ZAGREB
- Više od 60 posto Hrvata se ne osjeća Balkancima. Hrvatski animozitet prema Balkanu traje od stvaranja Jugoslavije, no unatoč odbijanju, Hrvati moraju priznati, sviđalo im se to ili ne, da uz neke druge odrednice - srednja Europa i Mediteran - dobrim dijelom pripadaju i balkanskom društvenom i kulturološkom krugu
Tri petine Hrvata ne smatra se Balkancima
U nedavnom Gallupovom istraživanju u zemljama jugoistoka Europe 60 posto Hrvata je kazalo kako se ne osjeća Balkancima. Uvjerljivo najviše među ostalim građanima
balkanskih zemalja. Hrvatski animozitet prema tom terminu i činjenici nije od jučer. Od stvaranja prve Jugoslavije Hrvati su imali negativan odnos prema “Balkanu”. No, Hrvatska geografski, povijesno, politički, kulturološki, tradicijski i gurmanski pripada i Balkanu, što god mi mislili, možda više nego nekim drugim, za nas, primamljivim odrednicama. To je naša sudbina te geostrateška i politička odrednica pod koju nas i danas podvode.
Problemi s identifikacijom
- Imamo paradoks da neke zemlje Balkana nemaju problema s tom identifikacijom, poput Bugarske i Makedonije, dok recimo Grci, Rumunji i mi to, s više ili manje prava i argumenata, odbijamo - kaže predsjednik HHO-a Ivo Banac. No, dok se nekim državama “dopušta” da u raznim prilikama ne budu dio Balkana, poput Slovenije i Rumunjske, pa čak i Grčke, Hrvatsku su uvijek svrstava pod Balkan - kaže povjesničar Tvrtko Jakovina.
- Balkan je područje koje je u jednom trenutku bilo unutar Otomanskog carstva, pa i neki dijelovi Hrvatske. Mi osim otomanskog naslijeđa imamo i neke druge utjecaje. Hrvatska nije samo u kulturološkoj zoni Balkana, već smo i srednjoeuropska i mediteranska zemlja, tako da je očigledna naša raspolućenost u vezi s pripadnošću. Ove druge odrednice nam više odgovaraju jer su, navodno, europejskije - kaže Banac i dodaje da nas je Balkan dosta odredio i ne treba ga ignorirati i odbacivati.
Banac, p redsjednik HHO-a:
Odrednice srednjeeuropske i mediteranske zemlje nam više odgovaraju jer su, navodno, europejskije
Jakovina, p ovjesničar
U ovom slučaju jedna bitna problematična stvar je što u glavi prosječnog Hrvata Balkan je jednako Srbija, od čega se želimo odvojiti
Prava “antibalkanska” histerija u Hrvata započela je 90-ih, kada je bilo kakvo identificiranje s tim pojmom smatrano uvredom i sramotom, pa se to zadržalo i do danas. Zato je uveden eufemizam - jugoistok Europe, koji se osim u Hrvatskoj, malo gdje koristi.
Suprotno tradiciji
Prema književniku Čedomiru Višnjiću, Hrvati se time želi odvojiti i od svih zapadnjačkih predrasuda o Balkanu kao mračnom, krvožednom, nekulturnom i zapravo neuropskom terenu. Za Jakovinu je “antibalkanizam” i nastojanje da se odvoji od Srba i Srbije. - U glavi
prosječnog Hrvata Balkan je jednako Srbija - kaže Jakovina, što je po njemu u ovom slučaju jedina bitna problematična stvar. Banac misli da Hrvati žele, na toj identifikacijskoj deklarativnoj osnovi, prekinuti sve veze s istokom poluotoka, a to je, napominje on, i nemoguće i nelogično i suprotno našoj tradiciji te našim interesima.
- Sindrom Balkana ima duboku ukorijenjenost u tamošnjim narodima, to je rezultat unutarnjeg, ali i vanjskog i tuđeg pogleda na ovaj prostor kojem je često nametao političku volju i identitet. To je ostatak, prije svega kulture i politike 20. stoljeća - kaže Višnjić.
Potvrđene predrasude
Balkan je na Zapadu definiran prilično pejorativno. Za njih su na Balkanu smještene sve negativne karakteristike društvenog razvoja, tako da je taj utjecaj proizveo i činjenicu da neki afrički politolozi danas govore o “balkanizaciji Afrike”. No, napominje Višnjić, događaji 90-ih samo su potvrdili i te predrasude i samu negativnu bit termina od kojeg njegovi narodi toliko bježe, a kojem su i sami pridonijeli svojim ponašanjem.
