ZAGREB - Vila Cuvaj, dvojna vila Belaj-Veble te vila Pfluger najbolja su tri nezaštićena bisera moderne arhitekture poznatog arhitekta
Stjepana Planića. Te je tri vile jednoglasno za Jutarnji list odabralo četvero vrhunskih stručnjaka, profesora, povjesničara umjetnosti i arhitekata kao najvažnije Planićeve vile, koje je, prema najgorem scenariju, moguće i rušiti.
Među cijelim opusom Stjepana Planića od čak 700 projekata, zaštićene su samo tri zgrade, od kojih je samo jedna obiteljska vila, okrugla vila na Gornjem Prekrižju 30.
Ne nemilosti investitora
Njegovih je 200-tinjak ostalih vila prepušteno na milost i nemilost investitorima, Gradskom zavodu i Ministarstvu koji nerijetko dopuštaju rušenje vrijednih vila moderne.
No prof. dr. Zlatko Jurić, arhitektica Ivana Haničar Buljan koja piše doktorat o Planiću, povjesničari umjetnosti i odlični poznavatelji moderne Krešimir Galović i Silvija Limani, upozorili su da je opus moderne, odnosno najboljega i najkvalitetnijeg razdoblja hrvatske arhitekture, vrlo malo zaštićen te da je trenutačno u velikoj opasnosti zbog rušenja i gradnje urbanih vila na obroncima Sljemena.
Kao najugroženije bisere koji nisu ni pod kakvom konzervatorskom zaštitom stručnjaci su sasvim neovisno jedan o drugome, uz vile Stjepana Planića, sastavljali i popis 10 kuća koje je nužno zaštititi, a čak se pet kuća na svim popisima ponavljalo.
Čudan odabir za zaštitu
Te su kuće vila Pfefferman Marka Vidakovića, vila Radan Vladimira Šterka, vila Podvinec Ernesta Weismanna, vila Margetić Zlatka Neumanna i vila Spitzer arhitekata Gomboša i Kauzlarića. Stručnjaci su kao vrlo vrijedne isticali i vile u Bosanskoj, Nazorovoj i Novakovoj ulici koje također uglavnom nisu zaštićene.
Povjesničar umjetnosti iz Ministarstva kulture Krešimir Galović kaže kako je odabir zgrada koje su pod zaštitom čudan te da je u Galeriji nepokretnih dobara Grada Zagreba 500-tinjak vila iz 19. stoljeća, a kuća iz razdoblja moderne jedva je 20-ak.
- Od deset vila zagrebačke moderne, koje sam nabrojio iz glave, a koje se redovito spominju u literaturi kao važna ostvarenja domaće arhitekture, samo su se tri našle u famoznoj gradskoj galeriji nepokretnih kulturnih dobara: vila Feller, vila Botteri te vila Deutsch arhitekta Frane Cote.
Ostalih sedam kuća jednostavno nisu pod zaštitom iako su neka od tih ostvarenja vrhunska i ključna za tumačenje hrvatske moderne u međunarodnim okvirima, poput vile Pheffermann i vile Margetić, vile Deutsch Freudenreicha & Deutscha u Bosanskoj, vile Radan, vile Beer, vile Galić i vile Schwarz - rekao je Galović. Kaže da su posebno ugrožene vile Stjepana Planića koje su na udaru od sredine devedesetih godina prošloga stoljeća.
- Najpoznatiji je slučaj iz tog razdoblja rušenje Planićeve obiteljske kuće u Grškovićevoj ulici. Genijalna je kuća srušena 1996. kako bi se na njezinu mjestu sagradila rezidencija za nove hrvatske bogataše, a sve pod paskom tadašnje gradske uprave - kaže Galović. Slično se trenutačno ponavlja s još jednom Planićevom kućom na Tuškancu 19 čiji je vlasnik Dubravko Grgić, vlasnik Euroherc osiguranja, zatražio dozvolu za rušenje.
