Upoznajte Vukovar, Vinkovce, Županju...

VUKOVAR

Najbliži aerodrom - 20 km, Osijek • Autobusni kolodvor, Olajnica bb, 060 337 799 • Željeznička stanica: 060 333 444 • Lučka uprava: 032 450 255 • www.turizamvukovar.hr • INFO: TZ Vukovar, J. J. Strossmayera 15, 032 442 889

Smješten na ušću Vuke u Dunav, u zagrljaju Slavonije i Srijema, Vukovar je administrativno sjedište najistočnije hrvatske županije. Kroz Vukovar protječu dvije rijeke - grad se naslonio na moćni i veliki Dunav, a upravo u središtu grada u veliku rijeku ulijeva se Vuka po kojoj je Vukovar i dobio ime. Na Dunavu je i najveća hrvatska riječna luka. Grad je prepoznatljiv po bogatoj povijesti, kulturi, tradiciji, baroknoj arhitekturi, Vučedolskoj golubici, Dunavu i mostovima na Vuki, ali nadasve po gostoljubivosti svojih stanovnika. Arheološki nalazi s lokaliteta Lijeva bara svjedoče o prvim stanovnicima iz 10. i 11. stoljeća, a Vukovar se tijekom povijesti spominjao kao Vukovo, Valko, Wolkov, da bi u 14. stoljeću dobio pomađareni naziv Vukovar. Pod turskom vlašću bio je duga dva stoljeća nakon što je 1526. godine zauzet u velikom vojnom pohodu Sulejmana Veličanstvenog, a u 18. stoljeću u sklopu austrijskog carstva taj su grad naselili Nijemci, Mađari, Židovi, Rusini, Slovaci i Ukrajinci pa je Vukovar i do današnjih dana ostao multietničkim gradom u kojemu žive pripadnici 20-ak nacija. Presudni utjecaj tijekom dva stoljeća imali su njemački grofovi Eltz koji su 1736. osnovali vukovarsko vlastelinstvo. Tada je nastao Novi Vukovar koji će se u drugoj polovici 19. stoljeća sa Starim Vukovarom spojiti u jedan grad.

U Vukovaru je 1887. godine rođen Lavoslav (Leopold) Ružička, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju, ujedno i prvi dobitnik te nagrade iz Hrvatske. Nositelj je osam počasnih doktorata, od čega četiri za znanost, dva za medicinu te po jednog za prirodoslovne znanosti i pravo. U godinama nakon Drugoga svjetskog rata bio je među najrazvijenijim gradovima bivše Jugoslavije. Stari barokni grad na Dunavu postao je početkom 90-ih godina prošlog stoljeća, zbog svoje uloge u Domovinskom ratu, grad heroj. U tromjesečnom okruženju srpskog agresora do 18. studenoga 1991., kada je slomljen otpor malobrojnih hrvatskih branitelja, grad je potpuno razoren, mnogi su poginuli i ubijeni, a nesrpsko pučanstvo protjerano. Vukovarska bitka postala je simbol hrvatskog otpora agresiji 1991. godine.

Vučedol

Nedaleko od Vukovara, na samoj obali Dunava, smješten je jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj - Vučedol. Po njemu je i nazvana vučedolska kultura, cijela jedna eneolitička kultura kojoj su velik doprinos dali vučedolski zemljoradnici, stočari, lovci i prerađivači bakra. Vučedol je zlatno doba doživio u trećem mileniju prije Krista. Dva najveća otkrića s tog lokaliteta su Vučedolska golubica, koja je simbol grada, i keramička čizmica pronađena prije dvije godine, ukrašene ornamentima karakterističnima za razdoblje vučedolske kulture.

Vodotoranj

Vukovarski vodotoranj je tijekom rata bio pogođen s više od 600 neprijateljskih projektila, a sa svim svojim ratnim ranama ostat će konzerviran kao trajni podsjetnik na dane bitke za Vukovar. Zbog svoje ranjene siluete iznad Vukovara još je ratne 1991. postao prepoznatljiv simbol stradanja toga hrvatskoga grada na Dunavu. Prema projektima zagrebačke Radionice arhitekture, vodotoranj će biti uklopljen u buduće Memorijalno spomen-obilježje Domovinskog rata, a u njegovu podnožju bit će muzejski prostor s ispisanim imenima vukovarskih žrtava.

