U SAD-u se upravo prikazuju posljednjih devet epizoda posljednje, šeste sezone kultne serije kabelske televizije HBO "Obitelj Soprano". Za ovu seriju koja tematizira život suvremenih mafijaša u New Jerseyju autora Davida Chasea, za čiju je pilot-epizodu HBO scenarij otkupio još prije deset godina, zapravo je malo reći da je kultna. Pišući o seriji za Vanity Fair Peter Biskind, najprodavaniji američki filmski povjesničar i autor jedne od najuzbudljivijih knjiga o filmu "Easy Riders, Raging Bulls" o novom Hollywoodu, otišao je tako daleko da je "Obitelj Soprano" proglasio najvećim remek-djelom pop-kulture, neustrašivom serijom koja je zauvijek promijenila televiziju a njezina kreatora Davida Chasea jednim od rijetkih, autentičnih televizijskih autora, u rangu velikih filmaša kao što su Fellini, Altman...
Pišući o "Obitelj Soprano" kao jednom od remek-djela američke pop-kulture Biskind seriju uspoređuje s klasicima mafijaških filmova kao što su prva dva "Kuma", Scorseseovim "Ulicama zla" i "Dobrim momcima", ali i s europskim epskim klasicima kao što je Viscontijev "Gepard" ili Bertoluccijev "Novecento". Pokojni filmski kritičar New York Timesa Vincent Canby je seriju uspoređivao s Fassbinderovom ekranizacijom "Berlin Alexanderplatza". Amerikanci su vrlo ozbiljno shvatili ovaj televizijski proizvod - tako je još 2001. godine u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti viši filmski kurator Laurence Kardish organizirao prikazivanje prve dvije sezone "Obitelji Soprano" zajedno s filmovima koji su utjecali na nju. To je bilo prvi put da je neka američka dramska serija dobila svoje mjesto u muzeju.
U "Obitelji Soprano" nije uživala samo publika, pa i ona intelektualno zahtjevnija, već i njezini protagonisti, glumci koji su tako životno utjelovili sve te izvrsno napisane likove. "Vjerojatno mnogi od glumaca iz serije više nikada neće dobiti priliku glumiti nešto tako dobro napisano", kaže Edie Falco, glumica koja tumači Carmelu, suprugu Tonyja Soprana. Little Steven Van Zandt, dugogodišnji gitarist u Springsteenovu E Street Bandu, nikada nije glumio prije nego što je dobio ulogu Tonyjeva savjetnika Silvija Dantea. On potvrđuje tezu Edie Falco: "Vrlo je vjerojatno da nakon ovoga više nikada neću glumiti".
I dok bi HBO dao gotovo sve da se ova megauspješna serija nastavi snimati u beskonačnost, postoje dva čovjeka koja ne žale zbog toga što se njezin kraj primakao. Jedan od njih je glumac James Gandolfini koji je utjelovio lik Tonyja Soprana, učinivši od njega jedan od najživopisnijih likova u povijesti televizije. Osim što mu je podario krupnu, čak štoviše golemu prezentnost, prvi put je od jednog mafijaškog bossa učinio lice iz susjedstva. Nezaboravna su Tonyjeva buđenja i ljenjivi odlasci u kućnom ogrtaču i papučama po novine bačene kraj kućnih vrata. Ili pak njegovo "ordiniranje" kraj obiteljskog hladnjaka i trpanje hladnim narescima.
"Obitelj Soprano" je serija s fantastičnim, potpuno linčovskim početkom - u pilot-epizodi tako svjedočimo psihičkom i emotivnom slomu glavnog junaka, velikog i moćnog mafijaškog šefa, nakon što vidi nekoliko patkica u bazenu u svome dvorištu.
No, Gandolfiniju je dosta Tonyja. "To je bila fantastična prilika, no veselim se kraju serije. Jedna od zabavnijih strana glume jest mogućnost proučavanja drugih ljudi. Mislim da sam ovog momka sasvim dovoljno proučio. Na jednom mjestu sam već gotovo deset godina. Vrijeme je da sada krenem dalje", kaže Gandolfini.
