Piše Dina Hrastović

Životno osiguranje

Često korišteno kao inačica dugoročne štednje, životno nas osiguranje štiti od financijskih gubitaka uzrokovanih nepredvidljivim životnim situacijama poput bolesti i tjelesnih povreda, nemogućnosti rada i smrti osiguranika. Ovim osiguranjem osiguranik ne štiti samo sebe nego i svoju obitelj koja u slučaju smrti osiguranika stječe pravo na ugovorenu svotu. Na istu osiguranik stječe pravo istekom police. U slučaju ugovaranja osiguranja koje se isplaćuje isključivo u slučaju smrti govorimo o riziko osiguranju. U slučaju onog koje se isplaćuje isključivo u slučaju doživljenja kraja ugovorene police govorimo o osiguranju za slučaj doživljenja.

Na visinu mjesečne uplate osiguranika utječu razni čimbenici poput pristupne dobi osiguranika, njihovo zdravstveno stanje i profesionalno zanimanje te osigurani rizik. Isplata je jednokratna.

Rentno osiguranje

Kao što i sam naziv govori, ovo se osiguranje svodi na periodičnost, ne samo uplata nego i isplata. Mnogim korisnicima ova vrsta osiguranja predstavlja dodatni prihod u razdoblju života kad bi im isto dobro došli (mladi roditelji, mirovina). Osiguranici tijekom određenog vremena uplaćuju dogovorenu premiju u osiguranje da bi u trenutku potpune uplate počeli primati, odmah ili s odgodom, periodične isplate iliti rente. Renta se može unaprijed dogovoriti te odlučiti hoće li cijelo vrijeme biti ista ili rastuća/padajuća.

Drugi mirovinski stup

Drugi stup obvezno je ulaganje svakog zaposlenog građanina, a temelji se na ideji individualne kapitalizacije. Kapitalizacija uloženog se vrši putem jedne od tri kategorije mirovinskih fondova: A (visokog rizika), B (umjerenog rizika) i C (niskog rizika). Pravo na isplatu mirovine svi osiguranici stječu zadovoljenjem kriterija dobi i staža te podnošenjem zahtjeva u HZMO-u. Tada osiguranici biraju žele li primati mirovinu iz prvog i drugog stupa ili samo prvog, a isplata svih sredstava je uvijek periodična i jednaka iz mjeseca u mjesec.

Treći mirovinski stup

Drugim imenom dobrovoljno mirovinsko osiguranje je trenutačno jedna od najatraktivnijih i najisplativijih ulaganja za budućnost. Razlog su tome državni poticaji za građane i poslodavce. Naime, na godišnje uplate do pet tisuća kuna država uplaćuje pojedincu dodatnih 15 posto, a poslodavcima je osigurana porezna olakšica na sve uplate do šest tisuća kuna koje se ubrajaju u rashod poduzeća. Ulaganje u treći stup može se provoditi putem otvorenog ili zatvorenog fonda te ga mogu uplaćivati svi građani i njihovi poslodavci. Otvoreni fondovi su otvoreni svima, a zatvorene fondove uspostavljaju poslodavci, sindikati ili druge institucije koje predstavljaju pokrovitelje fonda.

Osiguranici učlanjeni nakon 2019. godine ostvaruju pravo na korištenje uloženih sredstava s navršenih 55 godina starosti.

Getty Images/iStockphoto

Ulaganje u treći mirovinski stup jamči siguran prihod u mirovini

Oročena štednja

Najčešći oblik štednje koji se ugovara na određeno vrijeme uz fiksnu ili promjenjivu kamatnu stopu. Korisnik se novcem uloženim u štednju ne može koristiti do isteka roka oročavanja osim u slučaju raskida ugovora kad se ušteđeni iznos isplaćuje uz nižu kamatu. Atraktivni tip ove štednje jest štednja uz premiju koja korisniku u trenutku isteka ugovorenog razdoblja štednje osim dogovorene kamate donosi i dodatnu premiju. Premija može iznositi od tek pet posto do preko trideset, a visina premije ovisi o roku oročenja. Stoga ugovorom o štednji na dulje vrijeme možete postići vrlo dobar prinos premije.

