YANGON - Više stotina prosvjednika okupilo se i danas u najvećemu mianmarskom gradu Yangonu, ali su ih pripadnici snaga sigurnosti i paravojnih skupina odmah rastjerali palicama, a nekoliko su ih i uhitili.
Prosvjednici su uzvikivali slogane i vrijeđali vojnike, koji su u jednom trenutku odgovorili hicima.
- Snage sigurnosti sada su brojnije od prosvjednika u središtu grada. Prosvjednici se ne usuđuju doći u centar jer će ih zasigurno užasno pretući i uhititi - rekao je jedan očevidac.
Agencije su izvijestile i da je oko tisuću budističkih redovnika u gradu Pakokkuu na ulice izvelo još tisuće ljudi na biciklima i motorima. U tome gradu snage sigurnosti nisu bile vidljive i prosvjed je neometano trajao dva sata. Unatoč tomu, aktivisti su počeli gubiti nadu u uspješnost "revolucije šafrana".
Internetske veze s Mianmarom i danas su bile prekinute, pa fotografije i snimke praktički nisu stizale iz te zemlje, nego su aktivisti za demokraciju informacije uglavnom slali telefonom.
U Mianmar je danas na 24 sata stigao specijalni izaslanik UN-a Ibrahim Gambari, koji je odmah krenuo u novi glavni grad Naypyidaw na razgovore s vladajućom vojnom huntom. Istodobno New York Times javlja da Bijela kuća pokušava uvjeriti Kinu i druge azijske zemlje koje imaju utjecaja u Mianmaru da prekinu investirati u tu zemlju i trgovati s vojnom huntom.
- Ono što pokušavamo učiniti jest ubrzati njihov pad. Pitanje je, imamo li dovoljan diplomatski i ekonomski utjecaj da u tome uspijemo - rekao je jedan visoki američki dužnosnik.
Drugi dužnosnik kojeg citira NYT tvrdi da administracija Georgea W. Busha pokušava uvjeriti Kinu da ponudi egzil liderima mianmarske hunte, u nadi da će se oni tako odlučiti napustiti zemlju. Druge ideje uključuju nagovaranje Kine i Indije da zaustave investicije u nove projekte iskorištavanja nafte i plina te prekidanje davanja kredita Mianmaru i zamrzavanje računa.
BANGKOK - Inozemne energetske kompanije nastavljaju s unosnim poslovima u Mianmaru (Burmi), ne pokazujući puno brige za način na koji se tamošnja hunta obračunava s neposlušnim redovnicima i drugim civilima, koji su počeli prosvjedovati upravo zbog poskupljenja goriva.
Indijski ministar nafte ovih je dana potpisao nove ugovore indijske tvrtke ONGC Videsh i burmanskih vlasti. S eksploatacijom bogatih energetskih izvora u toj siromašnoj zemlji nastavljaju i tvrtke iz Kine (CNOOC i Sinopec), Južne Koreje (Daewoo) i Tajlanda (PTTEP). Crpilištima mianmarskog plina, posredstvom plinovoda do Tajlanda, koriste se francuski Total SA i malezijski Petronas.
Ekonomske sankcije EU i SAD-a protiv burmanske hunte nisu zasad ugrozile Totalove operacije u plinskom polju Yadana, kao ni biznis američke korporacije Chevron, koja je preuzimanjem Unocala tu dobila 28-postotni udjel. Total i Unocal teretilo se da su u gradnji plinovoda 90-ih godina, u suradnji s mianmarskom huntom, koristili prisilni rad u demilitariziranoj zoni u kojoj je bilo silovanja, mučenja, ubojstava i drugih kršenja ljudskih prava. Burmanske dokazane rezerve plina dostižu 538 milijardi kubičnih metara, što je samo tri promila svjetskih rezervi, ali uz sadašnji ritam crpenja i ugovorene cijene, to donosi posao vrijedan dvije milijarde dolara godišnje u idućih 40 godina. (AP, Ah. Sa.)
agencije;Nikolina Šajn
Prosvjednici su uzvikivali slogane i vrijeđali vojnike, koji su u jednom trenutku odgovorili hicima.