Drugi čovjek koji ni za čim ne žali je autor serije, 61-godišnji David Chase. Glumac Van Zandt opisao je Chasea kao "izmučenu dušu". "Pa pogledajte samo seriju. On nije čovjek koji stalno mijenja raspoloženja. Naprotiv, on je konzistentan - stalno je loše volje." Lik iz serije koji najviše nalikuje samome Chaseu je lik Johnnyja Sacka, šefa mafijaške obitelji u New Yorku, samoprozvanog majstora u šahu. Originalnog prezimena DeCesare, Talijan Chase odgojen je u protestanskom duhu i odrastao u New Jerseyju. Kada se ideja o "Obitelji Soprano" rodila u njegovu životu, on je "radio u vinogradu američke televizije" već 20 godina. Odrastavši 60-ih i 70-ih godina kao filmski čovjek formirao se uz velike filmove toga doba, poglavito one Federica Fellinija. Tijekom godina u televizijskim okvirima izgradio je reputaciju izvrsnog, no mračnog profesionalca. "Osjećao sam se kao da sam izvan svega", prisjeća se Chase u razgovoru s Biskindom. "Jednom prilikom sam u avionu gledao 'Zgodnu ženu' i svi su se oko mene smijali i bili razdragani. Meni to nije bilo ni smiješno ni uzbudljivo, meni je to bilo - ništa.
Tada sam razmišljao pa zašto da ne otvorim vrata i skočim iz aviona?" Serija koja je Davidu Chaseu otvorila oči i pokazala da se televizija ipak može raditi na drugačiji način je "Twin Peaks" Davida Lyncha. Godine 1993. postaje producent serije "Život na sjeveru" (koja je i u Hrvatskoj imala kultni status), no još ga je mučila gorka činjenica što nikako nije uspijevao preći tu granicu između televizijske i filmske produkcije "da spasi vlastitu guzicu". Dvije godine kasnije, na pragu 50-ih, potpisuje ugovor s producentima koji su radili program za HBO i koji su vjerovali da on "u sebi ima veliku televizijsku seriju". Tada je na površinu isplivala njegova stara ideja o mafijašu koji ima emotivnih problema koji izviru iz traumatičnog odnosa s njegovom majkom te zbog toga potraži pomoć psihoterapeuta. Chase je o tome razmišljao davno prije nego što su nastali filmovi "Analiziraj ovo".
"Iako je to mafijaška serija, 'Obitelj Soprano' se temelji na članovima moje obitelji. Posrijedi je zapravo jedna vrlo osobna priča", objašnjava Chase.
I doista, životna priča Davida Chasea se reflektira u brojnim narativnim rukavcima "Obitelji Soprano". Odrastao kao sin jedinac Chase je imao mnogo, kako se kaže, otvorenih pitanja sa svojim roditeljima. Odrastao je pod njihovom dominacijom u radničkom gradiću Clifton gdje je njegov otac Henry Chase imao trgovinu željezarije.
No Chaseova je majka Maria, korektorica telefonskih imenika, ta koja je ostavila velikog traga u njegovu životu. Upravo je ona bila najveća inspiracija za možda na prvi pogled nevjerojatan lik majke Tonyja Soprana Livije, Medeje iz North Jerseyja koja je naručila ubojstvo vlastitoga sina. Jer Chaseova je majka Maria bila žena sklona dramatiziranju i nijedna ekscentričnost joj nije bila strana. Recimo, nije se javljala na telefon nakon što bi pao mrak i nikada nije vozila po kiši. Kada je Davidu bilo 12 godina, zaprijetila je da će si iskopati oko vilicom jer je njezin sin poželio Hammond orgulje. Sam Chase je opisuje "kao nervoznu ženu koja je u svakoj situaciji dominirala svojim zahtjevima bivajući na rubu histerije". Stoga ne čudi što je Chase u tinejdžerskim danima patio od depresije. Najgora noćna mora njegove matere bila je da će oženiti irsku katolkinju, odseliti se u Kaliforniji pa ga nikada više neće vidjeti. I to se i dogodilo; nakon što je diplomirao na N.Y.U. 1968., oženio je svoju srednjoškolsku ljubav Denise Kelly (s kojom je i danas u braku) te otišao u Kaliforniju upravo da bi pobjegao od svojih roditelja.
