Privatna poliklinika Medikol, suvremeno uređena najmodernijom opremom i sa vrhunskim liječnicima raspoređenima na čak 16 medicinskih djelatnosti, otvorena je nedavno na zagrebačkoj Šalati i postala je 385 privatna poliklinika u Hrvatskoj.
Unatrag 16 godina najviše ih je otvoreno upravo u Zagrebu, njih 149, a otvorene su i tri privatne bolnice, Specijalna bolnica za kardiovaskularne bolesti i rehabilitaciju Magdalena u Krapinskim Toplicama koja slavi već deset godina rada, Specijalna bolnica Liganj i ortopedija u Lovranu koja ima status kliničke bolnice. Istražili smo tko su ljudi koji su spremni uložiti golem novac u privatnu zdravstvenu ustanovu. Naime, za privatnu bolnicu danas treba najmanje 15 milijuna eura, a za otvaranje poliklinike barem pet milijuna eura.
- Poliklinika Medikol otvorena je još 1994. u Čakovcu i bila je među prvim privatnim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj. Moja supruga je liječnica i imala je privatnu ordinaciju opće prakse. Naše dvije kćeri Irijana i Ivia studiraju medicinu i polikliniku smo otvorili za njih. S proširenjem djelatnosti sjedište je premješteno u Zagreb.
Pružamo usluge iz radiologije, interne medicine, dermatologije, ginekologije, onkologije, psihijatrije, neurologije, fizikalne medicine. Zapošljavamo 35 ljudi i više od 15 vrhunskih liječnika - kaže Ivan Rajković, vlasnik poliklinike, po struci ekonomist. Ističe da bez 40 milijuna kuna ili 5 milijuna eura, danas nije moguće pružiti medicinske usluge, a najveći dio novca ode na skupu opremu.
Otvaranje bolnice tri puta je skuplje. Da bi bolnica dobila odobrenje za rad, mora imati operacijsku salu i osiguranu intenzivnu njegu. Uz Magdalenu, bolnicu u punom smislu riječi i najstariju privatnu bolnicu u Hrvatskoj, nedavno se pojavilo još nekoliko investitora koji žele pokrenuti privatni biznis u zdravstvu. Tako je najavljeno otvaranje prvoga privatnog rodilišta u Hrvatskoj, i to na zagrebačkom Svetom Duhu. Namjerava ga otvoriti ginekolog prof. dr. Mario Podobnik koji radi u KB-u Merkur. Uz Magdalenu, u Krapinskim Toplicama gradi se još jedna privatna bolnica, a investitor je Borislav Škegro, odnosno Questus fond.
Na pitanje koji je glavni motiv otvaranja privatne zdravstvene ustanove, malo njih će reći zarada. Uglavnom ističu da je razlog lošija zdravstvena skrb u državnim bolnicama, duge liste čekanja za pojedine operacije, mito i korupcija.
No, da se na duge staze može i zaraditi, svjedoči primjer bolnice 'Magdalena'. Ravnatelj Ivan Drpić najavio je otvaranje privatne bolnice Magdalena u Kijevu u Ukrajini. Za sebe kaže da je poslovni čovjek, a prije nego što se s prof. dr. Mihajlom Šestom upustio u otvaranje Magdalene imao je vlastitu tvrtku za izradu investicijskih studija.
- Prof. Šesto nije bio zadovoljan organizacijom rada u državnim bolnicama, a prvi naš razgovor išao je u smjeru otvaranja privatne ordinacije pa poliklinike. No kako je on intervencijski kardiolog, došli smo do kirurgije, a tada već govorimo o bolnici. I tako je nastala Magdalena - kaže Drpić. Kroz Magdalenu u gotovo deset godina prošlo je oko 35.000 pacijenata. Oko 60 posto usluga naplati se od HZZO-a, a ostalo plaćaju pacijenti. Cijene su od 6000 kuna za koronarografiju, 18.000 kuna za diletaciju koronarnih krvnih žila, a pojedini zahvati stoje i po 150.000 kuna.
Mnoge privatne poliklinike, poput Medikola, otvorene su kao obiteljski biznis. Tako je na čelu Poliklinike Terme - Selce, privatne ustanove s desetogodišnjim radom, prim. dr. Ivan Brozičević, internist kardiolog, njegova supruga dr. Vlasta Brozičević vodi odjel za fizikalnu medicinu, a kći Iva Brozičević, klinički psiholog, zadužena je za psihofizičko zdravlje klijenata.
Ono što se često ističe kao nedostatak državnih bolnica loši su ravnatelji. Čak 90 posto ravnatelja u državnim bolnicama svake godine dobiva prigovore Državne revizije na poslovne planove. Andrija Hebrang, šef povjerenstva za praćenje rada bolnica, kaže da bolničkim proračunima raspolažu ravnatelji bez ekonomskog iskustva te da bi se trebala provoditi obuka o osnovama ekonomije. U privatnom zdravstvu, vladaju zakoni tržišta stoga, kaže Drpić, privatna bolnica i može funkcionirati kao poduzeće. Ali u takvom je poduzeću uglavnom financijaš ravnatelj. Magdalena je, kaže Drpić, poput tvornice sa 120 stalno zaposlenih.
