Iako je Fiskalizacija 2.0 ove godine obilježila svakodnevicu poduzetnika, obrtnika i njihovih računovođa, u fokusu ovogodišnjeg Susreta računovođa Hrvatske obrtničke komore jest sam računovođa.
- Želimo da se kolege sa Susreta vrate s konkretnim odgovorima, novim znanjima, korisnim kontaktima i barem jednim rješenjem koje će već sljedeći dan moći primijeniti u svojem uredu – govori predsjednica Sekcije računovođa HOK-a Đurđica Mostarčić.
Uz razmjenu znanja i iskustava otvorit će se važna pitanja o izazovima, budućnosti i položaju računovodstvene struke
- Smatram da naša struka ne mora tek dokazivati da je važna, ona to svakodnevno pokazuje. Ono na čemu moramo nastaviti raditi jest da se njezin glas čuje, da ima svoje mjesto za stolom i da se znanje, vrijeme i odgovornost računovođa primjereno vrednuju – dodaje Mostarčić.
Zanimljivo je i da se u Republici Hrvatskoj Dan računovođa obilježava danas, 21. listopada. Taj je datum izabran jer je 21. listopada 1954. godine doneseno rješenje kojim je odobren rad Društva knjigovođa Hrvatske. Uz domaći datum, računovođe u Hrvatskoj obilježavaju i Međunarodni dan računovođa 10. studenoga.
Noviteti i izazovi
Iza svake brojke stoje znanje, odgovornost i predanost profesiji koja se svakodnevno suočava s brojnim izazovima. Kao i svaka promjena, i Fiskalizacija 2.0 je sa sobom donijela nejasnoće, ali i neočekivane prednosti poduzetnicima i računovođama.
- Bilo je tehničkih poteškoća, nejasnoća u primjeni pojedinih pravila, problema u komunikaciji između sustava, ali i situacija u kojima su računovođe morale pronalaziti rješenja kako bi njihovi klijenti mogli normalno poslovati. Ipak, najveći dio početnih poteškoća sada je iza nas i vjerujem da svi već vidimo prednosti koje digitalizacija može donijeti – govori predsjednica Sekcije računovođa u Hrvatskoj obrtničkoj komori.
Mostarčić dodaje kako nije cilj samo provesti Fiskalizaciju 2.0, nego je iskoristiti da računovodstvo u konačnici postane jednostavnije i učinkovitije. Upravo zato, računovođe konstantno prenose svoja i iskustva klijenata informacijskim posrednicima.
- Zadovoljni smo što se otvara prostor za manje ručnog unosa, bržu razmjenu dokumentacije i bolju organizaciju rada. No, moći ćemo reći da smo ostvarili puni smisao digitalizacije tek kada sve to bude funkcioniralo jednostavno i pouzdano – kaže.
Važnost računovođa
Predsjednica Sekcije računovođa u HOK-u kaže kako je Fiskalizacija 2.0 ponovno pokazala koliko su računovođe važne hrvatskom poduzetništvu.
- Ponovno smo bile one koje su, uz svoj redoviti posao, educirale poduzetnike, objašnjavale im nove obveze, učile radu sa informacijskim posrednicima i pronalazile odgovore na brojna pitanja. Zato je važno da informacije dobivamo pravodobno i izravno od onih koji sustave razvijaju i donose propise – pojašnjava.
Mostarčić nam otkriva da će, na ovogodišnjem Susretu računovođa u Petrčanima, imati praktičan prikaz Mikro eRačuna, novog načina izdavanja eRačuna koji će koristiti više od 100 tisuća poduzetnika.
- Organiziramo i radionicu „Pitaj svog IP-a!“, na kojoj će kolege moći izravno razgovarati s informacijskim posrednicima i dobiti odgovore na konkretna pitanja iz prakse – otkriva.
U program ovogodišnjeg Susreta uključena je i radionica „A može i jednostavnije!“, na kojoj će se tražiti konkretni načini kako nove obveze pretvoriti u bolju organizaciju rada, veću produktivnost i manje troškove ureda. Pokazat će se i kako izbjeći nepotreban ručni unos podataka o kartičnoj naplati i provizijama, a predavanje „AI, možeš li ovo riješiti brže?“ ukazat će na to gdje umjetna inteligencija već danas može uštedjeti vrijeme.
- Nije bit u tome koliko novih tehnologija koristimo, nego koliko nam one stvarno olakšavaju svakodnevni posao – govori Mostarčić.
Kad je riječ o umjetnoj inteligenciji u računovodstvu, predsjednica Sekcije računovođa u HOK-u, smatra ga alatom koji može pomoći da određene poslove obavljaju brže i jednostavnije, no naglašava da svi moraju biti svjesni ograničenja.
- Sve češće nam poduzetnici dolaze s idejama, savjetima i tumačenjima koje su dobili od umjetne inteligencije. Neki su korisni, ali ima i onih koji su potpuno pogrešni ili neprimjenjivi na hrvatske propise. Tada potrošimo više vremena na objašnjavanje i ispravljanje pogrešaka, nego što bismo potrošili da nas je poduzetnik odmah pitao za savjet – upozorava.