Scenarij za pilot-epizodu "Obitelji Soprano" prvo je nuđen američkim televizijskim mrežama, no za njih je bio - premračan. Zadnje utočište bio je HBO - kabelska postaja koja je funkcionirala na sasvim drukčijem poslovnom modelu, ovisivši o pretplatnicima a ne o oglašivačima. Na HBO-u su upravo počeli razvijati serije "Oz" i "Seks i grad".
Serija o ljubavnom životu tri Njujorčanke počela se prikazivati sedam mjeseci prije "Obitelji Soprano", no uspjeh je doživjela tek s drugom sezonom. Tu je "Obitelj Soprano" dobila zeleno svijetlo i Chase, koji je režirao pilot-epizodu, počeo je tragati za nepoznatim i polupoznatim glumcima talijanskog podrijetla u New Yorku, baš kao i godinama ranije Coppola za "Kuma". Gandolfini je dobio ulogu Tonyja Soprana nakon što je Chase vidio njegovu scenu iz filma "Prava romansa" Tonyja Scotta gdje na mrtvo pretuče Patriciju Arquette. David Chase je želio da svaka epizoda "Obitelji Soprano" bude poput dugometražnog filma. Prve epizode "Obitelji Soprano" koštale su između 2,5 i 2,7 milijuna dolara pa je serija tako postala najskuplja dramska serija ikada. No da je riječ o izvanserijskom TV djelu postalo je jasno već nakon prvih probnih prikazivanja novinarima. "Obitelj Soprano" premijerno je prikazana 10. siječnja 1999. Kritike su bile ekstatične i serija je preko noći postala fenomen. Prvu epizodu vidjelo je tri i pol milijuna ljudi, a sljedeće su privukle više od 10 milijuna gledatelja. Danas svaku epizodu gleda oko 13,1 milijun gledatelja, a vrhunac je bio tijekom četvrte sezone kada je po epizodi bilo 18 milijuna gledatelja. Gandolfini i ostatak ekipe preko noći su postali slavni, gotovo poput Beatlesa. Serija je tijekom svog osmogodišnjeg postojanja dobila kišu Emmyja i zaradila gomilu novca. HBO nikada nije otkrio koliko mnogo novca je zaradio na "Obitelji Soprano".
Peter Biskind također tvrdi da je serija "Obitelj Soprano" zauvijek promjenila televiziju i da je najbolja televizijska dramska serija svih vremena. Po čemu je ta serija zapravo revolucionirala televiziju upitali smo filmskog kritičara Živorada Tomića, deklariranog obožavatelja serije. "To je prvenstveno fantastično napisana serija. Kontekst je isrcpan i iznenađujući životan. Zapravo, nema mnogo revolucionarnih stvari u toj seriji osim što je svaki pojedini lik vrhunski napravljen. Tekstura te serije je fantastično bogata baš kao u nekim Altmanovim filmovima ili recimo u "Francuskoj vezi" Williama Friedkina.
Ono što je David Chase napravio s ovom serijom jest da je promjenio poznati žanr mafijaškog filma. Dodao mu je obiteljski život, što je već učinio Coppola no izbacio je matricu uspona i pada jednog mafijaškog bossa, kao recimo u "Licu s ožiljkom" i umjesto toga se fokusirao na svakodnevicu. On je žanr mafijaškog filma oplemenio tako da ga je razorio i to ga je razorio svakodnevnim životom. Također, ta je serija inicirala ozbiljan pristup televiziji, svaka epizoda se radi mnogo duže, traje gotovo sat vremena i sezona ima samo 12, 13 epizoda što je upola manje od uobičajenog. Nakon "Obitelji Soprano" došle su vrhunske serije kao što su "Seks i grad" i "Deadwood". Tako da su danas pojedine američke televizijske serije veća umjetnost od Oscarom nagrađenih filmova", kaže Živorad Tomić.
S tim se slaže i filmski redatelj Lukas Nola. "Zahvaljući serijama kao što su "Obitelj Soprano" i "Dva metra ispod zemlje" američka televizjska produkcija je prešišala američki film koji je danas jedan sasvim infantilan proizvod za tinejdžere."
