ZAGREB - Savjet Hrvatske narodne banke danas je donio odluku da će referentna kamatna stopa centralne banke do kraja lipnja iduće godine iznositi umjesto dosadašnjih 4,5 čak 9 posto.
Iako ta stopa nije do sada imala nikakvo praktično značenje u vođenju novčane politike, odredbama Zakona o obveznim odnosima, koje će se primjenjivati od početka iduće godine, ona će biti referentna za utvrđivanje najviše ugovorne i zatezne kamate.
Tako će u svim kreditnim odnosima između fizičkih i pravnih osoba zatezna i najviša dopuštena ugovorna kamata iznositi 14 posto, jedan posto manje do sada. Građani će dakle profitirati spuštanjem kamate na dopuštene minuse preko tekućih računa za oko jedan posto, kao i zatezne kamate sa sadašnjih 15 na 14 posto.
U kreditnim ili dužničkim poslovima između poduzeća i tvrtki i osoba javnog prava (države i porezne uprave) zatezna kamata iznosit će 17 posto, a najviša dopuštena ugovorna kamata može ići i do 50 posto više ili do čak 25,5 posto.
Uvažavajući taj zakonski propis i imajući u vidu postojeće realne odnose na financijskom tržištu, Savjet HNB-a utvrdio je eskontnu stopu u razini lombardne, stope po kojoj se zadužuju poslovne banke kod HNB-a uz osiguranje kredita zalogom prvoklasnih državnih vrijednosnih papira.
Dr. Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta smatra da je HNB ipak ovom odlukom ostavio bankama prostora za povećanje cijene kredita. Ukoliko to banke stanu koristiti, posebice, kod poduzeća, to bi moglo po njemu značajno utjecati i na usporavanje gospodarskog rasta.
Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, ističe da su banke zadovoljne što je HNB unutar novog Zakona o obveznim odnosima uspio održati stabilnost sustava. I bankari i stručnjaci centralne banke slažu se da su potrebne hitne izmjene postojećih propisa.
Bankari smatraju da se utvrđivanje najviših ugovornih i zateznih kamata odnosi samo na slučajeve gdje kamata nije ugovorena. Stručnjaci centralne banke, pak, ističu da bi bilo dobro da Ministarstvo financija predloži neku drugu tržišnu kamatu kao referentnu. To mora biti kamata koja je životna, a ne neka koja se "izvlači iz rukava", tvrdi guverner.
Jadranka Šević
Iako ta stopa nije do sada imala nikakvo praktično značenje u vođenju novčane politike, odredbama Zakona o obveznim odnosima, koje će se primjenjivati od početka iduće godine, ona će biti referentna za utvrđivanje najviše ugovorne i zatezne kamate.
Tako će u svim kreditnim odnosima između fizičkih i pravnih osoba zatezna i najviša dopuštena ugovorna kamata iznositi 14 posto, jedan posto manje do sada. Građani će dakle profitirati spuštanjem kamate na dopuštene minuse preko tekućih računa za oko jedan posto, kao i zatezne kamate sa sadašnjih 15 na 14 posto.
U kreditnim ili dužničkim poslovima između poduzeća i tvrtki i osoba javnog prava (države i porezne uprave) zatezna kamata iznosit će 17 posto, a najviša dopuštena ugovorna kamata može ići i do 50 posto više ili do čak 25,5 posto.
Uvažavajući taj zakonski propis i imajući u vidu postojeće realne odnose na financijskom tržištu, Savjet HNB-a utvrdio je eskontnu stopu u razini lombardne, stope po kojoj se zadužuju poslovne banke kod HNB-a uz osiguranje kredita zalogom prvoklasnih državnih vrijednosnih papira.
Dr. Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta smatra da je HNB ipak ovom odlukom ostavio bankama prostora za povećanje cijene kredita. Ukoliko to banke stanu koristiti, posebice, kod poduzeća, to bi moglo po njemu značajno utjecati i na usporavanje gospodarskog rasta.
Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, ističe da su banke zadovoljne što je HNB unutar novog Zakona o obveznim odnosima uspio održati stabilnost sustava. I bankari i stručnjaci centralne banke slažu se da su potrebne hitne izmjene postojećih propisa.
Bankari smatraju da se utvrđivanje najviših ugovornih i zateznih kamata odnosi samo na slučajeve gdje kamata nije ugovorena. Stručnjaci centralne banke, pak, ističu da bi bilo dobro da Ministarstvo financija predloži neku drugu tržišnu kamatu kao referentnu. To mora biti kamata koja je životna, a ne neka koja se "izvlači iz rukava", tvrdi guverner.
Rohatinski: Zatezna kamata ne može biti nižaIako građani priželjkuju niže kamatne stope na kredite, HNB ne želi i ne može poticati potrošnju stanovništva. Naglasio je to guverner Željko Rohatinski, pojašnjavajući današnju odluku Savjeta HNB-a. Prema njegovim riječima, smanjivanje ugovornih kamatnih stopa imalo bi za posljedicu rast svih oblika zaduživanja građana, posebice kroz razne potrošačke kredite. "Takva odluka bila bi u potpunosti kontraproduktivna sadašnjoj politici HNB-a i restriktivnim mjerama koje namećemo bankama", ističe Rohatinski. S druge strane, zatezna kamata kao kaznena za neuredne platiše ne može nikako biti niža od ugovorne kamate. Stoga je sadašnja referentna stopa jedina realna. Inače, zemlje EMU zateznu kamatu utvrđuju prema stopi ECB, a na koju dodaju maržu od sedam posto. |
Jadranka Šević
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....