Vođa katoličkog reda kažnjen za silovanja

Marcial Maciel Degollado, utemeljitelj Kristovih legionara, kažnjen je zbog silovanja sjemeništaraca, niti 58 godina poslije prve prijave. Papa Benedikt XVI. je osobno potvrdio mjeru koju je, nakon detaljne provjere, predložila Kongregacija za nauk vjere koju vodi kardinal William Levada.



Papa je naredio Macielu da ubuduće vodi "povučen život u molitvi i pokori, odričući se bilo koje javne službe". I to već sada, pošto je navršio 86 godina.



Prva prijava protiv Maciela podnesena je još 1948., a posljednja 1997., kada su Maciela za spolno zlostavljanje i silovanje optužila osmorica bivših legionara, koji su u međuvremenu postali važne ličnosti. Oni su tvrdili da ih je Maciel zlorabio dok su bili djeca.

Oprostio grešnicima za klevete



Istraga je počela 1998., pa ju je dugo i pomno vodila Kongregacija za nauk vjere dok joj je još na čelu bio kardinal Joseph Ratzinger, sadašnji papa. Maciel je - po pričama nekih silovanih - tvrdio da ima dopuštenje pape Pija XII. da u spolnim aktivnostima olakša svoje fizičke bolove.



Po navodima onih koji su ga optuživali, Maciel bi svake večeri kukao da ga boli želudac, te je zahtijevao od sjemeništarca da ga masira po trbuhu, sve niže, pa bi liječenje obično završilo uzajamnom masturbacijom. Po navodima koje je zaprimila Kongregacija, bilo je više od 30 takvih žrtava, s kojima je Maciel održavao dulju spolnu vezu. Papa Ivan Pavao II. je 1994. javno pohvalio Maciela kao "djelotvornog vodiča mladih", a 2004. ga je javno zagrlio i podragao (po glavi), čestitajući mu 60-godišnjicu svećeništva.



Vatikanski glasonoša Joaquín Navarro Valls (iz Opusa Dei) ostentativno je šutio na sva novinarska pitanja o optužbama protiv Maciela. Vatikanska šutnja trajala je godinama, sve dok pedofilski škandali nisu nanijeli veliku štetu Katoličkoj crkvi u SAD-u, osobito ekonomsku pošto su sudovi počeli pozitivno rješavati novčane odštetne zahtjeve.



Maciel je 2002. objavio izjavu u kojoj je optužbe nazvao "zlobnim klevetama" grešnika kojima je oprostio. Ipak se lani povukao s mjesta poglavara reda koji je osnovao. I sadašnja Papina kazna je neka vrsta pomilovanja, jer je Crkva odustala od kanonskog procesa, uzimajući u obzir da je star i bolestan.

Po raširenosti iza Opusa Dei



Maciel je Kristove legionare osnovao 1941. u Meksiku. Cilj mu je, po Papinskom godišnjaku, "uspostaviti Kristovo Kraljevstvo po zahtjevima kršćanske pravde". Taj poluvojno organizirani red brzo se raširio i sada djeluje u dvadesetak zemalja na četiri kontinenta, broji oko 600 svećenika i više od 2500 sjemeništaraca, 1000 posvećenih laika i 30.000 aktivista. Od njih se jače proširio samo Opus Dei. U Rimu su osnovali Papinski atenej Regina Apostolorum, na kojemu dvije posljednje godine studenti pohađaju i kolegij iz egzorcizma, a preklani su osnovali i Evropsko sveučilište, sa zadaćom da poučavaju o kršćanskim korijenima Evrope i da obrazuju kadrove za Evropu ujedinjenu na kršćanskim temeljima. Na otvorenju su govorili bolognski nadbiskup kardinal Caffara, tadašnji guverner Banke Italije Fazio i Berlusconijev državni podtajnik Letta.