Hrvatsko vijeće za kulturna dobra Ministarstva za kulturu nedavno je donijelo odluku da se kuća i pomoćna građevina smiju srušiti jer su u lošem stanju te da odstupaju u izvedbi od osnovnoga Planićeva projekta. Uz nju, trenutačno se ruši i kuća Elić u Vinogradskoj 72, koja nikada ni nije bila predviđena za zaštitu.
Preventivna zaštita 3 godine
Taj je podatak veoma zabrinuo arhitekticu Ivanu Haničar Buljan iz Instituta za povijest umjetnosti koja trenutačno piše doktorat o Planiću.
- Sramotno je što je premalo vrijednih kuća zaštićeno, a preventivnom se zaštitom ništa ne dobiva jer se ona nakon isteka tih triju godina često briše. No svjedoci smo da se i zaštićene kuće uništavaju. Pogledajte kako danas izgleda Cvjetno naselje Vlade Antolića koje je zaštićena cjelina. Dakle, zaštita je samo prvi korak, ali najvažnija je osviještenost o vrijednostima arhitektonske baštine - kaže Haničar Buljan.
Buljan i Galović slažu se da vlasnici kuću s potpisom ne doživljavaju kao umjetninu, nego se njezina cijena vrednuje prema lokaciji te im je ona često teret jer bi je htjeli dograđivati, mijenjati ili rušiti.
- Sama slika ne mora na tržištu vrijediti ništa, no ako znamo da ju je naslikao Murtić, njezina cijena raste, pa je s ponosom vješamo na zid, poznavali slikarstvo ili ne, pokazujemo je i hvalimo se njome. Isto je i s kućama jer ne može na tržištu jednako vrijediti anonimni kućerak i vila s potpisom Kovačića, Ehrlicha, Iblera ili Planića - kaže Galović.
Nebriga za baštinu
Dr. Zlatko Jurić, profesor zaštite spomenika kulture na Filozofskom fakultetu, kaže kako je velika odgovornost na gradskim zavodima i Ministarstvu.
- Među svim gradovima i županijama cjelopkupan registar baštine ima samo Varaždinska županija, a Istarska, Splitsko-dalmatinska i Zagrebačka županija imaju podatke koji su nepotpuni. Primjerice, Galerija nepokretnih kulturnih dobara na stranicama Grada Zagreba toliko je nepotpuna i loša da je jasno kakav je odnos Grada prema kulturnoj baštini. Nigdje na stranici ne možete pročitati tko je autor te razloge zašto je neki objekt zaštićen - rekao je Zlatko Jurić.
Tako misli i Silvija Limani, autorica izložbe Mladost i starost zagrebačkih vila, čiji su favoriti za zaštitu Weissmanove vile, klasični primjer primjene Le Corbusierovih načela, te Neumannove i Cotine vile slavne zagrebačke moderne.
Najviše prijedloga za trajnu zaštitu imaju Split (72) i Trogir (50), a najmanje je prijedloga za trajnu zaštitu stiglo za Slavonski Brod (5) te po deset za Bjelovar i Sisak - priopćili su iz Ministarstva kulture. Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture do sada je zaštitio više od 500 kuća, od kojih je 30 preventivno zaštićeno, a kažu kako se trenutačno vodi postupak za zaštitu 25 kuća kojima će ove godine isteći preventivna zaštita.
Boba Blašković
Među cijelim opusom Stjepana Planića od čak 700 projekata, zaštićene su samo tri zgrade, od kojih je samo jedna obiteljska vila, okrugla vila na Gornjem Prekrižju 30.
Ne nemilosti investitora
Njegovih je 200-tinjak ostalih vila prepušteno na milost i nemilost investitorima, Gradskom zavodu i Ministarstvu koji nerijetko dopuštaju rušenje vrijednih vila moderne.
