"Bila je tu samo jedna kvaka, i to Kvaka 22... Orr je bio lud i mogao je biti pošteđen letenja. Trebao je jedino zatražiti da bude pošteđen; ali čim bi to zatražio, ne bi više bio lud i morao bi i dalje izvršavati borbene zadatke.
Orr bi bio lud kad bi izvršavao borbene zadatke, a duševno zdrav kad ih ne bi izvršavao, ali ako je zdrav, mora ih izvršavati. Ako ih izvršava, lud je pa ne mora; ali ako ih neće izvršavati, duševno je zdrav pa mora. Yossarian je bio duboko potresen apsolutnom jednostavnošću te klauzule i zazviždao je u znak divljenja."
Ovako je sumanuta vojna logika objašnjena u romanu Josepha Hellera čiji je naslov, "Kvaka 22", postao sinomim za bezizlaznu situaciju. Ali kad je Heller doživljaje iz 2. svjetskog rata pretočio u roman o Yossarianu, članu posade bombardera koji radi sve da se izvuče od letenja, napisao ga je pod naslovom - "Kvaka 18". No, neposredno prije izlaska 1961., hitmejker Leon Uris objavio je roman "Mila 18", također o 2. svjetskom ratu, i još nepoznati Heller morao je promijeniti naslov.
- Bio sam očajan. Činilo mi se da je 18 jedini pravi broj - rekao je Heller. Prijedlog "Kvaka 11" odbačen je zbog filma "Oceanovih 11" pa se pisac odlučio za 14, ali urednik je donio konačnu odluku: Kvaka 22, jer mu se broj 22 činio "smješnijim od 14".
Ovo je jedna od anegdota u knjizi "Zašto ne Kvaka 21?" u kojoj se britanski novinar Gary Dexter, autor kolumni o naslovima knjiga u Sunday Telegraphu, bavi poznatim književnim djelima, kao što je, recimo, "Veliki Gatsby" (1925.) nad čijim je naslovom F. Scott Fitzgerald dugo razbijao glavu. Među kandidatima bili su "Trimalhion" i "Incident u West Eggu", a u posljednji čas Fitzgerald je htio da naslov bude "Pod crveno-bijelo-plavim", u referenci na američku zastavu i američki san koji se u romanu groteskno izobličava. No, knjiga je već bila u tiskari i ostao je naslov "Veliki Gatsby".
Jedna teorija kaže da je Orwell svojem mračnom futurističkom romanu dao naslov "1984" tako što je obrnuo godinu završetka (1948.), a prema drugoj, inspirirala ga je distopija "Željezna peta" Jacka Londona u kojoj se grad Asgard u fašističkoj SAD gradi upravo 1984.
Literaturom je nadahnuta i šokantna "Lolita" (1955.) koja je naslov, a čini se i motiv, posudila od istoimene priče Nijemca Heinza von Lichberga u kojoj, baš kao i u Nabokovljevu romanu, pripovjedača "zavodi" vrlo mlada gazdaričina kći. Moguće je da je Nabokov pročitao ovu inače nezapaženu priču: 15 godina je živio u Berlinu, istodobno kad i von Lichberg čija se knjiga tad mogla naći u svim knjižarama.
Jules Verne je, međutim, ideju za "Put oko svijeta u 80 dana" našao u stvarnom životu kad se ekscentrični američki željeznički magnat George Francis Train kandidirao za predsjednika i kampanju počeo najavom da će obići svijet za 80 dana ili manje. Melvilleov "Moby Dick" (1851.) nazvan je po stvarnom bijelom kitu kojem su, prema tadašnjem običaju, mornari dali ime Mocha Dick - opasnom stvoru koji je potopio pet brodova, skrivio smrt 30 ljudi i 19 puta bio proboden harpunom, što je vjerojatno objašnjavalo njegovu zlu ćud.
Marta Štoos
Orr bi bio lud kad bi izvršavao borbene zadatke, a duševno zdrav kad ih ne bi izvršavao, ali ako je zdrav, mora ih izvršavati. Ako ih izvršava, lud je pa ne mora; ali ako ih neće izvršavati, duševno je zdrav pa mora. Yossarian je bio duboko potresen apsolutnom jednostavnošću te klauzule i zazviždao je u znak divljenja."
Ovako je sumanuta vojna logika objašnjena u romanu Josepha Hellera čiji je naslov, "Kvaka 22", postao sinomim za bezizlaznu situaciju. Ali kad je Heller doživljaje iz 2. svjetskog rata pretočio u roman o Yossarianu, članu posade bombardera koji radi sve da se izvuče od letenja, napisao ga je pod naslovom - "Kvaka 18". No, neposredno prije izlaska 1961., hitmejker Leon Uris objavio je roman "Mila 18", također o 2. svjetskom ratu, i još nepoznati Heller morao je promijeniti naslov.
- Bio sam očajan. Činilo mi se da je 18 jedini pravi broj - rekao je Heller. Prijedlog "Kvaka 11" odbačen je zbog filma "Oceanovih 11" pa se pisac odlučio za 14, ali urednik je donio konačnu odluku: Kvaka 22, jer mu se broj 22 činio "smješnijim od 14".
Ovo je jedna od anegdota u knjizi "Zašto ne Kvaka 21?" u kojoj se britanski novinar Gary Dexter, autor kolumni o naslovima knjiga u Sunday Telegraphu, bavi poznatim književnim djelima, kao što je, recimo, "Veliki Gatsby" (1925.) nad čijim je naslovom F. Scott Fitzgerald dugo razbijao glavu. Među kandidatima bili su "Trimalhion" i "Incident u West Eggu", a u posljednji čas Fitzgerald je htio da naslov bude "Pod crveno-bijelo-plavim", u referenci na američku zastavu i američki san koji se u romanu groteskno izobličava. No, knjiga je već bila u tiskari i ostao je naslov "Veliki Gatsby".
Jedna teorija kaže da je Orwell svojem mračnom futurističkom romanu dao naslov "1984" tako što je obrnuo godinu završetka (1948.), a prema drugoj, inspirirala ga je distopija "Željezna peta" Jacka Londona u kojoj se grad Asgard u fašističkoj SAD gradi upravo 1984.
Literaturom je nadahnuta i šokantna "Lolita" (1955.) koja je naslov, a čini se i motiv, posudila od istoimene priče Nijemca Heinza von Lichberga u kojoj, baš kao i u Nabokovljevu romanu, pripovjedača "zavodi" vrlo mlada gazdaričina kći. Moguće je da je Nabokov pročitao ovu inače nezapaženu priču: 15 godina je živio u Berlinu, istodobno kad i von Lichberg čija se knjiga tad mogla naći u svim knjižarama.
Jules Verne je, međutim, ideju za "Put oko svijeta u 80 dana" našao u stvarnom životu kad se ekscentrični američki željeznički magnat George Francis Train kandidirao za predsjednika i kampanju počeo najavom da će obići svijet za 80 dana ili manje. Melvilleov "Moby Dick" (1851.) nazvan je po stvarnom bijelom kitu kojem su, prema tadašnjem običaju, mornari dali ime Mocha Dick - opasnom stvoru koji je potopio pet brodova, skrivio smrt 30 ljudi i 19 puta bio proboden harpunom, što je vjerojatno objašnjavalo njegovu zlu ćud.
Marta Štoos
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....