Veljača pod maskama

Dok ovih dana šeće Trgom svetog Marka u Veneciji, 30-godišnji Zagrepčanin Tihomir Marinković zagledava se u karnevalske maske na licima turista, ne bi li u slikovitoj povorci prepoznao svoje djelo. Njegove unikatne maske, naime, već godinama naručuju trgovci iz nekoliko dućana u središtu grada. Prve maske izradio je prije 12 godina, dok je studirao kiparstvo, upravo u Veneciji.



Tihomir masku najprije skicira na papiru, zatim je oblikuje u glini te odlije u gipsanom kalupu. U kalup se potom stavlja posebna mješavina vune i kaširanog papira i premazuje ljepilom. Maska se suši četiri do pet sati, najbolje na suncu, a zatim se izrezuju otvori za oči i bruse nepravilnosti te boji temeljnom bijelom bojom. Nakon toga se dodaje crna podloga, koja se patinira i oslikava akrilnim bojama. Zatim se silikonom ili bijelom bojom u tubi izrađuju reljefi, a na kraju se maska ukrašava zlatnim, bakrenim ili srebrnim listićima.



POGLEDAJTE FOTOGALERIJU MASKI I KOSTIMA IZ HRVATSKIH DUĆANA





Iako Tihomir Marinković rado odaje tajnu izrade svojih pokladnih minijatura kojima se dive sudionici najpoznatijeg karnevala u Europi, mnogi će posegnuti za gotovim maskama i kostimima.



Nekad su se maske radile od kaširanog papira, a djeca koja su obilazila susjedstvo s košaricama, očekujući pokladnicu ili koji novčić, često su ispod marame skrivala našminkana lica bez maske. S vremenom su karnevali postali stil života.



Danas nije pretjeran problem otići na maskenbal u Veneciju, a bogatiji će si barem jednom u životu priuštiti odlazak na karneval u Riju. Fašnik, mesopust, poklade, maskenbal (kako se sve naziva vrijeme karnevala) sve više gubi ritualno značenje i pretvara se u zabavu na kojoj se svi dobro provode, a trgovci i ugostitelji dobro zarade. Čak i pokladnice više nisu 'obične', nego se pune kremom od vanilije, čokoladom i prelijevaju se glazurom od ruma.



Svake veljače ulice mnogih gradova preplave princeze, zavodnici, vojskovođe i dvorske dame, a karnevalsko ludilo u to doba caruje i kod nas. I sve je više kreatora koji se bave izradom karnevalskih kostima, jer je postalo vrlo važno u čemu se pojaviti makar i na nekom kućnom maskenbalu.

Cijelu godinu pripreme

'Budale noriju svaki dan, a pametni samo na fašnik' - poručuju Sraka, Fiškal Štef, Sudac i Princ Fašnik, glavni protagonisti Samoborskog karnevala koji u svoje ruke preuzimaju ne samo ključeve grada već i organiziraju život u Slobodnoj Fašničkoj Republici. Koja je, naravno, vrlo hedonistička jer mora se popiti što više bermeta, pojesti što više češnjovki i kremšnita, što manje doma 'hoditi i obavezno druge puce i dečke gledeti'.



U svakom slučaju, treba što bolje iskoristiti dane veselja i ludorija, jer Pokladni utorak brzo dođe, a onda se prelazi u drugu krajnost - odricanja i skromnosti.



Maškare su zavladale i Rijekom. Riječko karnevalsko ludilo prati stotinjak tisuća onih koji su oduševljeni geslom 'Budi što želiš', a započinje ruženjem i bučenjem zvončara. Na balu koji se svake godine tradicionalno održava u Guvernerovoj palači, glumci, pjevači, menekenke i političari, barem na jednu noć, postaju školjke, gusari, admirali i sirene, a svoje kostime uglavnom nabavljaju ili u fundusu riječkog HNK Ivana pl. Zajca ili ih unajmljuju kod 50-godišnje Ade Nives Skroče, nekadašnje modistice te kuće. Svoje kreacije ona ne prodaje jer su, kaže, preskupe, ali ih rado iznajmljuje uz simboličnu naknadu, a među njenim mušterijama je i Meštar karnevala.



U Splitu su najluđi maskenbali rotarijanaca. Cijelu se godinu šiju kostimi i dobro se pazi da netko ne ukrade ideju. Tako se liječnici pretvaraju u čarobnjaka iz Oza, slikari u šeike, a u kreacijama prednjače košarkaška legenda Željko Jerkov i njegova supruga Dragica, zastupnici Scavolinija za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju te Srbiju i Crnu Goru: dosad su bili Neptun i Mala sirena, Snjeguljica i patuljak, pijetao i koka.



Zadrani za karneval obično odijevaju kostime koje posude u udruzi Propela. Izrađuju ih kreatorica Ella Dušević i slikarica Silvijana Dražović, a za ovogodišnji karneval prvi se put mogu kupiti i venecijanske maske, ukrašene čipkom, perjem i Swarovski kristalima, umjetnice Niarce Padovan, vlasnice butika Rilato. Takve maske stoje od 180 do 2500 kuna. A slične krinke za lice, po uzoru na one kakve se nose na karnevalima u mediteranskim zemljama, u Dubrovniku izrađuju i slikarica Tina Violić i njezina sestra, arhitektica Marijana Sparavalo. Kažu da su ove godine najtraženiji renesansni kostimi, pa su im prilagodile i svoje maske. No iz zaborava su izvukle i Turicu, Čoraja i Vilu, zapostavljene junake karnevala na Stradunu.



Uz karneval u Rio de Janeiru i New Yorku, poznat je i karneval u New Orleansu, na kojem kralja i kraljicu prati svita od pedesetak podanika. Notting Hill karnevalsko ludilo obuzima ljeti, a Quebec zimi, kad se u središtu grada na minus 30 stupnjeva podiže snježni dvorac, ulice su prepune ledenih skulptura, a na zaleđenom jezeru održava se utrka kanua. Na singapurskom chingoyu sudjeluje 1500 sudionika i taj je karneval razuzdan spoj brazilske sambe, karipskog kalipsa, europskog folklora, talijanskih i skandinavskih maski i engleskih kostima. Karneval u Nici, koji datira iz 14. stoljeća, predvode plemkinje koje u rukama drže bukete mimoza, a rado se maskiraju i Nijemci i Austrijanci. A sve maškare žele samo jedno: da se ludo zabave i da im godina bude bolja od prethodne.

POSUDBA KOSTIMA



ZAGREB

Jadran film, Oporovečka 12, 01/2928-000: najam kostima stoji 150 kuna (u cijenu nije uključen PDV).



DUBROVNIK

Kazalište 'Marin Držić', Pred dvorom 3, 020/321-006: kostim se može unajmiti za 200 kuna, a za još 100 kuna mogu se posuditi i vlasulja, cipele i torbica.



RIJEKA

Ada Nives Skroče, Baretićevo 8c, 051/681-266: riječka modistica za 100 kuna nudi u najam renesansne kostime, kao i kostime pajaca, vitezova ili plesačica flamenca, krinoline i frakove, te pripadajuća pokrivala za glavu.



ZADAR

Udruga Propela, 023-253-022: u toj se udruzi bez naknade mogu posuditi kostimi, ali se potrebno javiti mjesec dana unaprijed.