Zašto je Jackson Pollock najskuplji slikar na svijetu?

"U svijetu traje potraga za guruom u umjetnosti druge polovice 20. stoljeća, najznačajnijim slikarom nakon Picassa i Van Gogha", odgovor je povjesničara umjetnosti, galerista Damira Grubića, na pitanje zašto je baš slika Jacksona Pollocka najskuplja slika na svijetu.



Odnosno, je li u slučaju slike "Broj 5, 1948.", veličine 1,2 puta 2,4 metra koja je prošli tjedan u njujorškom Sotheby'su prodana za rekordnih 140 milijuna dolara, riječ o trendu ili revalorizaciji.



Naime, do sada su rekord držali slikari s kraja 19. stoljeća, Van Gogh i Klimt ("Adele Bloch-Bauer I" - 135 milijuna dolara) te Pablo Picasso ("Dječak s lulom", 104 milijuna dolara). Sve je iznenadila vijest da je upravo Jackson Pollock, američki umjetnik i otac apstraktne umjetnosti, potukao sve rekorde. Iznenađenje je veće uzmu li se u obzir trendovi u suvremenoj umjetnosti koji više naginju hiperrealizmu nego apstrakciji. No, u ovom slučaju nije riječ o povratku apstrakciji, nego činjenici da tržište umjetnina čeka povijesni odmak, a često je za njega potrebno upravo 50-ak godina.

U ovom je slučaju zanimljivo i da se kupac ne spominje u pregledima najvećih kolekcionara umjetnosti, nego je riječ o meksičkom financijeru Davidu Martinezu. O njemu se malo zna jer se tek nedavno priključio svijetu umjetnosti i aukcija, a Guardian navodi da je predstavnik nove struje bogataša koji dolaze iz Rusije i Latinske Amerike.







Picasso 'Dječak s lulom' 104 milijuna dolara

Klimt 'Adele Bloch-Bauer I', 135 milijuna dolara

Martinez je imao sreće što takvo remek-djelo nije već u posjedu nekog od velikih muzeja, što je često slučaj, s obzirom na to da je riječ o jednoj od prvih slika u tehnici drippinga, najčešće curenja boje na platno, koju je Pollock bio započeo godinu dana prije.



Naš poznati apstraktni slikar i predsjednik HDLU-a Vatroslav Kuliš smatra kako je u činjenici da je na tron najskupljih djela sjela apstraktna slika nakon prevlasti figuracije prije riječ o slučajnosti nego o trendu. 

 

- Apstrakcija je najveći kvalitativni skok u likovnoj umjetnosti prošlog stoljeća. No, upravo s apstrakcijom počinje jaz između publike i umjetnosti koji traje još i danas. Ljudi gledaju u apstrakciju i pitaju se što predstavlja, a to je potpuno kriv pristup. Ima deset drugih slojeva u apstrakciji, no ljudi ostaju razočarani kad im kažete da slika ništa ne predstavlja - kaže Kuliš.



Damir Grubić navodi da je Pollock s drippingom napravio najrevolucionarniji korak te da tu tehniku i danas koriste brojni slikari "iako postoje i bolji slikari iz razdoblja, no nitko od njih nema tu žestinu".



Slika s linijama crvene, žute, plave i sive boje bila je prije u posjedu američkog filmskog magnata Davida Geffena, jednog od osnivača Dreamworka.

Patricia Kiš
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. prosinac 2025 06:37