Živorada Tomića smo pitali i za omiljeni lik i omiljenu priču iz "Obitelji Soprano". "Najdraža mi je priča ona između Tonya Soprana i njegove mame Livie iz prve dvije sezone a od svih likova najviše volim ipak Tonya i to zato što je obiteljski čovjek. Posebnost serije "Obitelj Soprano" jest u tome što su njezini autori prepoznali da je publika zasićena žanrovskim matricama i željna svakodnevice koja nas hrani. "
Pavica Knezović
Pišući o "Obitelj Soprano" kao jednom od remek-djela američke pop-kulture Biskind seriju uspoređuje s klasicima mafijaških filmova kao što su prva dva "Kuma", Scorseseovim "Ulicama zla" i "Dobrim momcima", ali i s europskim epskim klasicima kao što je Viscontijev "Gepard" ili Bertoluccijev "Novecento". Pokojni filmski kritičar New York Timesa Vincent Canby je seriju uspoređivao s Fassbinderovom ekranizacijom "Berlin Alexanderplatza". Amerikanci su vrlo ozbiljno shvatili ovaj televizijski proizvod - tako je još 2001. godine u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti viši filmski kurator Laurence Kardish organizirao prikazivanje prve dvije sezone "Obitelji Soprano" zajedno s filmovima koji su utjecali na nju. To je bilo prvi put da je neka američka dramska serija dobila svoje mjesto u muzeju.
U "Obitelji Soprano" nije uživala samo publika, pa i ona intelektualno zahtjevnija, već i njezini protagonisti, glumci koji su tako životno utjelovili sve te izvrsno napisane likove. "Vjerojatno mnogi od glumaca iz serije više nikada neće dobiti priliku glumiti nešto tako dobro napisano", kaže Edie Falco, glumica koja tumači Carmelu, suprugu Tonyja Soprana. Little Steven Van Zandt, dugogodišnji gitarist u Springsteenovu E Street Bandu, nikada nije glumio prije nego što je dobio ulogu Tonyjeva savjetnika Silvija Dantea. On potvrđuje tezu Edie Falco: "Vrlo je vjerojatno da nakon ovoga više nikada neću glumiti".
I dok bi HBO dao gotovo sve da se ova megauspješna serija nastavi snimati u beskonačnost, postoje dva čovjeka koja ne žale zbog toga što se njezin kraj primakao. Jedan od njih je glumac James Gandolfini koji je utjelovio lik Tonyja Soprana, učinivši od njega jedan od najživopisnijih likova u povijesti televizije. Osim što mu je podario krupnu, čak štoviše golemu prezentnost, prvi put je od jednog mafijaškog bossa učinio lice iz susjedstva. Nezaboravna su Tonyjeva buđenja i ljenjivi odlasci u kućnom ogrtaču i papučama po novine bačene kraj kućnih vrata. Ili pak njegovo "ordiniranje" kraj obiteljskog hladnjaka i trpanje hladnim narescima.
"Obitelj Soprano" je serija s fantastičnim, potpuno linčovskim početkom - u pilot-epizodi tako svjedočimo psihičkom i emotivnom slomu glavnog junaka, velikog i moćnog mafijaškog šefa, nakon što vidi nekoliko patkica u bazenu u svome dvorištu.
No, Gandolfiniju je dosta Tonyja. "To je bila fantastična prilika, no veselim se kraju serije. Jedna od zabavnijih strana glume jest mogućnost proučavanja drugih ljudi. Mislim da sam ovog momka sasvim dovoljno proučio. Na jednom mjestu sam već gotovo deset godina. Vrijeme je da sada krenem dalje", kaže Gandolfini.
