ZAGREB - U danima i tjednima kada zamišljamo Blanku Vlašić kao svjetsku rekorderku u skoku u vis, vrijedi se podsjetiti da je hrvatska atletika već imala jedan takav epitet.
Jelica Pavličić je 1974. godine 15 dana bila svjetska rekorderka na 400 metara iako nećete u svim atletskim knjigama naći da su njezinih 50.98 istrčanih u Sofiji 3. kolovoza zavedeni pod kategoriju "svjetski rekord", već "najbolja svjetska izvedba". Naime, bilo je to doba u kojem se prelazilo s ručnog na automatsko mjerenje vremena i u cijeloj toj "gunguli" negdje se "zagubio" podatak o rekordnom vremenu Jelice Pavličić. No, svjedoci tog vremena koji su atletiku tada disali punim plućima i svakodnevno pratili potvrdili su da je Jelica Pavličić ta dva tjedna smatrana svjetskom rekorderkom.
Do konfuzije dolazi jer je nešto ranije, 22. lipnja 1974., Irena Szewinska pretrčala jedan krug za ručno mjerenih 49.9 sekundi. I taj rezultat stoji kao posljednji važeći ručno izmjereni svjetski rekord. Sljedeći službeno priznati svjeteski rekord je 50.14. Riite Salin iz Rima 4. rujna 1974. godine. On je automatski izmjeren i sporiji od ranijeg Szewinskinog rekorda. Zato nema razloga da se na istoj listi ne nađe i već spominjanih 50.98 Jelice Pavličić, ali i 50.78 Salin istrčan 15 dana kasnije, 18. kolovoza 1974.
Svjetska rekorderka na 800 metara bila je Vera Nikolić (2:00.5) u razdoblju od 20. lipnja 1968. do 11. srpnja 1971. Nju spominjemo jer je u tom razdoblju bila članica zagrebačkog Dinama, a kriterij Hrvatskog atletskog saveza je da se svi rezultati osoba koje su kroz povijest bile članovi hrvatskih klubova vode pod "najbolje hrvatske rezultate i rekorde". Bez obzira otkud su došle u te klubove, gdje su kasnije nastavile živjeti i čije državljanstva imaju. Vera Nikolić je u Dinamo došla iz Srbije i danas je srpska državljanka.
Svjetski dvoranski rekorder bio je današnji predsjednik HAS-a Luciano Sušanj. U Rotterdamu 11. ožujka 1973. pretrčao je dva kruga u dvorani za 46.38 sekundi (još uvijek aktualni hrvatski rekord). Prethodni rekord bio je 47.09 iz 1968., a Sušnjov rezultat trajao je šest godina. Do 25. veljače 1979. kada je Karel Kolar trčao 46.21.
Hrvoje Slišković
Jelica Pavličić je 1974. godine 15 dana bila svjetska rekorderka na 400 metara iako nećete u svim atletskim knjigama naći da su njezinih 50.98 istrčanih u Sofiji 3. kolovoza zavedeni pod kategoriju "svjetski rekord", već "najbolja svjetska izvedba". Naime, bilo je to doba u kojem se prelazilo s ručnog na automatsko mjerenje vremena i u cijeloj toj "gunguli" negdje se "zagubio" podatak o rekordnom vremenu Jelice Pavličić. No, svjedoci tog vremena koji su atletiku tada disali punim plućima i svakodnevno pratili potvrdili su da je Jelica Pavličić ta dva tjedna smatrana svjetskom rekorderkom.
Do konfuzije dolazi jer je nešto ranije, 22. lipnja 1974., Irena Szewinska pretrčala jedan krug za ručno mjerenih 49.9 sekundi. I taj rezultat stoji kao posljednji važeći ručno izmjereni svjetski rekord. Sljedeći službeno priznati svjeteski rekord je 50.14. Riite Salin iz Rima 4. rujna 1974. godine. On je automatski izmjeren i sporiji od ranijeg Szewinskinog rekorda. Zato nema razloga da se na istoj listi ne nađe i već spominjanih 50.98 Jelice Pavličić, ali i 50.78 Salin istrčan 15 dana kasnije, 18. kolovoza 1974.
Svjetska rekorderka na 800 metara bila je Vera Nikolić (2:00.5) u razdoblju od 20. lipnja 1968. do 11. srpnja 1971. Nju spominjemo jer je u tom razdoblju bila članica zagrebačkog Dinama, a kriterij Hrvatskog atletskog saveza je da se svi rezultati osoba koje su kroz povijest bile članovi hrvatskih klubova vode pod "najbolje hrvatske rezultate i rekorde". Bez obzira otkud su došle u te klubove, gdje su kasnije nastavile živjeti i čije državljanstva imaju. Vera Nikolić je u Dinamo došla iz Srbije i danas je srpska državljanka.
Svjetski dvoranski rekorder bio je današnji predsjednik HAS-a Luciano Sušanj. U Rotterdamu 11. ožujka 1973. pretrčao je dva kruga u dvorani za 46.38 sekundi (još uvijek aktualni hrvatski rekord). Prethodni rekord bio je 47.09 iz 1968., a Sušnjov rezultat trajao je šest godina. Do 25. veljače 1979. kada je Karel Kolar trčao 46.21.
Hrvoje Slišković