Žene imaju sve dublje glasove

ZAGREB - U najnovijoj knjizi "Ljudski glas", Britanke Anne Karpf, ona tvrdi kako je usprkos tome što hodamo na dvije noge jedino glas ono što nas odvaja od drugih vrsta na planetu Zemlji.



Kako navodi, glas je jedan od naših najjačih instrumenata, koji je srž komunikacijskog procesa. On pripada i našem tijelu i našem mozgu. Oblikuju ga naša najranija sjećanja iz djetinjstva, a poslije određuju socijalna pravila. 



"On premošćuje međunarodne i vanjske svjetove, putuje iz naše najdublje intime u javnost i otkriva ne samo naše najdublje osjećaje o tome tko smo u stvari, nego i ono što u stvari ne želimo biti. On je izvanredan vodič do straha i moći, depresije i pokornosti, te put do životne snage i istinitosti neke druge osobe, kao i nas samih. Ne možete stvarno znati neku osobu dok je niste čuli kako govori", navodi autorica u svojoj knjizi koja bi trebala izići u kolovozu.



Kao kultura sve donedavno nismo bili svjesni glasa, osobito u zapadnom svijetu, gdje se glas na ljestvici čula često stavlja na nezasluženo nisko mjesto. Zapadnjaci pate od "despotizma oka", gdje na prvo mjesto stavljaju to kako neka osoba izgleda. No, počelo je biti i jako "moderno" imati dublji glas, osobito kod žena. U posljednjih pola stoljeća ženski glasovi su se znatno "produbili". Fran Drescher sa svojim nazalnim kričavim glasom danas nema šanse postati netko koga će žene oponašati. One će prije stremiti k tome da govore kao Kathleen Turner.

Autorica i sociologinja Karpf navodi da su se u razdoblju između 1945. i 1993. godine glasovi žena u Australiji snizili u prosjeku za 23 herza. Tu promjenu smatra značajnom i navodi da bi se to moglo pripisati utjecaju zapadne kulture koja žene s visokim glasom smatra socijalno inferiornima. Prema Darwinovim tvrdnjama, velike i dominantne životinje proizvode glasnije i dublje zvukove. Karpf navodi da ljudi pokazuju obrasce koji potvrđuju tu osnovnu biološku generalizaciju.

Prema njenim tvrdnjama, usprkos socijalnom napretku, patrijarhalna društva i dalje doživljavaju mušku boju glasa kao onu kojoj se više vjeruje i više je se prihvaća, zbog čega su žene prisiljene također dublje govoriti ne bi li bile prihvaćene.



Favoriziranje dubljih, erotičnijih glasova osobito je izraženo u show businessu, gdje je istraživanje iz 2001. pokazalo da ljudi vole glas Julije Roberts, a mrze onaj Roseanne Barr. U Hrvatskoj su vlasnice dubokoga glasa koje ljudi vole slušati voditeljica Mirna Berend i Hloverka Novak-Srzić, koja bez njega ne bi uspjela nadglasati svoje goste i uspostaviti reda u "Otvorenom". Tu su i pjevačica Alka Vujica i glumica Mija Begović.



Dvadesetogodišnja Lauren Bacall morala je produbiti svoj glas prije nego što je zaigrala uz 45-godišnjeg Humphreyja Bogarta u filmu "To Have and Have Not". U knjizi se navode i istraživanja koja pokazuju da se, čim netko progovori, može odrediti njegov biološki, psihološki i socijalni status, kao i fizičke (težina, visina, spol, godine) i socijalne (profesija, seksualna orijentacija) informacije.



Bivšoj britanskoj premijerki Margaret Thatcher "čovjek iz sjene" Gordon Reece savjetovao je da zamijeni svoje piskutave tonove dubljim glasom, dok je princeza Diana morala stišati svoje ubrzano disanje pri govoru.



No, znanstvenici su promjenu u glasu povezali i s razvitkom ženskog tijela.

Francis Newton, znanstvenik iz Yorkshirea koji se bavi glasom, rekao je da je jedan od razloga zašto su ženski glasovi sve dublji taj što su žene sve veće, te su njihove glasnice dulje pa je i frekvencija glasa dublja. Smatra se i da čim netko progovori, da odmah otkriva i svoj biološki i socijalni status.

Inače, kaže dr. Večerina, i glas, pokazala je povijest, podliježe modi koja nerijetko kreće iz Hollywooda. Tako su prije pola stoljeća "in" bili visoki, gotovo dječji glasovi žena. Danas je trend drukčiji i žene koje žele djelovati ozbiljnije i poslovno uspješnije govore dublje. No, dr. Večerina napominje da svako korištenje glasa koje nije u skladu s anatomijom glasnica može završiti bolešću glasnica, što onda treba ozbiljno liječiti.

Doktorica Santa Večerina: Mijenjanje glasa u skladu s modom završava bolešću ZAGREB - Praćenjem glasova s kojima se svakodnevno susrećemo u medijima poput radija, televizije ili filma, može se zaključiti da zaista postoje promjene u visini ženskih glasova, ali one se nerijetko mogu protumačiti medicinskim razlozima - kaže prof. dr. Santa Večerina, voditeljica Centra za fonijatriju Klinike za uho, grlo i nos na zagrebačkoj Šalati. Naime, dr. Večerina naglašava da ženski glas može postati dublji prije svega zbog viška tekućine u sluznici glasnica, a razlog je pušenje. S druge strane, kaže dr. Večerina, glas može postati viši kad, primjerice, profesionalci kao što su pjevači ili voditelji pretjerano naprežu svoje glasnice. Tada dolazi do njihove preosjetljivosti, odnosno glasnice postaju sve tanje.

U Hrvatskoj su vlasnice dubokih glasova voditeljice Hloverka Novak-Srzić (lijevo) i Mirna Berend (sredina), te pjevačica Alka Vuica

Favoriziranje dubljih glasova danas je osobito popularno u showbusinessu, ali i gotovo presudno kod političarki koje su poput Margaret Thatcher ili princeze Diane trenirale kako sniziti svoj glas

Dubok glas presudan

Mona Lisa vjerojatno krije mnoge tajne iza svog osmijeha, ali zvuk njezina glasa više neće biti jedna od njih, zahvaljujući japanskom forenzičaru.







Matsumi Suzuki, forenzični analitičar kojemu su specijalnost analize glasa, rekao je da je uspio rekonstruirati glas žene koja je pozirala za remek-djelo Leonarda da Vincija, kao i glas samog majstora.



Za Mona Lisu su upotrijebili fotografiju njezine slike, te su precizno izmjerili njezino lice i ruke. Te su informacije iskoristili kako bi napravili nacrt njezine lubanje i procijenili njezinu visinu, za koju su zaključili da je bila metar i 66 centimetara. Mona Lisin glas zvuči duboko iako ne i grleno. Da Vincijev glas također je dubok, ali i nazalan

Forenzičar otkrio kako je zvučao glas Mona Lise i Leonarda da Vincija

Nađa Irena Fišić;Goranka Jureško