Stambena štednja

Iako ne mora striktno biti za kupovinu nekretnine, kao vrsta namjenske štednje tome je namijenjena. Korisnici stambene štednje uspostavljanjem iste stječu pravo na državne poticaje vezane za odobrenje stambenog kredita. Korisnici ovo pravo mogu iskoristiti tijekom ili po isteku štednje, no u slučaju da se predomisle i ne žele iskoristiti štednju za stambene investicije, pet godina po isteku štednje mogu je iskoristiti za nešto sasvim drugo.

Dječja štednja

Oblik oročene štednje koji najčešće skrbnici ugovaraju za maloljetno dijete. Na štedni račun sredstva mogu stavljati sve fizičke osobe kojima je broj računa poznat. Raspolagati iznosom na računu mogu roditelji prema nekim odrednicama institucije u kojoj je račun i politikama Ministarstva socijalne politike i mladih. Bezuvjetno pravo na raspolaganje svim sredstvima s računa stječe osoba u čije je ime račun uspostavljen dok je još bila maloljetna u trenutku kad postane punoljetna.

Getty Images/iStockphoto

Sa štednjoj je nabolje početi u što ranijoj dobi

Rentna štednja

Odličan tip štednje za one koji imaju veći iznos novca koji ne žele trošiti, ali bi voljeli barem malo zaraditi na njoj. Naime, za ugovaranje ovog tipa štednje većina banaka ima minimalni iznos koji korisnik mora staviti na račun, a tijekom ugovorenog vremena štednje korisnik periodično prima kamatu zarađenu na štednoj svoti. Korisnik može ugovoriti primanja na period koji mu najviše odgovora, a po završetku ugovorenog roka, vraća mu se sva ušteđevina s početka.

Investicijski fondovi

Građani mogu svoje resurse uložiti i u investicijske fondove te izabrati one manje ili više rizične, dulje ili kraće razdoblje investicije. U pravilu sve financijske institucije koje nude takvu vrstu investiranja novca savjetuju svoje klijente i/ili im nude testove sklonosti k riziku. Fondovima upravljaju stručnjaci i fond menadžeri, a investitori imaju stalni uvid u kretanje fonda. U neke fondove građani mogu ući i sa samo 100 kuna, no bitno je provjeriti uvjete svakog fonda poput ulaznih i izlaznih naknada, prosječnih kretanja i prinosa. Prinos na vaš ulog je neoporeziv, a iz fonda možete izaći kad god želite.

Nekretnine

Hrvati su u samom vrhu Europske unije prema vlasništvu nekretnina – one predstavljaju sigurnost i kapital. Međutim, vrijednost nekretnina od 2008. do 2015. kontinuirano je padala i usprkos dosadašnjem rastu još nije dostigla razinu prije krize. Onima koji se razumiju u kretanje tržišta i imaju dovoljno resursa na raspolaganju za takvu investiciju, nekretnine mogu biti odličan izbor. No ono što ih čini visokorizičnom investicijom jest upravo to što se protive prvom pravilu investiranja – diversifikaciji. Naime, kad god investiramo, trebali bismo svoje resurse raspodijeliti na više jedinica koje će snositi različite rizike i neće ovisiti jedna o drugoj. Stoga je poželjno da investitori u nekretnine radije svoj novac stave u fond za investiranje u nekretnine koji će na isti način moći raspodijeliti sveukupne resurse na više nekretnina – diversificirati investiciju.

Neja Markičević / Hanza Media

Hrvati obožavaju štedjeti u nekretninama

Želiš doznati više o nezaboravnim iskustvima i kako ih ponoviti? Klikni OVDJE!

Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Raiffeisen mirovinskih fondova u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista