Slovenski premijer Miro Cerar izjavio je u ponedjeljak da želi dobre odnose s Hrvatskom, ali da je za to potrebna poliitička volja obiju strana pri čemu je istaknuo poznata slovenska stajališta o graničnoj arbitraži i izbjegličkoj krizi koje su u 2015. pomutile te odnose.
'Želim dobre odnose s Hrvatskom, ali je za dobre odnose potrebna politička volja na obje strane', kazao je Cerar u svom govoru slovenskim diplomatiima koji su se okupili na tradicionalnom godišnjem savjetovanju na Brdu kod Kranja.
Govoreći o poznatoj arbitražnoj aferi i odluci Hrvatske da izađe iz kompromitiranog arbitražnog procesa, Cerar je ponovio poznata stajališta Ljubljane rekavši da slovenska vlada očekuje da će arbitri nastaviti svoj rad i donijeti konačni pravorijek.
'Vjerujemo u arbitražni sud i vjerujemo da će on nastaviti svoj posao objektivno i nepristrano te ove godine donijeti presudu obvezujuću za obje strane', kazao je Cerar.
'Nadam se da će i na hrvatskoj strani prije ili kasnije prevladati spoznaja kako je arbitraža najdjelotvorniji način da otvorimo novo i bolje poglavlje u našim međusobnim odnosima', kazao je.
Najveći dio svog obraćanja okupljenim veleposlanicima i drugim predstavnicima diplomatsko-konzularnih predstavništava Slovenije u Europi i svijetu slovenski je premijer posvetio migracijskoj krizi, za koju smatra da može dugoročno izazvati sudbonosne podjele u Europskoj uniji i zaprijetiti njezinu opstanku.
"Prevelik i nekontroliran protok neregularnih migranata u države Europske unije neizbježivo vodi u dezintegraciju država članica, a posljedično i u dezintegraciju europskih institucija", kazao je Cerar te dodao da zato rješavanje migrantske krize znači i "pitanje opstanka EU-a".
"Naša absolutna i prioritetna zadaća jest očuvanje Schengenske zone i Slovenije kao njezina dijela", kazao je Cerar dodavši da će zato Slovenija i dalje poduzimati 'adekvatne mjere' kako bi te prioritete održala i ispunila.
Priznavši da EU poduzima određene mjere za zaustavljanje prevelikog migrantskog toka, Cerar je ocijenio da to još nije dovoljno zbog čega države članice trebaju poduzimati i samostalne mjere, kao što to čini Slovenija.
'Neregularni priljev migranata potrebno je zaustavljati i vlastitim mjerama, a to radimo i našim mjerama za djelotvorniji nadzor granice s Hrvatskom', kazao je slovenski premijer okupljenim diplomatima.
'Suradnja s Hrvatskom na ovladavanju migracijskim priljevom znala je biti problematična, u protivnom ne bi niti bilo potrebe da prihvaćamo naše mjere, uključujući i postavljanje tehničkih zapreka i žice', kazao je Cerar.
Diplomatima se obratio i ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, također naglasivši potrebu da Hrvatska zauzme konstruktivniji stav kad je riječ o arbitraži i izbjeglicama, a u utorak će se diplomatima obratiti i predsjednik države Borut Pahor.
Inače, u dva i po mjeseca izbjegličke krize u Sloveniju je ušlo 379.000 migranata, a od početka ove godine u prosjeku tri tisuće na dan, objavila je u ponedjeljak slovenska policija koja od 2016. prestaje objavljivati podatke na dnevnoj bazi o priljevu koji je zaoštrio odnose s Hrvatskom, a sve su glasnije i kritike na račun premijera Mire Cerara.
Nešto veći priljev zabilježen je u nedjelju kada je u 4 vlaka iz Slavonskog Broda u Dobovu stiglo 3646 migranata koji su odmah registrirani, te vlakovima i autobusima predani austrijskom graničnom nadzoru.
Takav dnevni priljev slovenska vlada još drži prevelikim, a premijer Miro Cerar prošlog je tjedna izrazio očekivanje što skorijeg sastanka s s predstavnicima nove hrvatske vlade radi dogovora o većoj kontroli izbjeglica i njihova identiteta.
Zbog bojazni da bi na proljeće preko Slovenije za Europu mogao krenuti još veći migrantski val s Bliskog istoka te Afrike slovenska vlada ustraje da do daljnjega na granici s Hrvatskom treba ostati bodljikava žica koju je počela postavljati 11. studenoga, dva tjedna nakon što je s Hrvatskom dogovoreno organizirano prebacivanje migranata vlakovima u Dobovu.
Iako su neke ankete pokazale da slovenska javnost uglavnom podržava Cerarovu odluku o postavljanju ograde na dijelu granice s Hrvatskom, zadnjih su tjedana ojačale kritike na njegov račun da je reagirao "panično", a ne racionalno te da je poslao prejaku "simboličku poruku" kako Slovenija ne želi biti koridor za izbjeglice zbog rizika za vlastitu sigurnost i za schengensku Europu.