SAMOBOR
Srednjovjekovni gradić s baroknom jezgrom i trgom na kojem su sve zgrade zaštićeni spomenici kulture, omiljeno je izletište Zagrepčana
Najomiljenije zagrebačko izletište na istočnim obroncima Samoborskog gorja, s turističkom tradicijom začetom početkom 19. stoljeća, srednjovjekovni je gradić s očuvanom starogradskom jezgrom pretežno barokne arhitekture. Na Trgu kralja Tomislava, oblikovanom 1925., sve su zgrade zaštićeni spomenici kulture. Cijeli se grad doima kao živahni muzej u kojemu se povijest isprepleće sa suvremenošću. Na zgradi Općinske vijećnice, sagrađenoj po projektu Bartola Felbingera, postavljeni su reljefi gradonačelnika Ferde Livadića i Ljudevita Šmidhena.
Ferdo Livadić, pravnik, glazbenik, sudac i školski ravnatelj, u svom je dvorcu u 19. stoljeću ugošćavao mnoge uglednike toga doba, i to ponajviše ilirce: Vraza, Gaja, Draškovića, Preradovića i druge. U bivšoj kavani sagrađenoj u secesijskom stilu, a danas slastičarnici na broju 14, redovito je sjedio Antun Gustav Matoš. Poviše današnjeg Samobora ostaci su Staroga grada.
Treba razgledati Livadićev dvorac u kojemu je danas Samoborski muzej, župnu crkvu Sv. Anastazije iz 17. stoljeća te baroknu crkvu Uznesenja Sv. Marije u sklopu franjevačkog samostana.
Samoborska okolica ugodna je i privlačna za izletnike, osobito šetalište Anindol, Okić-grad, Oštrc, Japetić, Žumberak i Plešivica.
www.turizam-vzz.hr • TZ Varaždinske županije, Franjevački trg 7 • 042 390 544
najbliži aerodrom: 96 kn, Zagreb
Autobusni kolodvor: 060 333 555
Željeznički kolodvor: 060 333 444
VELIKA GORICA
U okolici grada još ima starih turopoljskih kuća od hrastovine
Gusto naseljena Velika Gorica danas je gospodarsko i administrativno središte nizinskog dijela Turopolja. Arheološki nalazi u gradu i okolici potvrđuju da se na tom području živjelo još od ilirskog doba. U nedalekom Ščitarjevu, ondašnjoj Andautoniji, bilo je sjedište istoimenog ilirskog plemena i rimski municipij Gornje Panonije. Pronađeni su rimski ostaci, od oruđa i novca do nakita. U Ščitarjevu je i crkva Svetog Martina iz 14. stoljeća, preuređena u 18. stoljeću.
U središtu Velike Gorice treba razgledati Turopoljski grad, jednokatnicu iz 18. stoljeća u kojoj je danas Muzej Turopolja. Nedaleko od Velike Gorice nalazi se stari grad Lukavec. Iznad ulaza s baroknim portalom toranj je kapele Sv. Lucije, zaštitnice Turopolja.
Okolica Velike Gorice, osobito Vukomeričke gorice, popularno je izletište, a u manjim turopoljskim mjestima još ima starih drvenih kuća sagrađenih od turopoljske hrastovine.
ZAPREŠIĆ
U Novim dvorima Jelačićevim pokopan je ban Josip Jelačić
Glavna su turistička atrakcija u Zaprešiću Novi dvori Jelačićevi, očuvana feudalna cjelina koju tvore kuružarnik, spremište plodina, danas Muzej Skurjeni, dvorac, kapela Sv. Josipa i obiteljska grobnica. U kapeli su pokopani ban Josip Jelačić i njegov brat Antun, a njihovi su posmrtni ostaci 1992. položeni u obnovljenu obiteljsku grobnicu.
Zaprešić je osobito omiljen među ljubiteljima sporta, a osim nogometa, golemo je zanimanje za konjički sport i preponsko jahanje, košarku, rukomet, kuglanje, paragliding, letenje zmajevima i sportski ribolov. Otvoreno je i golf-vježbalište i Golf klub Ban Jelačić.
U okolici Zaprešića treba posjetiti barokni dvorac Lužnica s početka 18. stoljeća i Januševac, najljepši klasicistički dvorac u Hrvatskoj iz 19. stoljeća,
U samom Zaprešiću treba razgledati vrijedne sakralne objekte, a u nedalekom Brdovcu Zavičajni muzej s povijesnom i etnografskom zbirkom.
Južno od Zaprešića nalazi se jezero Zjarki blizu kojega je i ornitološki rezervat Zaprešić-Sava.
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
Nazvana još i “zagrebački prsten”, četvrta po veličini hrvatska županija gusto je naseljena, a obuhvaća devet gradova i 25 općina. Prostire se do granice s Republikom Slovenijom na zapadu i važno je raskrižje europskih prometnih puteva. Dan Zagrebačke županije slavi se u spomen na 17. srpnja 1759. kad je carica Marija Terezija toj administrativnoj cjelini (Comitatus Zagrebiensis) podarila grb i pečatnjak. U to se doba županija prostirala od Zagorja do Križevaca, Siska, Karlovca, Gorskog kotara i mora. Zagrebačka županija u današnjim je granicama od 1997. godine. “Zagrebački prsten” pruža stanovnicima metropole pravo obilje izletničkih, ugostiteljskih, zabavnih i kulturnih sadržaja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....