Drugi čovjek koji ni za čim ne žali je autor serije, 61-godišnji David Chase. Glumac Van Zandt opisao je Chasea kao "izmučenu dušu". "Pa pogledajte samo seriju. On nije čovjek koji stalno mijenja raspoloženja. Naprotiv, on je konzistentan - stalno je loše volje." Lik iz serije koji najviše nalikuje samome Chaseu je lik Johnnyja Sacka, šefa mafijaške obitelji u New Yorku, samoprozvanog majstora u šahu. Originalnog prezimena DeCesare, Talijan Chase odgojen je u protestanskom duhu i odrastao u New Jerseyju. Kada se ideja o "Obitelji Soprano" rodila u njegovu životu, on je "radio u vinogradu američke televizije" već 20 godina. Odrastavši 60-ih i 70-ih godina kao filmski čovjek formirao se uz velike filmove toga doba, poglavito one Federica Fellinija. Tijekom godina u televizijskim okvirima izgradio je reputaciju izvrsnog, no mračnog profesionalca. "Osjećao sam se kao da sam izvan svega", prisjeća se Chase u razgovoru s Biskindom. "Jednom prilikom sam u avionu gledao 'Zgodnu ženu' i svi su se oko mene smijali i bili razdragani. Meni to nije bilo ni smiješno ni uzbudljivo, meni je to bilo - ništa.
Tada sam razmišljao pa zašto da ne otvorim vrata i skočim iz aviona?" Serija koja je Davidu Chaseu otvorila oči i pokazala da se televizija ipak može raditi na drugačiji način je "Twin Peaks" Davida Lyncha. Godine 1993. postaje producent serije "Život na sjeveru" (koja je i u Hrvatskoj imala kultni status), no još ga je mučila gorka činjenica što nikako nije uspijevao preći tu granicu između televizijske i filmske produkcije "da spasi vlastitu guzicu". Dvije godine kasnije, na pragu 50-ih, potpisuje ugovor s producentima koji su radili program za HBO i koji su vjerovali da on "u sebi ima veliku televizijsku seriju". Tada je na površinu isplivala njegova stara ideja o mafijašu koji ima emotivnih problema koji izviru iz traumatičnog odnosa s njegovom majkom te zbog toga potraži pomoć psihoterapeuta. Chase je o tome razmišljao davno prije nego što su nastali filmovi "Analiziraj ovo".
"Iako je to mafijaška serija, 'Obitelj Soprano' se temelji na članovima moje obitelji. Posrijedi je zapravo jedna vrlo osobna priča", objašnjava Chase.
I doista, životna priča Davida Chasea se reflektira u brojnim narativnim rukavcima "Obitelji Soprano". Odrastao kao sin jedinac Chase je imao mnogo, kako se kaže, otvorenih pitanja sa svojim roditeljima. Odrastao je pod njihovom dominacijom u radničkom gradiću Clifton gdje je njegov otac Henry Chase imao trgovinu željezarije.
No Chaseova je majka Maria, korektorica telefonskih imenika, ta koja je ostavila velikog traga u njegovu životu. Upravo je ona bila najveća inspiracija za možda na prvi pogled nevjerojatan lik majke Tonyja Soprana Livije, Medeje iz North Jerseyja koja je naručila ubojstvo vlastitoga sina. Jer Chaseova je majka Maria bila žena sklona dramatiziranju i nijedna ekscentričnost joj nije bila strana. Recimo, nije se javljala na telefon nakon što bi pao mrak i nikada nije vozila po kiši. Kada je Davidu bilo 12 godina, zaprijetila je da će si iskopati oko vilicom jer je njezin sin poželio Hammond orgulje. Sam Chase je opisuje "kao nervoznu ženu koja je u svakoj situaciji dominirala svojim zahtjevima bivajući na rubu histerije". Stoga ne čudi što je Chase u tinejdžerskim danima patio od depresije. Najgora noćna mora njegove matere bila je da će oženiti irsku katolkinju, odseliti se u Kaliforniji pa ga nikada više neće vidjeti. I to se i dogodilo; nakon što je diplomirao na N.Y.U. 1968., oženio je svoju srednjoškolsku ljubav Denise Kelly (s kojom je i danas u braku) te otišao u Kaliforniju upravo da bi pobjegao od svojih roditelja.
Scenarij za pilot-epizodu "Obitelji Soprano" prvo je nuđen američkim televizijskim mrežama, no za njih je bio - premračan. Zadnje utočište bio je HBO - kabelska postaja koja je funkcionirala na sasvim drukčijem poslovnom modelu, ovisivši o pretplatnicima a ne o oglašivačima. Na HBO-u su upravo počeli razvijati serije "Oz" i "Seks i grad".