Sve su sobe u Magdaleni pune, operacijske sale rade punim pogonom, a dijagnostika radi od 8 do 20 sati. Nema praznog hoda. - S istim brojem ljudi i istim troškovima mi odradimo cijeli mjesečni pogon, primjerice, bolnice Sestara milosrdnica ili Svetog Duha u jednom danu. Više zahvata, ima ih i po 28 u jednom danu, neminovno donosi više iskustva liječnicima i podizanje kvalitete - ispričao je dr. Hrvoje Stipić.
Liječnici su zadovoljniji radom u privatnim ustanovama. Plaće su im veće, a pacijenti koji dolaze znaju koliko koju uslugu moraju platiti i, kako kažu liječnici, nema mita ni korupcije, koji u posljednje vrijeme potresa državno zdravstvo. Plaća liječnika specijalista u državnoj bolnici je oko 6000 kuna, a, primjerice, liječnici u poliklinici Medikol rade za 10.000 do 12.000 kuna mjesečno.
Dr. Pavao Šulentić, stručni direktor Poliklinike Medikol, iako kirurg po struci koji je godinama radio u Klinici za traumatologiju, danas za sebe kaže da nije liječnik, nego biznismen. Osnovao je i vodio Polikliniku Sunce, koju je prodao Dubravku Grgiću, a on je prihvatio mjesto direktora u Poliklinici Medikol.
- Moj je posao pribaviti klijente, nadzirati rad i unaprjeđivati ga. Ne kanimo raditi s osiguravajućim društvima. Za sada imamo Medikol kartice od 100, 200 i 300 eura kojima osiguravamo određene pakete usluga, poput sistematskoga godišnjeg pregleda. Tako mislimo osigurati oko 10.000 klijenata. S HZZO-om imamo sklopljen ugovor za radiologiju i neurologiju, a ostalo se naplaćuje pacijentima po tržišnim cijenama - kaže Šulentić.
• otvorena 1997. godine kao prva privatna bolnica u Hrvatskoj
• ravnatelj Ivan Drpić
• 130 zaposlenih
• osnovana 1994. godine u Čakovcu
• stručni direktor Pavao Šulentić
• 35 zaposlenih
• otvorena 1997. godine
• ravnatelj Ivan Brozičević
• 20-ak zaposlenih
Suzana Ciboci
Unatrag 16 godina najviše ih je otvoreno upravo u Zagrebu, njih 149, a otvorene su i tri privatne bolnice, Specijalna bolnica za kardiovaskularne bolesti i rehabilitaciju Magdalena u Krapinskim Toplicama koja slavi već deset godina rada, Specijalna bolnica Liganj i ortopedija u Lovranu koja ima status kliničke bolnice. Istražili smo tko su ljudi koji su spremni uložiti golem novac u privatnu zdravstvenu ustanovu. Naime, za privatnu bolnicu danas treba najmanje 15 milijuna eura, a za otvaranje poliklinike barem pet milijuna eura.
- Poliklinika Medikol otvorena je još 1994. u Čakovcu i bila je među prvim privatnim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj. Moja supruga je liječnica i imala je privatnu ordinaciju opće prakse. Naše dvije kćeri Irijana i Ivia studiraju medicinu i polikliniku smo otvorili za njih. S proširenjem djelatnosti sjedište je premješteno u Zagreb.
Pružamo usluge iz radiologije, interne medicine, dermatologije, ginekologije, onkologije, psihijatrije, neurologije, fizikalne medicine. Zapošljavamo 35 ljudi i više od 15 vrhunskih liječnika - kaže Ivan Rajković, vlasnik poliklinike, po struci ekonomist. Ističe da bez 40 milijuna kuna ili 5 milijuna eura, danas nije moguće pružiti medicinske usluge, a najveći dio novca ode na skupu opremu.
Otvaranje bolnice tri puta je skuplje. Da bi bolnica dobila odobrenje za rad, mora imati operacijsku salu i osiguranu intenzivnu njegu. Uz Magdalenu, bolnicu u punom smislu riječi i najstariju privatnu bolnicu u Hrvatskoj, nedavno se pojavilo još nekoliko investitora koji žele pokrenuti privatni biznis u zdravstvu. Tako je najavljeno otvaranje prvoga privatnog rodilišta u Hrvatskoj, i to na zagrebačkom Svetom Duhu. Namjerava ga otvoriti ginekolog prof. dr. Mario Podobnik koji radi u KB-u Merkur. Uz Magdalenu, u Krapinskim Toplicama gradi se još jedna privatna bolnica, a investitor je Borislav Škegro, odnosno Questus fond.
Na pitanje koji je glavni motiv otvaranja privatne zdravstvene ustanove, malo njih će reći zarada. Uglavnom ističu da je razlog lošija zdravstvena skrb u državnim bolnicama, duge liste čekanja za pojedine operacije, mito i korupcija.
