Da ste zaposleni u Japanu, Južnoj Koreji, Tajvanu, Indoneziji, Zambiji i pritom imate menstruaciju, mogli biste izostati s posla. U ovim državama žene imaju pravo na jedan ili dva slobodna dana plaćenog dopusta ukoliko imaju bolnu menstruaciju. Da živite u Škotskoj mogli biste si u svakom trenutku potpuno besplatno priuštiti uloške i tampone, dok kao stanovnica Australije, Kanade, Ugande, SAD-a ili Irske ne biste plaćali porez na ženske higijenske proizvode. Ovakva praksa i nije neka novost jer je ondje menstruacija davno prestala biti tabu tema, a ulošci i tamponi više nisu luksuz nego osnovna potrepština svake žene.
U Hrvatskoj je pak situacija daleko od idealne, što potvrđuju rezultati istraživanja o menstrualnom siromaštvo koje je krajem 2020. godine provela Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter.
Prema anketi u kojoj je sudjelovalo preko 6000 osoba starijih od 16 godina, deset posto Hrvatica ne može si priuštiti adekvatne higijenske potrepštine za menstruaciju, trećina žena kupuje manje kvalitetne, dok je njih 33 posto prisiljeno štedjeti na ulošcima. Čak 3,6 posto sudionica navelo je da si uopće ne mogu priuštiti higijenske proizvode pa umjesto njih koriste gaze, krpe, izrezane tkanine, čarape, toaletni papir, pa čak i dječje pelene.
Menstrualno siromaštvo
No, spomenuto istraživanje tek je početak uvida u menstrualno siromaštvo u Hrvatskoj koje predstavlja otežan ili onemogućen pristup menstrualnim potrepštinama poput jednokratnih te višekratnih higijenskih uložaka, menstrualnih čašica, tampona, lijekova za ublažavanje bolova i donjeg rublja.
Ovaj društveni problem također označava ekonomsku ranjivost zbog financijskog opterećenja koje predstavlja kupovina menstrualnih potrepština.
Prema računici koju je proveo Jutarnji.hr, žena po jednoj menstruaciji koristi ukupno 36 komada uložaka, pod pretpostavkom da ga mijenja svaka četiri sata. Cijena jednog paketa košta otprilike 13 kuna, a sadrži deset komada. To znači da joj mjesečno trebaju četiri paketa uložaka za koje treba izdvojiti 52 kune po mjesečnici, 624 kune godišnje, odnosno 23 tisuće kuna za ukupno 444 menstruacije u životu.
Neke žene pak umjesto uložaka radije koriste tampone jer ih smatraju diskretnijima i ugodnijima od uložaka. Njih pak treba mijenjati svakih četiri do sedam sati, dakle u prosjeku svakih pet sati, što znači da je u šest dana menstruacije potrebno oko 30 tampona. Jedan paket boljih tampona sadrži osam komada i košta oko 18 kuna, a za jednu mjesečnicu treba nabaviti četiri paketa, što iznosi 70 kuna mjesečno, odnosno 840 kuna godišnje. Kad se sve zbroji, za oko 37 godina menstrualnih ciklusa žena izdvoji oko tridesetak tisuća kuna.
Tabu tema
No, nemogućnost kupovine higijenskih potrepština nije jedini faktor koji pogoduje jačanju menstrualnog siromaštva.
Menstruacija i žensko zdravlje u Hrvatskoj su još uvijek tabu teme o kojima se najčešće govori kroz šapat, a upravo tu se, kaže psihologinja Tea Knežević iz Centra Proventus, krije najveći problem.
- Nemogućnost nabavke menstrualnih potrepština često izaziva sram i poniženost. Žene se mogu osjećati krivima ili manje vrijednima kada moraju tražiti nešto što je za njih egzistencijalna potreba. O menstruaciji se često govori u šiframa, na primjer “oni dani u mjesecu” i u redu je da svaka žena za sebe odluči koliko intimnih detalja o svom menstrualnom ciklusu će dijeliti s drugima, no to ne umanjuje važnost toga da se tema menstruacije normalizira na društvenoj razini – ističe Knežević koja rješenje ovog problema vidi u promjeni komunikacije – medija prema javnosti te odraslih prema djeci.
- Vizualni aspekt prikaza menstruacije u medijima sve se više mijenja, koristi se crvena, a ne plava boja te se time ipak odmičemo od minoriziranja krvarenja i izazova s kojima se žene susreću tijekom menstruacije. Na ovaj način daje se važan doprinos u borbi protiv menstrualnog siromaštva – objašnjava psihologinja.
Obitelj također ima važnu ulogu da se smanji osjećaj srama dok se govori o temi kao što je menstruacija, kaže psihologinja. Odrasli su ti koji imaju moć normalizirati taj pojam i uvesti riječ menstruacija u uobičajeni rječnik, što će djecu, ponajprije djevojčice osnažiti da same govore o ovoj temi i zatraže pomoć kad im je potrebna.
- Djeci je potrebno verbalizirati da je menstruacija pokazatelj zdravog funkcioniranja ženskog tijela. Isto tako, važno im je objasniti zašto je intimna higijena bitna te gdje mogu zatražiti pomoć ukoliko im je potrebna. Otvoreni i povjerljiv razgovor imat će pozitivan učinak na doživljaj menstruacije kako kod djece i mladih, tako i kod cijelog društva – zaključuje Knežević.
