Zdravstvo i korupcija: Mladi liječnici plaćaju specijalizaciju i do 30 tisuća eura

Platio sam 25 tisuća eura za specijalizaciju iz pedijatrije.



Tri puta su mi poništavali natječaj za specijalizaciju, zato što nisam željela pristati na ucjene.



Imam odlične ocjene, medicinu sam završio u najkraćem mogućem roku, objavio sam niz radova iz područja kojim se bavim, i moj je mentor u bolnici jako zadovoljan mojim radom, ali se svejedno već tri godine bezuspješno javljam na natječaje za specijalizaciju.



Takve i slične prijave u redakciju Jutarnjeg lista stižu više puta godišnje. Uglavnom su anonimne, jer se mladi liječnici u potrazi za specijalizacijom boje sa svojim slučajevima izaći u javnost pod svojim imenom. Znaju što riskiraju: šest su godina naporno studirali, gotovo u pravilu uz izdašnu financijsku potporu roditelja, i boje se zamjeriti prilično kolegijalnoj liječničkoj eliti.



U neformalnim razgovorima, diplomanti medicine kažu da se u pojedinim bolnicama, a pogotovo u Zagrebu, gdje je pritisak najveći, točno zna koliko košta pojedina specijalizacija. Više od toga, međutim, neće otkriti jer sve ako i uspiju stati na kraj "trgovini" na odjelu jedne bolnice, u liječničkoj struci, smatraju, neće biti doživljeni kao "zvizdači", odnosno hrabri građani koji uporozavaju na propuste sustava, nego kao "cinkaroši", ljudi u čiju se lojalnost ne može pouzdati.



Drugo mjesto zdravstva



























Zorislav Antun Petrović



Od ukupnog broja prijava za korupciju koje je Transparency International primio u godinu dana više od 10 posto se odnosi na zdravstvo. Ono je na drugom mjestu, iza nedostižnog sudstva.

Prema rezultatima jednogodišnjeg Antikorupcijskog savjetovališta Transparency Internationala, tijekom kojeg su građanima bili otvoreni telefoni za upite i prijavljivanje slučajeva korupcije, ispostavilo se da je zdravstvo, po broju prijava na drugom mjestu (10,1 posto), još uvijek daleko iza neslavnog prvaka sudstva, na koje se odnosilo čak 41,1 posto prijava.



- Prijave u sektoru zdravstva ticale su se iznude mita za specijalističke preglede, operacije i zahvate, za radna mjesta medicinskog osoblja i za specijalizacije budućih liječnika. Iznosi se kreću od 500 eura za preglede, preko 5 tisuća eura za radno mjesto medicinske sestre, do čak 30 tisuća eura za specijalizaciju - kaže asistentica na projektu TI-ja Marta Kljaić.



Koliko je predodžba o tome da su svi liječnici u Hrvatskoj korumpirani pogrešna, pokazuju i iskustva tijekom ove akcije, u kojoj su pojedini liječnici prijavljivali iznude i slična kaznena djela svojih kolega. Prijave su, u velikoj većini slučajeva, bile anonimne.



Iz zdravstvene inspekcije Ministarstva zdravstva poručuju da su u posljednje vrijeme zaprimili tek jednu, i to nepotpisanu prijavu korupcije u dodjeli specijalizacije. No, i ta je jedna, iako nije rezultirala razotkrivanjem korupcije, bila je dovoljna da potakne promjene u sustavu dodjeljivanja specijalizacija u RH.



Naime, prošlog je proljeća na adrese niza novinskih kuća pristigla anonimna dojava, u kojoj je pisalo da je natječaj za specijalizaciju iz ginekologije u Kliničkoj bolnici Merkur bio namješten, odnosno, da je pobijedio loš kandidat, koji je bio spreman liječnicima platiti pozamašan iznos u eurima. Novinari su pokušali istražiti taj slučaj, ali u tome nisu bili uspješni. Ravnatelj bolnice dr. med. Željko Vidas je, primjerice, novinarima Jutarnjeg lista demantirao sve bitne navode iz anonimnog pisma, objašnjavajući da je riječ o privatnoj vendeti kandidata koji nije prošao na natječaju.



