OSIJEK - Razvoj komunalne infrastrukture i gradnja brojnih trgovačkih centara, koji su se u posljednjih nekoliko godina pravilno rasporedili po svim dijelovima grada, značajno su utjecali na razinu potražnje za nekretninama u Osijeku i na njihove cijene.
Specifičnost je osječkog tržišta u posljednje dvije godine da se razlika u cijenama između, uvjetno rečeno, nepopularnih dijelova grada i onih koji imaju dobar imidž kod kupaca uvelike smanjila, a uz to je znatno porastao interes za kupovinu kuća u prigradskim naseljima poput Tenje, Višnjevca, Bilja i Antunovca. Za četvorni metar stambenog prostora u najpopularnijim gradskim četvrtima, Retfali i Sjenjaku, treba izdvojiti 1000 do 1100 eura, a u najmanje popularnom dijelu grada, na Jugu II, od 850 do 950 eura.
- Ta razlika je do prije nekoliko godina bila i do 30 posto, no sada se smanjila na otprilike 15 posto pa je u Osijeku teško govoriti o drastičnoj podjeli na popularne i nepopularne četvrti. Naime, i na Jugu II su dolazak trgovačkih centara te njegova pozicija uz južnu obilaznicu utjecali na povećanje cijena, osobito u novijim zgradama - kaže Marijan Matijević iz Agencije Ljubek.
U Retfali, kao dijelu grada koji je već godinama najpopularniji, ima najmanje stanova u ponudi, a potražnja je najveća.
- Stan je teško pronaći i zato u posljednje vrijeme kupci odabiru kuće, koje, općenito gledano, na osječkom tržištu postaju sve popularnije. Uz Retfalu, jednako je popularan i Sjenjak, također s cijenama od 1000 do 1100 eura za četvorni metar stana. Tu se, naravno, ne smije zaboraviti samo središte grada, u čijim se malim ulicama puno gradi, a stanovi u novijoj gradnji te na elitnim lokacijama poput Zagrebačke, Keršovanijeve i Europske avenije mogu postići cijenu do 1400 eura za četvorni metar - kaže Matijević.
U centru se nudi dosta stanova većih od sto kvadrata, mahom zapuštenih, u starim zgradama. Cijena od 1100 do 1200 eura samo je naoko povoljna, jer je u takve stanove potrebno uložiti još do 400 eura po kvadratu za adaptaciju. Na osječkom području sve popularnije postaju obiteljske kuće, osobito za mlade obitelji. Tako je u samom Osijeku porasla potražnja za kućama u Vatrogasnom naselju i Industrijskoj četvrti, koje su praktički kompletno okružene velikim trgovačim centrima.
- U trendu su male kuće do 100 kvadrata pa imamo paradoksalnu situaciju da se kuće od 200 kvadrata prodaju za 120.000 eura, dakle za 600 eura po kvadratu, i gotovo se ne mogu prodati osim ako se nalaze u Retfali ili Vatrogasnom naselju. S druge strane, prizemnice i visokoprizemnice površine do 100 kvadrata i lošije kvalitete podaju se i za 80.000 eura. Razloge za to treba tražiti u ukupnoj cijeni koja se plaća, ali i u činjenici da mlade obitelji nemaju pretjeranu želju živjeti u velikoj kući koja zahtijeva puno više vremena i novca za održavanje - smatra Matijević.
U Industrijskoj bi četvrti potražnja bila još veća kada bi bilo novijih kuća, no s obzirom na to da je njihova prosječna starost i do 50 godina, stanje im je takvo da se moraju ili rušiti ili kompletno adaptirati. Matijević smatra da realna cijena takve kuće od 100 kvadrata ne može biti viša od 50.000 eura, no vlasnici u pravilu traže više, pa su takve kuće dugo u ponudi.
- Zato imamo sve više zainteresiranih za kuće u prigradskim naseljima, koje se mogu kupiti za 60.000 do 80.000 eura. Razlog tome je razvoj infrastrukture jer je, primjerice, Antunovac plinoficiran, Tenja i Bilje su blizu grada, a posebno je popularan Višnjevac koji je u zoni od 1000 metara od tramvajske mreže. Gradnjom plinovoda u Baranji te osječke zapadne obilaznice i mosta preko Drave profitirat će Darda i Mece - ističe Matijević.
U samom Osijeku puno se očekuje od produžetka tramvajske mreže, koja bi do 2010. godine trebala obuhvatiti sve gradske četvrti, što će podići vrijednost nekretnina, ali i potražnju u nekim dijelovima grada, ponajprije na Jugu II.
Kada je u pitanju novogradnja, Osijek je posljednjih godina postao veliko gradilište na kojem praktički na svakom slobodnom uglu ili parceli niču višekatnice. No, toliki opseg gradnje utjecao je i na to da se cijena starijih stanova na boljim lokacijama na Sjenjaku, u Retfali ili Naselju Vladimira Nazora praktički izjednačila s onima u novogradnji. U nekim drugim dijelovima grada poput, primjerice, Donjega grada, u kojem se do sada najmanje gradilo, neki investitori su značajno povećali standard, koji će ostali morati pratiti žele li opstati na tržištu.
Nikola Patković
Specifičnost je osječkog tržišta u posljednje dvije godine da se razlika u cijenama između, uvjetno rečeno, nepopularnih dijelova grada i onih koji imaju dobar imidž kod kupaca uvelike smanjila, a uz to je znatno porastao interes za kupovinu kuća u prigradskim naseljima poput Tenje, Višnjevca, Bilja i Antunovca. Za četvorni metar stambenog prostora u najpopularnijim gradskim četvrtima, Retfali i Sjenjaku, treba izdvojiti 1000 do 1100 eura, a u najmanje popularnom dijelu grada, na Jugu II, od 850 do 950 eura.
