Vino tjedna: Malvazija 2005: Vrlo solidna vina iz vrlo prosječne godine

Najvažnijim mi se čini što je danas u Istri barem pedesetak proizvođača malvazije, koji proizvode pristojna vina, i što se mnogi mladi vinari trude postići što više standarde - pričao mi je Ivica Matošević dok smo u srijedu kasno popodne, uz Billecart-Salmon, moj omiljeni šampanjac, raspravljali o kvaliteti vina, smjeru razvoja istarskog vinarstva i značajkama lanjske berbe, koja je u cijelosti predstavljena na Vinistri, iznimno važnoj lokalnoj vinskoj smotri.



Dr. Matošević, koji je podjednako značajan i kao ideolog i glavni organizator niza akcija koje su stvorile istarsku vinsku renesansu, baš kao i proizvođač vina, sve je vrijeme našeg trosatnog razgovora inzistirao na stalnom unapređivanju kvalitete kao na glavnoj odrednici vinske scene u Istri.



Zbog toga su, uostalom, istarski vinari od ove godine uveli i oznaku IQ, istrian quality: pravila za dobivanje oznake IQ, koja u početku vrijedi jedino za malvaziju kao za najvažniji istarski brand, stroža su od onih zakonom propisanih za proces proizvodnje tog vina.



Markicu IQ zasad može isticati dvadeset vinara, uglavnom onih već razmjerno dugo poznatih i prisutnih na tržištu, od kojih neki (poput Ravallica, usprkos jako dobrim ocjenama što su njegova vina dobila na ovogodišnjoj Vinistri) tu oznaku možda ipak ne zaslužuju.

Istarski vinari su od ove godine uveli oznaku IQ, istrian quality: pravila za dobivanje oznake IQ stroža su od onih zakonom propisanih za proces proizvodnje tog vina. No, IQ je sasvim sigurno još jedan gotovo neophodan putokaz koji su istarski vinari dali drugim važnim hrvatskim vinogradarskim područjima, prije svega središnjoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji: slavonski vinari, te proizvođači  malog plavca doista bi što prije morali osnovati vlastite udruge za unapređivanje i promoviranje kvalitete vina, uz što strože kriterije.



Jedna od glavnih značajki ovogodišnje Vinistre, barem kada je riječ o malvazijama iz recentne berbe, dakle iz 2005. jest dominacija manje poznatih vinara, što potvrđuje Matoševićevu tezu o novom valu istarskih proizvođača vina, koji još nisu nacionalno poznati, ali koji doista pokušavaju proizvesti najbolja moguća vina u svojoj kategoriji.



Tako je pobjednik Vinistre među malvazijama vino obitelji Tercolo iz Nove Vasi. Familija Tercolo pobijedila je i lani, no njihove malvazije još se uvijek ne mogu nabaviti u Zagrebu.



Drugo i treće mjesto osvojili su Rossi i Paljuh, također vinari koji su posve nepoznati izvan Istre i čija se vina ne nalaze u široj distribuciji.



Kada je, pak, riječ o trojici najpoznatijih istarskih vinara, samom Matoševiću, zatim Gianfrancu Kozloviću i Morenu Coronici, njihove malvazije iz 2005. godine osvojile su na Vinistri  srebrne medalje, pri čemu je Coronica dobio najbolje ocjene.



Zanimljivo je, međutim, da su i Matošević, i Coronica i Kozlović (kao i još jedan veliki proizvođač, Kabola) nagrađeni zlatnim medaljama za svoja ambicioznija vina, dakle za malvazije iz starijih berbi, odležane u barriqueu.



Takvi su rezultati sasvim logični: normalno je i očekivano da si vodeći vinari postavljaju ambicioznije ciljeve i da pokušavaju od malvazije izvući mnogo više od ljetnog, aromatičnog vina za sezonsku, jednogodišnju uporabu.



Uostalom, Coronicine Gran malvasije, razna godišta Matoševićevih barikiranih albi, kao i Kozlovićeve Santa Lucije, pokazuju da malvazije mogu imati vrlo solidan potencijal dozrijevanja i da njihova struktura više nego dobro podnosi pametnu uporabu barriqeua.