Interes za karijeru
O nedostatku računovođa govori se već godinama. Mostarčić kaže kako obrazovni sustav ne prati dovoljno potrebe struke, a velik broj iskusnih kolega odlazi u mirovinu.
I to je jedna od tema ovogodišnjeg Susreta računovođa HOK-a, gdje će se na panel raspravi „Gdje pronaći i kako stvoriti budućeg računovođu?“ govoriti o nedostatku računovođa, ali i važnosti potpore u stvaranju kvalitetnih ljudi u struci.
S nedostatkom suradnika suočava se i Karmen Gašparini, vlasnica obrta za knjigovodstvene usluge NUMER u Pazinu, koja kaže da je stanje na tržištu godinama nezadovoljavajuće.
- U Istri čujem od kolegica s obalnog područja, da računovođa nedostaje u toj mjeri, da ne primaju više nove klijente – govori.
- Poslodavac sam već 16 godina, i neusporedivo je teže pronaći i zaposliti kvalificiranu osobu unazad par godina, nego što je bilo ranije. Postoji veliki jaz između ponude i potražnje kvalificirane radne snage, a nedostaje i spremnosti za učenje te motivacije za rad u računovodstvu – dodaje.
Nedostatak kvalificiranih
Ova vlasnica obrta za knjigovodstvene usluge kaže da obrazovni sustav ne prati potrebe struke te kaže kako nema dovoljno specijaliziranih ekonomskih smjerova koji bi pripremili mlade ljude na realnost sektora.
- Kod kandidata najčešće primjećujem da im nedostaje motivacija za učenjem kroz duži period, a računovodstvo je upravo struka gdje je potrebno duže vrijeme obuke i učenja, zbog opsežne materije – pojašnjava.
Smatra da bi bilo dobro učvrstiti suradnju između računovodstvene struke i srednjih škola, visokih i stručnih studija i ostalih obrazovnih institucija, uvažiti prijedloge računovođa, pozivati ih na gostujuća izlaganja, uvesti što više praktične nastave usmjerene na rad u knjigovodstvenim programima.
Kod računovodstva je često problem i iskrivljena percepcija. Mnogi misle da je to nešto monotono i dosadno, ili, s druge strane, teško, naporno i stresnije u usporedbi s drugim uredskim poslovima.
- Računovođe stoje između poduzetnika i zakonodavca te su suočeni s kompleksnim zakonodavnim sustavom, prečestim izmjenama propisa i zadanim rokovima, što stvara napetost u obavljanju operativnog rada. No, ono što se dobiva u takvom okruženju je iskustvo koje je neprocjenjivo, znanje koje je moć, i u cjelini osobni razvoj svakog pojedinca – zaključuje Karmen Gašparini.
Važnost suradnje
Predsjednica Sekcije računovođa HOK-a nam govori kako postoji ogromna razlika između poduzetnika koji istinski surađuju sa svojim računovođom i onih koji ga doživljavaju samo kao osobu kojoj jednom mjesečno dostavljaju dokumentaciju.
- U praksi kontinuirano vidim da poduzetnici koji se pravodobno savjetuju, planiraju i razumiju svoje financije imaju bolje preduvjete da dulje opstanu, stabilnije posluju i brže rastu – govori Mostarčić.
Dobar računovođa neće samo evidentirati ono što se već dogodilo, nego će poduzetniku pomoći da unaprijed razmisli o posljedicama svojih odluka. Baš zato, računovođa nije trošak poslovanja već jedan od najvažnijih partnera poduzetniku, u svim fazama njegovog poslovanja.
- Najčešća pogreška je što poduzetnici prvo donesu odluku, a tek onda pitaju računovođu je li ona bila dobra. Primjerice, otvore obrt ili trgovačko društvo bez prethodne analize što je za njih povoljnije, ugovore posao ne razmišljajući o poreznim obvezama ili planiraju ulaganje bez realne procjene novčanog toka – pojašnjava.
Mostarčić kaže i da se često događa da poduzetnici poistovjećuju novac na računu s novcem kojim slobodno raspolažu, zaboravljajući da iz tog iznosa tek trebaju podmiriti poreze, doprinose i ostale obveze.
Danas računovođe poduzetnicima pomažu i u pripremi za razgovore s bankama, procjeni mogućnosti financiranja i razumijevanju financijskih pokazatelja, što je također jedna od tema na ovogodišnjem Susretu računovođa.
Budućnost računovodstva
Predsjednica Sekcije računovodstva HOK-a smatra da u središtu svih budućih promjena prije svega mora biti računovođa, njegovo znanje, vrijeme, odgovornost i uvjeti u kojima radi.
- Godinama govorimo o novim propisima, digitalizaciji, porezima i tehnologijama, a premalo o ljudima koji sve te promjene svakodnevno provode. Računovodstvena struka oduvijek je bila iznimno važna za hrvatsko gospodarstvo, ali posljednjih nekoliko godina sve snažnije radimo na tome da dobije i glas koji zaslužuje – zaključuje predsjednica Sekcije računovođa HOK-a Đurđica Mostarčić.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske obrtničke komore.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....