Barokna jezgra

Barokni svodovi i građevine s poznatim lukovima u središtu Vukovara predstavljaju prepoznatljivu vizuru grada. I danas, kao i nekad, pokazuju ekonomsku moć bogatog sloja vukovarskoga građanstva i u suvremeno doba barokna jezgra zaštićena je kao urbana povijesna cjelina. Dvorac Eltz i Palača Srijem dva su grandiozna objekta iz 18. stoljeća, koji predstavljaju najreprezentativnije objekte baroka u Hrvatskoj.

Memorijalno groblje i Ovčara

Uz objekte nekadašnje poljoprivredne zadruge blizu Vukovara nalazi se Ovčara, mjesto masovne grobnice u koju su 20. studenoga 1991. bačena tijela 200 ubijenih ljudi, ranjenika, civila i bolničkog osoblja, odvedenih iz vukovarske bolnice nakon pada grada. Na Ovčari su ubijeni vatrenim oružjem, a njihova tijela nabacana u veliku jamu i pokrivena zemljom. Na izlazu iz Vukovara prema Sotinu nalazi se Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata, podignuto na mjestu najveće masovne grobnice nakon Drugoga svjetskog rata.

Mjesto sjećanja - vukovarska bolnica

Život nekoliko stotina ranjenika i bolničkog osoblja koje se brinulo o njima tijekom tromjesečne opsade grada vjerno je rekonstruiran u podrumskim prostorijama Opće bolnice. Predstavljen je prikaz ratnih zbivanja unu-tar bolnice u jesen 1991.

VINKOVCI

Najbliži aerodrom - 51 km, Osijek • Autobusni kolodvor: 060 332 233 • Željeznički kolodvor: 060 333 444 • www.tz-vinkovci.hr • INFO: TZ Vinkovci, Trg bana Josipa Šokčevića 3, 032 334 653

Vinkovci, grad na Bosutu, u srcu Slavonije. Grad bogate povijesti, kulture, arhitekture, folklora, običaja... Vinkovci su riznica raskoši, ljepote i tradicije. To je grad široke slavonske duše kojemu se mnogi vraćaju kada ga upoznaju, a jedan je tamošnji pisac svojedobno rekao: “Onda, kada New York nije bio ni selo, Vinkovci su bili zabilježeni na svim važnijim kartama ovoga dijela Europe.” Kontinuitet naseljenosti na prostoru današnjih Vinkovaca s više od 7000 godina rijetkost je i u europskim okvirima. Naseljeni su od neolitika, a u vrijeme rimske vladavine bilo je to značajno trgovačko i obrtničko naselje - Colonia Aurelia Cibalae. Stara gradska jezgra i veći dio grada smjestio se uz lijevu obalu Bosuta. Središnji trg s izrazitim obilježjima baroknog urbanizma prostor je visoke povijesne i estetske vrijednosti, s park-om nastalim 1868. g i poslije uređenim u francuskom stilu te jednako starim spomeni-kom Sv. Trojstva. Grad ima bogatu ponudu autohtonih suvenira - domaćih tkanja, zlatoveza, urešenih prsluka... Vinkovci su svijetu znanosti, kulture i umjetnosti podarili brojna eminentna imena, među kojima je i Josip Runjanin, skladatelj hrvatske himne.

Vučedolski Orion

Za Vinkovce tvrde da su najstariji naseljeni prostor s najduljim kontinuitetom života u Hrvatskoj, što potvrđuje niz arheoloških nalaza, među kojima je najzanimljiviji Vučedolski Orion. Na posudi staroj više od 8000 godina otisnut je, naime, najstariji europski kalendar, što svjedoči i o stalnoj naseljenosti područja uz Bosut. Nedavno uređena pješačka zona u sre-dištu grada na podlozi ima stilizirani otisak s Oriona.