Pozitivne promjene
Da je otvoreni razgovor bitan, znaju i studenti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli koji su se 24. siječnja ove godine okupili na tribini „To sam ja” i javno prozborili o temi menstruacije.
Govorilo se o problemima menstrualnog siromaštva, povijesti percepcije menstruacije i njenoj destigmatizaciji, a studentice su imale priliku upućivati pitanja ginekologu doktoru Draganu Belciju koji je bio jedan od govornika na tribini.
- Riječ je o inicijativi Studentskog zbora u Rijeci, nakon čega su se priključili i Studentski zbor u Puli, Zadru i Splitu. Jedan od ciljeva ovog projekta bio je poticanje lokalne i regionalne samouprave na uvođenje besplatnih menstrualnih potrepština u sve osnovne i srednje škole, što je na koncu pulsko Sveučilište usvojilo. Ulošci se nalaze u svim sanitarnim čvorovima zgrada fakulteta, studentskih restorana i rektorata Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, a Studentski zbor je ovogodišnjim proračunom predvidio 20.000 kuna za potrebe projekta koje će se raspodijeliti na nadopunjavanje menstrualnih potrepština, naručivanje dodatnih dispenzera i narudžbu promotivnog materijala – kaže Studentski zbog u Puli.
Jedna od poruka na promotivnim materijalima koji su zalijepljeni na dispenzerima u kojima se nalaze menstrualne potrepštine je „Uzmi onoliko koliko ti je potrebno“, a studentice po načelu poštenja uzimaju onoliko menstrualnih potrepština koliko im je potrebno u datom trenutku.
- Mnogi studentski zborovi priključili su se ovoj već nacionalnoj inicijativi, a vjerujemo da će menstrualne potrepštine do kraja ove akademske godine biti dostupne ako ne u svim, onda u većini javnih sveučilišta i škola u Republici Hrvatskoj – objašnjavaju iz Studentskog zbora u Puli.
Uključivanje institucija
Nisu daleko od istine jer je grad Karlovac također osigurao besplatne higijenske uloške za oko 1000 učenica u jedanaest osnovnih škola i na taj način se pridružio inicijativi koja se zalaže u borbi protiv menstrualnog siromaštva.
- Inicijativu je pokrenula Udruga Dignitas iz Karlovca, a uz podršku Grada i škola postavljeni su ormarići, odnosno dispenzeri s higijenskim ulošcima još prošle godine te se projekt nastavlja i dalje. Higijenske potrepštine dostavljaju se prema potrebama, a cilj projekta je da postavljanje ormarića bude higijenski standard u svim našim školama te da učenice uvijek imaju na raspolaganju higijenske uloške – rekla je Draženka Sila Ljubenko, pročelnica grada Karlovca.
Cilj inicijative je, objašnjava Sila Ljubenko, da se o menstruaciji više razgovora te da se smanji osjećaj nelagode i stigme s kojima se u ranoj dobi susreću.
Svi učenici su, kaže, pozitivno reagirali na projekt, a djevojčice su o navedenoj temi počele razmjenjivati iskustva s prijateljicama i o menstrualnim problemima razgovarati s roditeljima, nastavnicima te stručnim službama u školi.
Donacija učeničkim domovima
Ovakvih inicijativa je sve više te kao takve itekako utječu na poboljšanje društvene slike u Hrvatskoj. Upravo se iz tih razloga u borbu protiv menstrualnog siromaštva uključio i poznati brend Libresse sa svojom kampanjom „V za vaginu” u kojoj su sudjelovale i brojne osobe iz javnog života.
U sklopu kampanje nedavno je donirao besplatne uloškomate i menstrualne uloške učeničkim domovima iz 14 županija i Grada Zagreba. Ukupno je donirano 240 uloškomata i gotovo 150.000 menstrualnih uložaka u 34 učenička doma diljem Hrvatske.
Libresse već dulje vrijeme javno progovara o ovome problemu, a u svojim kampanjama uvijek nastoji prikazati realne scenarije s kojima se mnoge žene susreću tijekom menstruiranja. Pozitivnih reakcija na objavama na njihovim društvenim mrežama nikada ne nedostaje, upravo zato što se pripadnice nježnijeg spola s njima mogu jako dobro poistovjetiti.
- U Hrvatskoj je pojam menstruacije i dalje tabu tema, o njoj se ne priča javno, kao ni o problemu menstrualnog siromaštva. Kampanjom „V za vaginu“ Libresse o ovim temama javno progovara kako bi se dugoročno destigmatizirala priča i o menstruaciji i o menstrualnom siromaštvu. Želimo potaknuti pozitivne promjene i proaktivno djelovati, zbog čega smo i pokrenuli inicijativu podjele uloškomata po učeničkim domovima diljem cijele zemlje. Prve reakcije su zaista pozitivne, predstavnici domova javili su nam se u kratkom roku sa željom da se i u njihove prostore instalira uloškomat s besplatnim ulošcima, a s akcijom planiramo nastaviti i u narednom razdoblju - najavila je Antonija Podnar, brand menadžerica za Libresse u tvrtki Essity Croatia.
U destigmatizaciji menstruacije i podizanju svijesti o menstrualnom siromaštvo možete se uključiti i vi! Zapratite Libresse na Instagramu i otvoreno, bez imalo srama progovorite o temi koja se tiče cijelog društva.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Libressea.