- Moramo prihvatiti da nas svijet vidi kao balkansku zemlju i ne nužno u negativnom kontekstu - ističe Jakovina.Smatra da se ne prestaje biti “Balkanom” tako da se negoduje, nego da se popravi sudstvo, obračuna s mafijom, korupcijom, da se europski ponašaju naši političari i kulturnjaci, da se popravi obrazovanje...
Vlado Vurušić
Tri petine Hrvata ne smatra se Balkancima
U nedavnom Gallupovom istraživanju u zemljama jugoistoka Europe 60 posto Hrvata je kazalo kako se ne osjeća Balkancima. Uvjerljivo najviše među ostalim građanima
| Hrvatska geografski, povijesno, politički, kulturološki, tradicijski i gurmanski pripada i Balkanu, što god mi mislili, možda više nego nekim drugim, za nas, primamljivim odrednicama. |
Problemi s identifikacijom
- Imamo paradoks da neke zemlje Balkana nemaju problema s tom identifikacijom, poput Bugarske i Makedonije, dok recimo Grci, Rumunji i mi to, s više ili manje prava i argumenata, odbijamo - kaže predsjednik HHO-a Ivo Banac. No, dok se nekim državama “dopušta” da u raznim prilikama ne budu dio Balkana, poput Slovenije i Rumunjske, pa čak i Grčke, Hrvatsku su uvijek svrstava pod Balkan - kaže povjesničar Tvrtko Jakovina.
- Balkan je područje koje je u jednom trenutku bilo unutar Otomanskog carstva, pa i neki dijelovi Hrvatske. Mi osim otomanskog naslijeđa imamo i neke druge utjecaje. Hrvatska nije samo u kulturološkoj zoni Balkana, već smo i srednjoeuropska i mediteranska zemlja, tako da je očigledna naša raspolućenost u vezi s pripadnošću. Ove druge odrednice nam više odgovaraju jer su, navodno, europejskije - kaže Banac i dodaje da nas je Balkan dosta odredio i ne treba ga ignorirati i odbacivati.
Banac, p redsjednik HHO-a:
Odrednice srednjeeuropske i mediteranske zemlje nam više odgovaraju jer su, navodno, europejskije
Jakovina, p ovjesničar
U ovom slučaju jedna bitna problematična stvar je što u glavi prosječnog Hrvata Balkan je jednako Srbija, od čega se želimo odvojiti
|
|
Prava “antibalkanska” histerija u Hrvata započela je 90-ih, kada je bilo kakvo identificiranje s tim pojmom smatrano uvredom i sramotom, pa se to zadržalo i do danas. Zato je uveden eufemizam - jugoistok Europe, koji se osim u Hrvatskoj, malo gdje koristi.
Suprotno tradiciji
Prema književniku Čedomiru Višnjiću, Hrvati se time želi odvojiti i od svih zapadnjačkih predrasuda o Balkanu kao mračnom, krvožednom, nekulturnom i zapravo neuropskom terenu. Za Jakovinu je “antibalkanizam” i nastojanje da se odvoji od Srba i Srbije. - U glavi
| Balkan je na Zapadu definiran prilično pejorativno. Za njih su na Balkanu smještene sve negativne karakteristike društvenog razvoja, tako da je taj utjecaj proizveo i činjenicu da neki afrički politolozi danas govore o “balkanizaciji Afrike”. |
- Sindrom Balkana ima duboku ukorijenjenost u tamošnjim narodima, to je rezultat unutarnjeg, ali i vanjskog i tuđeg pogleda na ovaj prostor kojem je često nametao političku volju i identitet. To je ostatak, prije svega kulture i politike 20. stoljeća - kaže Višnjić.
Potvrđene predrasude
Balkan je na Zapadu definiran prilično pejorativno. Za njih su na Balkanu smještene sve negativne karakteristike društvenog razvoja, tako da je taj utjecaj proizveo i činjenicu da neki afrički politolozi danas govore o “balkanizaciji Afrike”. No, napominje Višnjić, događaji 90-ih samo su potvrdili i te predrasude i samu negativnu bit termina od kojeg njegovi narodi toliko bježe, a kojem su i sami pridonijeli svojim ponašanjem.
- Moramo prihvatiti da nas svijet vidi kao balkansku zemlju i ne nužno u negativnom kontekstu - ističe Jakovina.Smatra da se ne prestaje biti “Balkanom” tako da se negoduje, nego da se popravi sudstvo, obračuna s mafijom, korupcijom, da se europski ponašaju naši političari i kulturnjaci, da se popravi obrazovanje...
Vlado Vurušić