Sopotske kućice

Poznati arheolog Stojan Dimitrijević najzaslužniji je za to što je 1971. godine slavonsko-srijemska kultura promijenila naziv u “sopotska”, i to po lokalitetu Sopot koji se nalazi nedaleko od Vinkovaca. Najznačajnije otkriće te kulture su tzv. sopotske kućice, rekonstruirane u izvornom obliku prema nalazima s lokaliteta.

Barokna jezgra

Baš kao i susjedne gradove, i Vinkovce obilježava barok. Njegov središnji trg izraziti je primjer baroknog urbanizma, odnosno prostor visoke kulturno-povijesne, urbanističke, arhitektonske, stilske i estetske vrijednosti Vinkovaca. Trg nosi ime bana Josipa Šokčevića, njime dominira gradski park iz 1868. godine, a oko njega barokna župna crkva Sv. Euzebija i Poliona iz 1777., brodska imovna općina sagrađena u secesijskom stilu, gimnazija, ali i vinkovački muzej kao jedna od najstarijih zgrada u gradu. Nedaleko od središta grada nalazi se jedan od najvrednijih spomenika Vinkovaca, gotička crkva Sv. Ilije na Meraji, sagrađena početkom 14. stoljeća.

Vinkovačke jeseni (od 10. do 19. rujna 2010.)

Po najvećoj manifestaciji izvornog folklora u ovom dijelu Europe, grad je nadaleko poznat. Prve Jeseni održane su u rujnu 1966. godine i isprva je to bila lokalna smotra izvornog slavonskog folklora na kojoj su nastupale folklorne skupine iz okolice Vinkovaca, a zatim i iz Slavonije i Baranje. Tijekom godina je manifestacija, koja je od zaborava čuvala narodne običaje, prerasla Slavoniju, pa se u srcu Šokadije svake godine u rujnu okupljaju folkolorne skupine iz cijele Hrvatske i dijaspore. Vinkovačke jeseni potvrda su želja da se od zaborava sačuvaju nekadašnje selo, ljudi i običaji. Jedna od najzanimljivijih priredbi Vinkovačkih jeseni su Šokački divani, priredba kojom se dočarava izvorni govor, igra i zabava, oživljava duh i mentalitet Šokca, Slavonca. No, najatraktivniji i najzanimljiviji dio Jeseni je svečani mimohod svih sudionika. Tada ulicama grada na čelu s konjanicima i konjskim zapregama, prodefilira oko 3000 izvođača u šarenilu narodnih nošnji.

ŽUPANJA

Najbliži aerodrom - 108 km, Osijek • Autobusni kolodvor: 060 305 030 • Željeznička stanica: 032 831 183 • www.tz-zupanja.hr • INFO: TZ Županja, Veliki kraj 66, 032 832 711

Županja se prostrla pokraj rijeke Save i sjedište je županjske Posavine. S jedne strane pokraj Županje prolazi autocesta A3 koja povezuje Europu i Bliski istok, a s druge je strane cestovni most, međunarodni granični prijelaz s BiH. Županja se prvi put spominje u 16. stoljeću. Postupno se mijenjala i dobivala urbani karakter nakon snažnog zamaha drvo-prerađivačke industrije sredinom 19. stoljeća kada su engleski kapitalisti otvorili i tvornicu tkanina, tada prvu i najveću u Slavoniji. Status grada Županja je dobila 1991. godine. U ratnim vremenima Županja je ostala zapamćena po čak 1263 dana života pod općom opasnosti. U županjskoj Posavini mnogi su pučki pisci, tamburaški sastavi i KUD-ovi koji čuvaju stare običaje.

Graničarski čardak

Jedini očuvani primjer arhitekture Vojne krajine, koja je Hrvatsku branila od Turaka, jest graničarski čardak na Savi kao obrambena utvrda građena početkom 19. stoljeća. U obnovljenom i uređenom objektu danas se nalazi Zavičajni muzej Stjepana Grubera, a čardak djeluje kao da ni do danas nije izgubio svoju prvotnu funkciju.