Serija o ljubavnom životu tri Njujorčanke počela se prikazivati sedam mjeseci prije "Obitelji Soprano", no uspjeh je doživjela tek s drugom sezonom. Tu je "Obitelj Soprano" dobila zeleno svijetlo i Chase, koji je režirao pilot-epizodu, počeo je tragati za nepoznatim i polupoznatim glumcima talijanskog podrijetla u New Yorku, baš kao i godinama ranije Coppola za "Kuma". Gandolfini je dobio ulogu Tonyja Soprana nakon što je Chase vidio njegovu scenu iz filma "Prava romansa" Tonyja Scotta gdje na mrtvo pretuče Patriciju Arquette. David Chase je želio da svaka epizoda "Obitelji Soprano" bude poput dugometražnog filma. Prve epizode "Obitelji Soprano" koštale su između 2,5 i 2,7 milijuna dolara pa je serija tako postala najskuplja dramska serija ikada. No da je riječ o izvanserijskom TV djelu postalo je jasno već nakon prvih probnih prikazivanja novinarima. "Obitelj Soprano" premijerno je prikazana 10. siječnja 1999. Kritike su bile ekstatične i serija je preko noći postala fenomen. Prvu epizodu vidjelo je tri i pol milijuna ljudi, a sljedeće su privukle više od 10 milijuna gledatelja. Danas svaku epizodu gleda oko 13,1 milijun gledatelja, a vrhunac je bio tijekom četvrte sezone kada je po epizodi bilo 18 milijuna gledatelja. Gandolfini i ostatak ekipe preko noći su postali slavni, gotovo poput Beatlesa. Serija je tijekom svog osmogodišnjeg postojanja dobila kišu Emmyja i zaradila gomilu novca. HBO nikada nije otkrio koliko mnogo novca je zaradio na "Obitelji Soprano".
Peter Biskind također tvrdi da je serija "Obitelj Soprano" zauvijek promjenila televiziju i da je najbolja televizijska dramska serija svih vremena. Po čemu je ta serija zapravo revolucionirala televiziju upitali smo filmskog kritičara Živorada Tomića, deklariranog obožavatelja serije. "To je prvenstveno fantastično napisana serija. Kontekst je isrcpan i iznenađujući životan. Zapravo, nema mnogo revolucionarnih stvari u toj seriji osim što je svaki pojedini lik vrhunski napravljen. Tekstura te serije je fantastično bogata baš kao u nekim Altmanovim filmovima ili recimo u "Francuskoj vezi" Williama Friedkina.
Ono što je David Chase napravio s ovom serijom jest da je promjenio poznati žanr mafijaškog filma. Dodao mu je obiteljski život, što je već učinio Coppola no izbacio je matricu uspona i pada jednog mafijaškog bossa, kao recimo u "Licu s ožiljkom" i umjesto toga se fokusirao na svakodnevicu. On je žanr mafijaškog filma oplemenio tako da ga je razorio i to ga je razorio svakodnevnim životom. Također, ta je serija inicirala ozbiljan pristup televiziji, svaka epizoda se radi mnogo duže, traje gotovo sat vremena i sezona ima samo 12, 13 epizoda što je upola manje od uobičajenog. Nakon "Obitelji Soprano" došle su vrhunske serije kao što su "Seks i grad" i "Deadwood". Tako da su danas pojedine američke televizijske serije veća umjetnost od Oscarom nagrađenih filmova", kaže Živorad Tomić.
S tim se slaže i filmski redatelj Lukas Nola. "Zahvaljući serijama kao što su "Obitelj Soprano" i "Dva metra ispod zemlje" američka televizjska produkcija je prešišala američki film koji je danas jedan sasvim infantilan proizvod za tinejdžere."
Živorada Tomića smo pitali i za omiljeni lik i omiljenu priču iz "Obitelji Soprano". "Najdraža mi je priča ona između Tonya Soprana i njegove mame Livie iz prve dvije sezone a od svih likova najviše volim ipak Tonya i to zato što je obiteljski čovjek. Posebnost serije "Obitelj Soprano" jest u tome što su njezini autori prepoznali da je publika zasićena žanrovskim matricama i željna svakodnevice koja nas hrani. "
|
Serija koja je promijenila cijeli žanr
|
Pavica Knezović
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....