- Snage sigurnosti sada su brojnije od prosvjednika u središtu grada. Prosvjednici se ne usuđuju doći u centar jer će ih zasigurno užasno pretući i uhititi - rekao je jedan očevidac.
Agencije su izvijestile i da je oko tisuću budističkih redovnika u gradu Pakokkuu na ulice izvelo još tisuće ljudi na biciklima i motorima. U tome gradu snage sigurnosti nisu bile vidljive i prosvjed je neometano trajao dva sata. Unatoč tomu, aktivisti su počeli gubiti nadu u uspješnost "revolucije šafrana".
Internetske veze s Mianmarom i danas su bile prekinute, pa fotografije i snimke praktički nisu stizale iz te zemlje, nego su aktivisti za demokraciju informacije uglavnom slali telefonom.
U Mianmar je danas na 24 sata stigao specijalni izaslanik UN-a Ibrahim Gambari, koji je odmah krenuo u novi glavni grad Naypyidaw na razgovore s vladajućom vojnom huntom. Istodobno New York Times javlja da Bijela kuća pokušava uvjeriti Kinu i druge azijske zemlje koje imaju utjecaja u Mianmaru da prekinu investirati u tu zemlju i trgovati s vojnom huntom.
- Ono što pokušavamo učiniti jest ubrzati njihov pad. Pitanje je, imamo li dovoljan diplomatski i ekonomski utjecaj da u tome uspijemo - rekao je jedan visoki američki dužnosnik.
Drugi dužnosnik kojeg citira NYT tvrdi da administracija Georgea W. Busha pokušava uvjeriti Kinu da ponudi egzil liderima mianmarske hunte, u nadi da će se oni tako odlučiti napustiti zemlju. Druge ideje uključuju nagovaranje Kine i Indije da zaustave investicije u nove projekte iskorištavanja nafte i plina te prekidanje davanja kredita Mianmaru i zamrzavanje računa.
BANGKOK - Inozemne energetske kompanije nastavljaju s unosnim poslovima u Mianmaru (Burmi), ne pokazujući puno brige za način na koji se tamošnja hunta obračunava s neposlušnim redovnicima i drugim civilima, koji su počeli prosvjedovati upravo zbog poskupljenja goriva.
Indijski ministar nafte ovih je dana potpisao nove ugovore indijske tvrtke ONGC Videsh i burmanskih vlasti. S eksploatacijom bogatih energetskih izvora u toj siromašnoj zemlji nastavljaju i tvrtke iz Kine (CNOOC i Sinopec), Južne Koreje (Daewoo) i Tajlanda (PTTEP). Crpilištima mianmarskog plina, posredstvom plinovoda do Tajlanda, koriste se francuski Total SA i malezijski Petronas.
Ekonomske sankcije EU i SAD-a protiv burmanske hunte nisu zasad ugrozile Totalove operacije u plinskom polju Yadana, kao ni biznis američke korporacije Chevron, koja je preuzimanjem Unocala tu dobila 28-postotni udjel. Total i Unocal teretilo se da su u gradnji plinovoda 90-ih godina, u suradnji s mianmarskom huntom, koristili prisilni rad u demilitariziranoj zoni u kojoj je bilo silovanja, mučenja, ubojstava i drugih kršenja ljudskih prava. Burmanske dokazane rezerve plina dostižu 538 milijardi kubičnih metara, što je samo tri promila svjetskih rezervi, ali uz sadašnji ritam crpenja i ugovorene cijene, to donosi posao vrijedan dvije milijarde dolara godišnje u idućih 40 godina. (AP, Ah. Sa.)
|
Naftni biznis ne mari za represiju
|
agencije;Nikolina Šajn
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....