Tvrdio je, također, da je mladić kojemu je specijalizacija dodijeljena po bitnim kriterijima, kao što su objavljeni radovi i manualna spretnost, najbolji kandidat, za kojeg su se otimali i šefovi drugih odjela u bolnici, a naglasio je i da je za neke druge kandidate, a ne za onoga koji je prozvan, bilo privatnih intervencija. Novinarima, međutim, Vidas nije predočio bodovnu listu, iz koje bi bilo jasno koliko je koji kandidat dobio bodova po pojedinim kriterijima, kao što su ocjene, broj objavljenih radova ili rok završetka studija.



Uputio nas je na predstojnika Klinike za ginekologiju, koji je, ujedno, bio i voditelj povjerenstva za odabir kandidata...  Ravnatelj Vidas je insistirao na tome da je gotovo nemoguće uspostaviti jedinstveni sustav ocjenjivanja kandidata jer svaka specijalizacija iziskuje različite sposobnosti.



- Na našu se odluku o odabranom kandidatu nitko nije žalio, iz čega zaključujemo da je to bila nečija igra. Kad smo interno provjerili neke navode iz anonimne prijave, pokazalo se da je to laž - kaže Vidas.



























Hrvoje Minigo



Predsjednik Hrvatske liječničke komore kaže da nije čuo za to da se specijalizacije plaćaju. Primio je tek prigovor liječnika na način na koji je proveden natječaj za jednu specijalizaciju.
Dopis je, svejedno, stigao sve do Vlade, i iz kabineta premijera Ive Sanadera je, kako neslužbeno doznajemo, naloženo Ministarstvu zdravstva da istraži taj slučaj.



- Mi smo iz KB-a Merkur dobili dopis ravnatelja, u kojem on pobija bitne dijelove te prijave, od toga da kandidat koji je dobio specijalizaciju ima jako loše ocjene, nadalje. Poslane su nam i biografije kandidata koji su ušli u najuži izbor, iz kojih se nije moglo zaključiti da je mladić koji je dobio specijalizaciju bio privilegiran - objašnjava Renato Mittermayer, pomoćnik ministra zdravstva za stručna medicinska pitanja. Lista s popisom kandidata, iz koje bi bilo jasno da su kandidati rangirani po pojedinim kriterijima i da je kandidat kojemu je dodijeljena specijalizacija imao najviše bodova, međutim, iz KB-a Merkur nije mu stigla. Mittermayer je zatim uputio dopis bolnicama, i od njih zatražio da mu pošalju pravilnike za dodjelu specijalizacija. Ispostavilo se da većina bolnica ima pravilnike, ali su njihovi kriteriji neujednačeni. Neke bolnice, poput KB-a Sestre milosrdnice, imaju znatno bolja i razrađenija pravila od drugih. Pravilnike češće imaju one bolnice u kojima je najveća gužva, u velikim gradskim centrima.



KB Merkur je jedina zagrebačka bolnica iz koje u Ministarstvo, kažu, nisu poslali pravilnik. Na ponovni Mittermayerov poziv ravnatelju bolnice, odgovoreno mu je da se pri dodjeli specijalizacija u KB-u Merkur ravnaju posebnom bodovnom listom.



Prostor za samovolju



- Svugdje gdje nema pravilnika postoji povećana mogućnost za korupciju. Stoga smo ovih dana izradili smjernice, na temelju kojih će posebno povjerenstvo u rujnu izraditi pravilnike. Naravno, imat ćemo zasebne pravilnike za KB-ove i KBC-ove, u kojima su najveće gužve za specijalizacije, te za opće i županijske bolnice, u kojima je pritisak manji - govori Mittermayer.



Prema predloženim kriterijima za izbor specijalizanata Ministarstva zdravstva, ubuduće bi se u pravilnicima trebalo bodovati sljedeće kategorije, koje ukazuju na kvalitetu kandidata: dužina trajanja studija, životna dob (prednost imaju mlađi), prosjek ocjena studija, nagrade za vrijeme studija i odslušan doktorski studij s položenim ispitima.



Mladi liječnici boje se sa svojim slučajevima izaći u javnost. Ne žele

se zamjeriti prilično kolegijalnoj liječničkoj eliti
Vrednovalo bi se i je li kandidat upisao (ili završio) magisterij ili doktorski studij, je li objavljivao radove u citiranim publikacijama, zbornicima i knjigama, je li sudjelovao u znanstvenim skupovima, je li studirao u inozemstvu i govori li strane jezike.



