Veliki dubrovački slikar Đuro Pulitika preminuo je u 85. godini nakon duge i teške bolesti.
Pulitikinom smrću Hrvatska je izgubila jedno od najvećih imena suvremenog slikarstva, kod kojeg je struka, uz njegovo umijeće, najviše cijenila činjenicu da se ni u jednom trenutku nije profanirao. Iako je cijeli stvaralački vijek proveo u Dubrovniku, njegova je koloristička umjetnost odjeknula puno šire pa je samostalno izlagao i u Londonu, New Yorku, Rimu, Milanu, Napulju ili Parizu, gdje su prepoznate Pulitikine maštovite slike i stilizirani pejzaži. Najčešći motiv su pejzaži Dubrovnika, često bez ljudi, ali i plošni aktovi žarkih boja. Među poznatije radove ubrajaju se "Crveni akt", "Plavi akt" iz 70-ih ili "Akt s komodom" iz 90-ih.
Đuro Pulitika rođen je 1922. u Bosanki iznad Dubrovnika. Počeo je studirati na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, ali je napušta i vraća se u Dubrovnik. Njegova se umjetnost često promatra u kontekstu s Antunom Maslom i Ivom Dulčićem, također dubrovačkim slikarima. Za slikarstvo se počinje ozbiljnije zanimati kao 17-godišnji mladić na poticaj Koste Strajnića. Nakon boravka u Zagrebu, od 50-ih godina kod njega "treperavi potez zamjenjuje teška i ravna linija, živopisni se motiv zgušnjava u amblem". To je i vrijeme kada se u djelima ovog umjetnika pojavljuje često kasnije prisutna stilizacija. Iz današnje perspektive možda je najteže s Pulitikinim razvojem povezati radove s početka 60-ih, monotipije i lirske apstrakcije.
Oslobađanje i sve slobodniji pristup slici počinju potkraj 60-ih, a na tragu pronađenih motiva poslije nastaju neki radovi, krajolici natopljeni žarkim bojama, koji se mogu nazvati remek-djelima, poput "Dva žuta brda" iz 1975. godine ili "Vinograda" iz 1980. godine. Utisnuo je svoj prepoznatljiv i autentičan pečat koji će ostati nezaobilazan u povijesti umjetnosti druge polovice 20. stoljeća. Ono što ga je najviše interesiralo, probleme i pitanja čiste slike, rješavao je na sebi svojstven način.
Pulitika je dobio sve bitnije nagrade, izlagao je na brojnim izložbama, a djela su mu u vlasništvu domaćih i inozemnih galerija. No, usprkos tome, šira ga javnost slabo poznaje. Razlog je umjetnikova samozatajnost. Malobrojni su intervjui koje je dao za novine. Priču o sebi uvijek je odgađao, a radije je cijeli dan nastojao posvetiti umjetnosti.
Ministar kulture Božo Biškupić uputio je danas izraze sućuti obitelji preminulog slikara Đure Pulitike.
Slikar Pulitika, koji je postao sinonim Dubrovnika, studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti. Sudjelovao je na više od 250 izložbi u zemlji i inozemstvu; samostalno je izlagao više od 40 puta. Bio je član HDLU-a, londonskog FPS-a (Slobodni slikari i kipari), rimske Akademije 'Leonardo da Vinci', pariške Međunarodne akademije Lutecija. Među više desetaka nagrada dovoljno je spomenuti Povelju grada Dubrovnika (1982), nagradu Slobodne Dalmacije (1983), 'Vladimir Nazor' (1983), kao i nagradu Grada Dubrovnika za životno djelo (1993). Prazninu koju ostavlja njegova osobnost pokušat će nadoknaditi njegove slike u kojima živi njegov likovni svjetonazor i rodni Dubrovnik. (JL)
Patricia Kiš
Pulitikinom smrću Hrvatska je izgubila jedno od najvećih imena suvremenog slikarstva, kod kojeg je struka, uz njegovo umijeće, najviše cijenila činjenicu da se ni u jednom trenutku nije profanirao. Iako je cijeli stvaralački vijek proveo u Dubrovniku, njegova je koloristička umjetnost odjeknula puno šire pa je samostalno izlagao i u Londonu, New Yorku, Rimu, Milanu, Napulju ili Parizu, gdje su prepoznate Pulitikine maštovite slike i stilizirani pejzaži. Najčešći motiv su pejzaži Dubrovnika, često bez ljudi, ali i plošni aktovi žarkih boja. Među poznatije radove ubrajaju se "Crveni akt", "Plavi akt" iz 70-ih ili "Akt s komodom" iz 90-ih.
Đuro Pulitika rođen je 1922. u Bosanki iznad Dubrovnika. Počeo je studirati na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, ali je napušta i vraća se u Dubrovnik. Njegova se umjetnost često promatra u kontekstu s Antunom Maslom i Ivom Dulčićem, također dubrovačkim slikarima. Za slikarstvo se počinje ozbiljnije zanimati kao 17-godišnji mladić na poticaj Koste Strajnića. Nakon boravka u Zagrebu, od 50-ih godina kod njega "treperavi potez zamjenjuje teška i ravna linija, živopisni se motiv zgušnjava u amblem". To je i vrijeme kada se u djelima ovog umjetnika pojavljuje često kasnije prisutna stilizacija. Iz današnje perspektive možda je najteže s Pulitikinim razvojem povezati radove s početka 60-ih, monotipije i lirske apstrakcije.
Oslobađanje i sve slobodniji pristup slici počinju potkraj 60-ih, a na tragu pronađenih motiva poslije nastaju neki radovi, krajolici natopljeni žarkim bojama, koji se mogu nazvati remek-djelima, poput "Dva žuta brda" iz 1975. godine ili "Vinograda" iz 1980. godine. Utisnuo je svoj prepoznatljiv i autentičan pečat koji će ostati nezaobilazan u povijesti umjetnosti druge polovice 20. stoljeća. Ono što ga je najviše interesiralo, probleme i pitanja čiste slike, rješavao je na sebi svojstven način.
Pulitika je dobio sve bitnije nagrade, izlagao je na brojnim izložbama, a djela su mu u vlasništvu domaćih i inozemnih galerija. No, usprkos tome, šira ga javnost slabo poznaje. Razlog je umjetnikova samozatajnost. Malobrojni su intervjui koje je dao za novine. Priču o sebi uvijek je odgađao, a radije je cijeli dan nastojao posvetiti umjetnosti.
Ministar kulture Božo Biškupić uputio je danas izraze sućuti obitelji preminulog slikara Đure Pulitike.
Slikar Pulitika, koji je postao sinonim Dubrovnika, studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti. Sudjelovao je na više od 250 izložbi u zemlji i inozemstvu; samostalno je izlagao više od 40 puta. Bio je član HDLU-a, londonskog FPS-a (Slobodni slikari i kipari), rimske Akademije 'Leonardo da Vinci', pariške Međunarodne akademije Lutecija. Među više desetaka nagrada dovoljno je spomenuti Povelju grada Dubrovnika (1982), nagradu Slobodne Dalmacije (1983), 'Vladimir Nazor' (1983), kao i nagradu Grada Dubrovnika za životno djelo (1993). Prazninu koju ostavlja njegova osobnost pokušat će nadoknaditi njegove slike u kojima živi njegov likovni svjetonazor i rodni Dubrovnik. (JL)
|
Sućut ministra Biškupića
|
Patricia Kiš
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....