- Ta razlika je do prije nekoliko godina bila i do 30 posto, no sada se smanjila na otprilike 15 posto pa je u Osijeku teško govoriti o drastičnoj podjeli na popularne i nepopularne četvrti. Naime, i na Jugu II su dolazak trgovačkih centara te njegova pozicija uz južnu obilaznicu utjecali na povećanje cijena, osobito u novijim zgradama - kaže Marijan Matijević iz Agencije Ljubek.
U Retfali, kao dijelu grada koji je već godinama najpopularniji, ima najmanje stanova u ponudi, a potražnja je najveća.
- Stan je teško pronaći i zato u posljednje vrijeme kupci odabiru kuće, koje, općenito gledano, na osječkom tržištu postaju sve popularnije. Uz Retfalu, jednako je popularan i Sjenjak, također s cijenama od 1000 do 1100 eura za četvorni metar stana. Tu se, naravno, ne smije zaboraviti samo središte grada, u čijim se malim ulicama puno gradi, a stanovi u novijoj gradnji te na elitnim lokacijama poput Zagrebačke, Keršovanijeve i Europske avenije mogu postići cijenu do 1400 eura za četvorni metar - kaže Matijević.
U centru se nudi dosta stanova većih od sto kvadrata, mahom zapuštenih, u starim zgradama. Cijena od 1100 do 1200 eura samo je naoko povoljna, jer je u takve stanove potrebno uložiti još do 400 eura po kvadratu za adaptaciju. Na osječkom području sve popularnije postaju obiteljske kuće, osobito za mlade obitelji. Tako je u samom Osijeku porasla potražnja za kućama u Vatrogasnom naselju i Industrijskoj četvrti, koje su praktički kompletno okružene velikim trgovačim centrima.
- U trendu su male kuće do 100 kvadrata pa imamo paradoksalnu situaciju da se kuće od 200 kvadrata prodaju za 120.000 eura, dakle za 600 eura po kvadratu, i gotovo se ne mogu prodati osim ako se nalaze u Retfali ili Vatrogasnom naselju. S druge strane, prizemnice i visokoprizemnice površine do 100 kvadrata i lošije kvalitete podaju se i za 80.000 eura. Razloge za to treba tražiti u ukupnoj cijeni koja se plaća, ali i u činjenici da mlade obitelji nemaju pretjeranu želju živjeti u velikoj kući koja zahtijeva puno više vremena i novca za održavanje - smatra Matijević.
U Industrijskoj bi četvrti potražnja bila još veća kada bi bilo novijih kuća, no s obzirom na to da je njihova prosječna starost i do 50 godina, stanje im je takvo da se moraju ili rušiti ili kompletno adaptirati. Matijević smatra da realna cijena takve kuće od 100 kvadrata ne može biti viša od 50.000 eura, no vlasnici u pravilu traže više, pa su takve kuće dugo u ponudi.
- Zato imamo sve više zainteresiranih za kuće u prigradskim naseljima, koje se mogu kupiti za 60.000 do 80.000 eura. Razlog tome je razvoj infrastrukture jer je, primjerice, Antunovac plinoficiran, Tenja i Bilje su blizu grada, a posebno je popularan Višnjevac koji je u zoni od 1000 metara od tramvajske mreže. Gradnjom plinovoda u Baranji te osječke zapadne obilaznice i mosta preko Drave profitirat će Darda i Mece - ističe Matijević.
U samom Osijeku puno se očekuje od produžetka tramvajske mreže, koja bi do 2010. godine trebala obuhvatiti sve gradske četvrti, što će podići vrijednost nekretnina, ali i potražnju u nekim dijelovima grada, ponajprije na Jugu II.
Kada je u pitanju novogradnja, Osijek je posljednjih godina postao veliko gradilište na kojem praktički na svakom slobodnom uglu ili parceli niču višekatnice. No, toliki opseg gradnje utjecao je i na to da se cijena starijih stanova na boljim lokacijama na Sjenjaku, u Retfali ili Naselju Vladimira Nazora praktički izjednačila s onima u novogradnji. U nekim drugim dijelovima grada poput, primjerice, Donjega grada, u kojem se do sada najmanje gradilo, neki investitori su značajno povećali standard, koji će ostali morati pratiti žele li opstati na tržištu.
Građevinske dozvole po starom GUP-uOsječani na velikom broju novogradnje ponajprije mogu zahvaliti starom GUP-u što je investitorima omogućio da zgradu sa 25 stanova sagrade i na parceli od 200 kvadrata. Od lipnja 2006. godine, kada je na snagu stupio novi GUP, to više nije moguće jer se višestambene zgrade ne mogu graditi na zemljištu manjem od 400 kvadrata te se za svaki stan mora osigurati jedno parkirališno mjesto, što znači da je za 25 stanova potrebno zemljište od barem 1000 kvadrata. No, to ne znači da se u Osijeku više neće graditi i na manjim parcelama. Naime, brojni investitori iskoristili su mogućnost za pribavljanje lokacijskih dozvola prema starom GUP-u, koje im vrijede dvije godine, a navodno ih je izdano toliko da se može sagraditi naselje za 8000 stanovnika. Kada se sve to iscrpi, gradnja će u Osijeku biti puno humanija, ali poraste će cijene nekretnina jer će investitori imati veća ulaganja. Naime, osim većeg i skupljeg zemljišta, dodatni trošak je osiguranje parkirališnog prostora jer oni koji ga ne osiguraju na svojoj parceli moraju Gradu platiti 35.000 kuna za jedno mjesto na javnoj površini. |
Nikola Patković
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....