Prednost bi, također, imali kandidati koji mogu raditi na PC-ju, koji već imaju status novaka na znanstvenom projektu uz pozitivnu ocjenu voditelja, koji imaju potvrdu o demonstraturi, i koji postižu dobre rezultate psihološkog testiranja, odnosno koji su manualno spretni.



- Posljednje tri točke koje navodimo u kriterijima za izbor su mišljenje stručnog kolegija djelatnosti u kojoj se raspisuje specijalizacija, mišljenje Povjerenstva za izbor specijalizanta u bolničkoj ustanovi u kojoj se prijavljuje i, napokon, mišljenje ravnatelja bolnice nakon obavljenog razgovora s pristupnikom. Intervju uživo je, dakako, bitan, ali to više ne smije biti presudan kriterij, jer ostavlja odviše prostora svojevoljnosti i korupciji - pojašnjava Mittermayer. Cilj je najavljene akcije da kandidat za specijalizaciju, slično kao i na prijamnim ispitima, može sam izračunati broj prikupljenih bodova, kao i da bilo u kojem trenutku može od bolnice u kojoj se prijavljuje zatražiti rang-listu kandidata s njihovim bodovima.  



Još jedna bitna promjena za mlade liječnike, najava je iz Ministarstva zdravstva da će napokon odrediti i da se stažiranje u bolničkim ustanovama po završenom studiju plaća svima, a ne samo nekima. Dosada, naime, u tome nije bilo pravila pa bi oni sretniji, ili oni s boljim vezama, imali plaćen staž, dok bi drugi, pak, godinu dana stažirali besplatno.



Nedovoljno dobar za Hrvatsku, dobar za SAD

Da postoje jasni znakovi da se u Hrvatskoj sistemom dodjela specijalizacija vrši negativna selekcija, možda ponajbolje pokazuje primjer 32-godišnjeg Vicka Glunčića, koautora znanstvenog rada koji je nedavno dokazao da ultrazvuk može utjecati na razvoj mozga tijekom razvoja fetusa, o čemu su u prvoj polovici kolovoza izvijestili vodeći svjetski mediji, poput New York Timesa, CNN-a i Reutersa.



Istraživanje, koje dokazuje ono na što se već dulje vrijeme sumnjalo, predvodio je hrvatski znanstvenik Paško Rakić, koji radi na prestižnom sveučilištu Yale, dok je njegov suradnik, mladi Splićanin Glunčić, sada na specijalizaciji iz neurokirurgije na Sveučilišnom medicinskom centru Vanderbilt, koji se smatra jednim od najprestižnijih medicinskih centara u SAD-u.



Nema nikakve sumnje da je Glunčić, po svjetskim standardima, uspio u području u kojem se specijalizira. Isto to nije mu, međutim, bilo moguće napraviti u zemlji iz koje dolazi: kad se 2001. godine prijavio za specijalizaciju u jednoj velikoj zagrebačkoj bolnici, specijalizaciju nije dobio.





Predsjednik Hrvatske liječničke komore, prim. dr. med. Hrvoje Minigo, kaže da dosad nije dobio prijavu, štoviše, da nije nikad ni čuo za to da se specijalizacije u Hrvatskoj plaćaju. Primio je, kaže, tek prigovor kolege liječnika na način na koji je proveden natječaj za jednu specijalizaciju.



- Problem je u tome što je dodjela specijalizacija sada gotovo potpuno u ingerenciji ravnatelja ustanove, koji donosi konačnu odluku o dodjeli. Stoga smatramo da bi puno bolje rješenje bilo da se urede jasni pravilnici, ali i da se mladim ljudima omogući da mogu specijalizirati u privatnim ustanovama - kazao je Minigo, dodajući kako smatra da bi se godišnje trebalo raspisivati više specijalizacija jer u Hrvatskoj nedostaje liječnika specijalista, pogotovo internista i kirurga, a da je hrvatski specijalist u prosjaku prilično star - ima čak 55 godina.

Minigo: Hrvatski su specijalisti stari



Orlanda Obad
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. prosinac 2025 11:25