Šokačko sijelo

Bogata i raskošna kultura i tradicija Slavonije i ljudi krajnjeg istoka Hrvatske poslužila je kao temelj za kulturno-zabavnu manifestaciju Šokačko sijelo koja se u Županji održava svake veljače. Šokačko sijelo utemeljeno je na korijenima narodne baštine kao da je “izvučeno” iz starih bakinih škrinja i predstavlja istinskog čuvara raskošnog šokačkog ruha. Tradicijski urešene kočije i konji, u narodne nošnje odjeveni kočijaši i njihova pratnja uvijek su velika atrakcija za sve goste. Na Šokačkom sijelu nisu zaboravljeni narodni običaji kao što su pokladna povorka, pečenje rakije, slavonska svinjokolja i povorka konjanika. Sijelo danas smatraju najreprezentativnijom manifestacijom tradicijske kulture županjske Posavine.

ILOK

Ilok, najistočniji grad Hrvatske, uzdiže se iznad Dunava, okružen obroncima Fruške gore i prekrasnim vinogradima. Taj stari kraljevski grad smjestio se na desnoj obali rijeke, u području Srijema, a gradsko područje obuhvaća i obližnja sela Bapsku, Šarengrad i Mohovo, sve zajedno s nešto više od 8000 stanovnika. Gradić duge povijesti prvi se put spominje 1267. godine, a najpoznatiji vlasnik Iloka bio je Nikola Iločki u 15. stoljeću, hrvatsko-ugarski velikaš za čije je vladavine Ilok proživljavao svoje zlatno doba. Tada je gradska jezgra utvrđena zidinama koje su i danas većim dijelom očuvane, a Nikola Iločki obnovio je franjevački samostan i crkvu Sv. Ivana Kapistrana iz 14. stoljeća. Sv. I. Kapistran, poznati borac protiv osmanlijskih ratnih pohoda, umro je i pokopan je u Iloku. Iz turske vladavine sačuvani su vrijedni spomenici islamske kulture, dok je illočke posjede u 17. stoljeću od pape Inocenta XI. dobila kneževska obitelj Odescalchi koja je modernizirala vinogradarstvo i uvela Ilok u drugo zlatno doba. Iločko vinogorje daje niz kvalitetnih vina, a iločki traminac poznat je u cijelom svijetu i dio je vinoteke engleskog dvora. Na području Iloka pet je graničnih prijelaza.

Dvorac Odescalchi

Gradom vina i starina dominira srednjovjekovna jezgra s ostacima stare iločke tvrđave, crkvom Sv. Ivana Kapistrana i dvorcem grofova Odescalchi kao njezinim središnjim dijelom. Dvorac Odescalchi nastao je u srednjem vijeku, a pretpostavlja se da ga je sagradio najpoznatiji iločki vladar Nikola Iločki. Osim vladavine Srijemom, bio je i kralj Bosne te kovao vlastiti novac. Dvorac je poslije doživio brojne obnove i rekonstrukcije, a od 1697.u vlasništvu je obitelji Odescalchi koja je poticala razvoj vinogradarstva i gospodarstva.

Tursko turbe

Ilokom su više od stoljeća i pol vladali Turci koji su ostavili spomenike islamske arhitekture - turbe (grob uglednog Turčina) i hamam (obredno kupalište). Upravo na malom prostoru srednjovjekovnog Iloka mogu se vidjeti ti spomenici iznimne kulturne vrijednosti, koji su tek dio povijesnih svjedočanstava o bogatoj i burnoj prošlosti Iloka.

OTOK

Otok, udaljen 20-ak kilometara od Vinkovaca i Županje, najmlađi je grad u Hrvatskoj. Status grada je, odlukom Hrvatskog sabora, dobio sredinom 2006. godine. Spačvanski šumski bazen, bogatstvo flore i faune, šumski vodotok Virovi kao zaštićeni prirodni krajolik, lovni turizam i Suvara dio su atraktivne ponude koju obogaćuju i seoska domaćinstva.

Otočka suvara

Suvara ili mlin na suhi pogon, okrugli objekt građen opekom na koju je postavljena hrastova krovna konstrukcija, jedna je od najprepoznatljivijih destinacija seoskog turizma istočne Slavonije. Konj je pokretačka snaga mlinskog kola kojim su mljeli pšenicu, ječam, zob i kukuruz. Otočka suvara jedini je takav sačuvani objekt u Hrvatskoj, ali i ovom dijelu Europe.