne skrbi - kaže prof. dr. Ino Huseidžinović, pročelnik intenzivne skrbi, i dodaje da je novih devet kreveta opremljeno s vrhunskom tehnologijom i značajno će povećati kvalitetu liječenja.
- Odnos broja operacijskih dvorana i intenzivne skrbi nakon ovog zahvata gotovo je savršen, jer zadovoljava najviše medicinske standarde - naglašava dr. Huseidžinović.
|
Dr. Kujundžić:Ugradnja umjetnog srca ubuduće će se raditi u jednoj od tri nove dvorane za kardijalnu kirurgiju koje su oprem-ljene zahvaljujući sredstvima Vijeća Europe od 50 milijuna kuna |
|
Dr. Sutlić:U Hrvatskoj će se kao i u Europi godišnje raditi 1000 operacija na milijun stanovnika, ili oko 4000, a prije desetak godina radilo se samo 350 takvih operacija u cijeloj zemlji |
|
Dr. Husejdžinović:Novih devet kreveta opremljeno je vrhunskom tehnologijom i značajno će povećati kvalitetu liječenja. Odnos broja dvorana i intenzivne skrbi gotovo je savršen |
|
Dr. Šarlija:Nova hibridna dvorana ima rengen za snima-nje krvnih žila, pa se u isto vrijeme može bolesniku ugraditi stent i operirati najvažnija krvna žila srca kroz minimalni otvor |
Novosti za pacijente
|
Goranka Jureško
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....