Čini se, dakle, i s obzirom na rezultate na Vinistri, i na trendove među elitnim istarskim vinarima, da će se scena malvazija uskoro jasno podijeliti na dva ranga: na svježa i mlada vina, i na elaborirana, ozbiljna vina koja će se moći piti više godina i koja će promijeniti masovnu percepciju o istarskoj malvaziji kao o jednostavnom, voćnom vinu.



- Jasno je da će se i dalje najviše prodavati mlade, svježe, voćne malvazije - kaže Matošević.



- Ali, sve više i više mi se čini da ispravnim odležavanjem od malvazija možemo napraviti  jako pretenciozna, skoro velika vina. Meni se, recimo, sada iznimno sviđa moja Alba iz 2001., kao i Alba iz 2003., koja je školovana u bačvi od akacije.



No, i bazična, mlada vina glavnih istarskih proizvođača ostavljaju itekako dobar dojam, usprkos problematičnoj lanjskoj berbi.



- Lani smo imali previše kiše. Grožđe nipošto nije bilo vrhunsko. U vinogradima se morao napraviti rez, što znači vrlo striktna selekcija grožđa. Velike količine grožđa nisu bile dovoljno dobre za vrhunska vina, pa su otišle u rinfuzu - opisuje Matošević prošlogodišnju berbu.



- Osim posla u vinogradu, proizvođači su morali odlučiti u kakvom će stilu proizvesti vino od problematičnog grožđa. Neki su optirali za izrazito aromatična, svježa vina, ali s netipično visokim kiselinama, dok su drugi proveli malolaktičku fermentaciju kako bi dobili zaokruženija, elegantnija i mekša vina - sumirao je Ivica Matošević glavne stilske značajke malvazija iz 2005. koje upravo dolaze u restorane i trgovine.



I Matošević, i Coronica i Kozlović potaknuli su djelomičnu malolaktičku fermentaciju (proces pretvaranja oštre jabučne u blagu mliječnu kiselinu u vinu).



Konačni je ishod uistinu sasvim, sasvim solidan.



Coronicina je malvazija iz 2005. karakteristično mineralna (što je posljedica terroira) i lagano bademasta, Matoševićeva je voćna, osvježavajuća, s naglašenim okusima jabuka, ali i izrazito harmonična, dok je Kozlovićeva vrlo aromatična, cvjetna na mirisu,  zaokružena, topla na okusu, s tragovima ljetnog voća (vinogradarske breskve, čak i marelice), koje je izrazito snažno prisutno u nekim od luksuznijih malvazija, prije svega u Santa Luciji i u Coroniconoj Gran Malvasiji.



I poslije klimatski loše berbe 2005. istarska malvazija ostaje uvjerljivo najpouzdaniji hrvatski vinski brand, kada je riječ o bijelim vinima.



Nadamo se da će se uskoro u široj distribuciji pojaviti i malvazije nacionalno nepoznatih istarskih vinara, koji su postigli najviše ocjene na ovogodišnjoj Vinistri, pri čemu, prije svega, mislimo na obitelj Tercolo, dvostruke uzastopne pobjednike Vinistre.

proizvođač: Gianfranco Kozlović, Momjan, zapadna Istra

alkohol: 13 posto

ocjena: 7/10

vino: Malvazija Alba 2005.

proizvođač: Ivica Matošević, Krunčići, zapadna Istra,

alkohol: 12,8 posto

ocjena: 7/10

vino: Malvazija 2005.

proizvođač: Moreno Coronica, Korenike, zapadna Istra,

alkohol: 13 posto

ocjena: 7,5/10

Osobne iskaznice: vino: Malvazija 2005.

Gastronomska preporuka za sva tri vina:



Mlade malvazije dobro se piju kao aperitivi, idu odlično uz školjke, osobito kamenice,uz sirove rakove, uz riblji carpaccio, zatim uz jednostavnu plavu ribu, i uz manje raskošnu bijelu ribu.

Davor Butković