No prof. dr. Zlatko Jurić, arhitektica Ivana Haničar Buljan koja piše doktorat o Planiću, povjesničari umjetnosti i odlični poznavatelji moderne Krešimir Galović i Silvija Limani, upozorili su da je opus moderne, odnosno najboljega i najkvalitetnijeg razdoblja hrvatske arhitekture, vrlo malo zaštićen te da je trenutačno u velikoj opasnosti zbog rušenja i gradnje urbanih vila na obroncima Sljemena.
Kao najugroženije bisere koji nisu ni pod kakvom konzervatorskom zaštitom stručnjaci su sasvim neovisno jedan o drugome, uz vile Stjepana Planića, sastavljali i popis 10 kuća koje je nužno zaštititi, a čak se pet kuća na svim popisima ponavljalo.
Čudan odabir za zaštitu
Te su kuće vila Pfefferman Marka Vidakovića, vila Radan Vladimira Šterka, vila Podvinec Ernesta Weismanna, vila Margetić Zlatka Neumanna i vila Spitzer arhitekata Gomboša i Kauzlarića. Stručnjaci su kao vrlo vrijedne isticali i vile u Bosanskoj, Nazorovoj i Novakovoj ulici koje također uglavnom nisu zaštićene.
Povjesničar umjetnosti iz Ministarstva kulture Krešimir Galović kaže kako je odabir zgrada koje su pod zaštitom čudan te da je u Galeriji nepokretnih dobara Grada Zagreba 500-tinjak vila iz 19. stoljeća, a kuća iz razdoblja moderne jedva je 20-ak.
- Od deset vila zagrebačke moderne, koje sam nabrojio iz glave, a koje se redovito spominju u literaturi kao važna ostvarenja domaće arhitekture, samo su se tri našle u famoznoj gradskoj galeriji nepokretnih kulturnih dobara: vila Feller, vila Botteri te vila Deutsch arhitekta Frane Cote.
TOP 5 najljepših vila zagrebačke moderne
|
1. Vila Pfefferman, Jurjevska 27a, Marko Vidaković 1928. - 1929.
|
|
2. Vila Radan, Jabukovac 29, Vladimir Šterk, 1931. - 1933. |
|
3. Vila Podvinec, Jabukovac 23, Ernest Weismann, 1936. - 1937.
|
|
4. Vila Margetić, Petrova 184, Zlatko Neumann, 1934. - 1935. |
|
5. Vila Spitzer, Novakova 15, Gomboš i Kauzlarić, 1931.- 1932.
|
Ostalih sedam kuća jednostavno nisu pod zaštitom iako su neka od tih ostvarenja vrhunska i ključna za tumačenje hrvatske moderne u međunarodnim okvirima, poput vile Pheffermann i vile Margetić, vile Deutsch Freudenreicha & Deutscha u Bosanskoj, vile Radan, vile Beer, vile Galić i vile Schwarz - rekao je Galović. Kaže da su posebno ugrožene vile Stjepana Planića koje su na udaru od sredine devedesetih godina prošloga stoljeća.
- Najpoznatiji je slučaj iz tog razdoblja rušenje Planićeve obiteljske kuće u Grškovićevoj ulici. Genijalna je kuća srušena 1996. kako bi se na njezinu mjestu sagradila rezidencija za nove hrvatske bogataše, a sve pod paskom tadašnje gradske uprave - kaže Galović. Slično se trenutačno ponavlja s još jednom Planićevom kućom na Tuškancu 19 čiji je vlasnik Dubravko Grgić, vlasnik Euroherc osiguranja, zatražio dozvolu za rušenje.
Hrvatsko vijeće za kulturna dobra Ministarstva za kulturu nedavno je donijelo odluku da se kuća i pomoćna građevina smiju srušiti jer su u lošem stanju te da odstupaju u izvedbi od osnovnoga Planićeva projekta. Uz nju, trenutačno se ruši i kuća Elić u Vinogradskoj 72, koja nikada ni nije bila predviđena za zaštitu.