No, da se na duge staze može i zaraditi, svjedoči primjer bolnice 'Magdalena'. Ravnatelj Ivan Drpić najavio je otvaranje privatne bolnice Magdalena u Kijevu u Ukrajini. Za sebe kaže da je poslovni čovjek, a prije nego što se s prof. dr. Mihajlom Šestom upustio u otvaranje Magdalene imao je vlastitu tvrtku za izradu investicijskih studija.
- Prof. Šesto nije bio zadovoljan organizacijom rada u državnim bolnicama, a prvi naš razgovor išao je u smjeru otvaranja privatne ordinacije pa poliklinike. No kako je on intervencijski kardiolog, došli smo do kirurgije, a tada već govorimo o bolnici. I tako je nastala Magdalena - kaže Drpić. Kroz Magdalenu u gotovo deset godina prošlo je oko 35.000 pacijenata. Oko 60 posto usluga naplati se od HZZO-a, a ostalo plaćaju pacijenti. Cijene su od 6000 kuna za koronarografiju, 18.000 kuna za diletaciju koronarnih krvnih žila, a pojedini zahvati stoje i po 150.000 kuna.
Mnoge privatne poliklinike, poput Medikola, otvorene su kao obiteljski biznis. Tako je na čelu Poliklinike Terme - Selce, privatne ustanove s desetogodišnjim radom, prim. dr. Ivan Brozičević, internist kardiolog, njegova supruga dr. Vlasta Brozičević vodi odjel za fizikalnu medicinu, a kći Iva Brozičević, klinički psiholog, zadužena je za psihofizičko zdravlje klijenata.
Ono što se često ističe kao nedostatak državnih bolnica loši su ravnatelji. Čak 90 posto ravnatelja u državnim bolnicama svake godine dobiva prigovore Državne revizije na poslovne planove. Andrija Hebrang, šef povjerenstva za praćenje rada bolnica, kaže da bolničkim proračunima raspolažu ravnatelji bez ekonomskog iskustva te da bi se trebala provoditi obuka o osnovama ekonomije. U privatnom zdravstvu, vladaju zakoni tržišta stoga, kaže Drpić, privatna bolnica i može funkcionirati kao poduzeće. Ali u takvom je poduzeću uglavnom financijaš ravnatelj. Magdalena je, kaže Drpić, poput tvornice sa 120 stalno zaposlenih.
Sve su sobe u Magdaleni pune, operacijske sale rade punim pogonom, a dijagnostika radi od 8 do 20 sati. Nema praznog hoda. - S istim brojem ljudi i istim troškovima mi odradimo cijeli mjesečni pogon, primjerice, bolnice Sestara milosrdnica ili Svetog Duha u jednom danu. Više zahvata, ima ih i po 28 u jednom danu, neminovno donosi više iskustva liječnicima i podizanje kvalitete - ispričao je dr. Hrvoje Stipić.
Liječnici su zadovoljniji radom u privatnim ustanovama. Plaće su im veće, a pacijenti koji dolaze znaju koliko koju uslugu moraju platiti i, kako kažu liječnici, nema mita ni korupcije, koji u posljednje vrijeme potresa državno zdravstvo. Plaća liječnika specijalista u državnoj bolnici je oko 6000 kuna, a, primjerice, liječnici u poliklinici Medikol rade za 10.000 do 12.000 kuna mjesečno.
Dr. Pavao Šulentić, stručni direktor Poliklinike Medikol, iako kirurg po struci koji je godinama radio u Klinici za traumatologiju, danas za sebe kaže da nije liječnik, nego biznismen. Osnovao je i vodio Polikliniku Sunce, koju je prodao Dubravku Grgiću, a on je prihvatio mjesto direktora u Poliklinici Medikol.
- Moj je posao pribaviti klijente, nadzirati rad i unaprjeđivati ga. Ne kanimo raditi s osiguravajućim društvima. Za sada imamo Medikol kartice od 100, 200 i 300 eura kojima osiguravamo određene pakete usluga, poput sistematskoga godišnjeg pregleda. Tako mislimo osigurati oko 10.000 klijenata. S HZZO-om imamo sklopljen ugovor za radiologiju i neurologiju, a ostalo se naplaćuje pacijentima po tržišnim cijenama - kaže Šulentić.
Specijalna bolnica za kardiovaskularne bolesti i rehabilitaciju Magdalena
• specijalizirana za kakardiovaskularnu kirurgiju i kardiologiju• otvorena 1997. godine kao prva privatna bolnica u Hrvatskoj
• ravnatelj Ivan Drpić
• 130 zaposlenih
Poliklinika Medikol
• dijagnostičko-terapijska ustanova s mogućnošću pružanja dijagnostičkih i terapijskih postupaka ambulantno i putem dnevne bolnice• osnovana 1994. godine u Čakovcu
• stručni direktor Pavao Šulentić
• 35 zaposlenih
Poliklinika Terme Selce
• programi unaprjeđenja i očuvanja zdravlja, medicinska rehabilitacija• otvorena 1997. godine
• ravnatelj Ivan Brozičević
• 20-ak zaposlenih
Suzana Ciboci
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....