Preventivna zaštita 3 godine
Taj je podatak veoma zabrinuo arhitekticu Ivanu Haničar Buljan iz Instituta za povijest umjetnosti koja trenutačno piše doktorat o Planiću.
- Sramotno je što je premalo vrijednih kuća zaštićeno, a preventivnom se zaštitom ništa ne dobiva jer se ona nakon isteka tih triju godina često briše. No svjedoci smo da se i zaštićene kuće uništavaju. Pogledajte kako danas izgleda Cvjetno naselje Vlade Antolića koje je zaštićena cjelina. Dakle, zaštita je samo prvi korak, ali najvažnija je osviještenost o vrijednostima arhitektonske baštine - kaže Haničar Buljan.
Buljan i Galović slažu se da vlasnici kuću s potpisom ne doživljavaju kao umjetninu, nego se njezina cijena vrednuje prema lokaciji te im je ona često teret jer bi je htjeli dograđivati, mijenjati ili rušiti.
- Sama slika ne mora na tržištu vrijediti ništa, no ako znamo da ju je naslikao Murtić, njezina cijena raste, pa je s ponosom vješamo na zid, poznavali slikarstvo ili ne, pokazujemo je i hvalimo se njome. Isto je i s kućama jer ne može na tržištu jednako vrijediti anonimni kućerak i vila s potpisom Kovačića, Ehrlicha, Iblera ili Planića - kaže Galović.
Nebriga za baštinu
Dr. Zlatko Jurić, profesor zaštite spomenika kulture na Filozofskom fakultetu, kaže kako je velika odgovornost na gradskim zavodima i Ministarstvu.
- Među svim gradovima i županijama cjelopkupan registar baštine ima samo Varaždinska županija, a Istarska, Splitsko-dalmatinska i Zagrebačka županija imaju podatke koji su nepotpuni. Primjerice, Galerija nepokretnih kulturnih dobara na stranicama Grada Zagreba toliko je nepotpuna i loša da je jasno kakav je odnos Grada prema kulturnoj baštini. Nigdje na stranici ne možete pročitati tko je autor te razloge zašto je neki objekt zaštićen - rekao je Zlatko Jurić.
Tako misli i Silvija Limani, autorica izložbe Mladost i starost zagrebačkih vila, čiji su favoriti za zaštitu Weissmanove vile, klasični primjer primjene Le Corbusierovih načela, te Neumannove i Cotine vile slavne zagrebačke moderne.
TOP 3 najljepših vila Stjepana Planića
| 1. Vila Belaj - Veble, Nazorova 54, 1936./'37.
|
|
| 2. Vila Cuvaj, Zamenhoffova 17
|
|
| 3. Vila Pfluger, Gornje Prekrižje 21
|
|
Najviše prijedloga za trajnu zaštitu imaju Split (72) i Trogir (50), a najmanje je prijedloga za trajnu zaštitu stiglo za Slavonski Brod (5) te po deset za Bjelovar i Sisak - priopćili su iz Ministarstva kulture. Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture do sada je zaštitio više od 500 kuća, od kojih je 30 preventivno zaštićeno, a kažu kako se trenutačno vodi postupak za zaštitu 25 kuća kojima će ove godine isteći preventivna zaštita.
Ove godine zaštita 734 kuće, a predlaže se za još 480U Ministarstvu kulture kažu da je u cijeloj Hrvatskoj preventivno zaštićeno 1240 objekata i lokaliteta, a u Zagrebu njih 112. Programi Ministarstva bit će ove godine posebno usmjereni na trajnu i preventivnu zaštitu, a najviše preventivnih zaštita bit će u Splitu (148) te po stotinu u Trogiru i Osijeku. - Ukupno se na području Hrvatske ove godine planira preventivna zaštita 734 objekta, a predlaže se trajna zaštita za 480. |
Boba Blašković
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....