Svake godine tisuće mladih u Hrvatskoj završe fakultet s diplomom u ruci i bez radnog iskustva koje bi mogli navesti u životopisu. Poslodavci pritom sve rjeđe navode nedostatak teorijskog znanja kao najveći problem novih diplomanata, a sve češće postavljaju sasvim drugačija pitanja. Zanima ih je li kandidat ikada radio u timu, nosio se s rokovima, komunicirao s klijentom ili samostalno donio odluku. Jaz između onoga što se uči u predavaonici i onoga što se od mladog čovjeka očekuje prvog dana na poslu tako ostaje jedan od najvećih, i najmanje vidljivih, problema visokog obrazovanja.
Taj se problem dodatno izražava u strukama koje se brzo mijenjaju, gdje znanje stečeno u prvoj godini studija do diplome zna postati zastarjelo, a poslodavci traže ne samo teoriju nego i razumijevanje stvarnog radnog okruženja. Rješenje koje sve više visokoškolskih ustanova pokušava ponuditi jest praksa ugrađena u sam nastavni plan, umjesto da ostane izborni dodatak na kraju studija.
Praksa kao sastavni dio studija, ne dodatak uz njega
Primjer takvog pristupa je RIT Croatia, gdje je praksa formalno dio nastavnog plana na svim prijediplomskim studijima. Opseg obvezne stručne prakse ovisi o studijskom programu: studenti Dizajna novih medija odrade 400 sati, dok studenti Međunarodnog poslovanja, Informacijskih tehnologija i Service Managementa odrađuju po 800 sati. Isti standard od 800 sati vrijedi i za novi studij Cybersecurity, koji institucija upisuje ove akademske godine, u struci u kojoj se znanja i prijetnje mijenjaju brže nego što traje sam studij.
Kako veleučilište u praksi rješava problem praznog životopisa i zašto smatraju da je model studiranja važniji od trenutačne statistike zapošljivosti u pojedinom sektoru, otkriva dr. sc. Irena Guszak, dekanica RIT Croatia, najstarije privatne visokoobrazovne institucije u Hrvatskoj i međunarodnog kampusa američkog sveučilišta Rochester Institute of Technology. Guszak je doktorirala na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a prije akademske karijere radila je u ICT industriji, u marketingu, prodaji i poslovnom savjetovanju.
Stručna praksa na RIT Croatia nije izborni kolegij ni jednokratno ljetno iskustvo, nego strukturirani dio nastavnog plana. Odvija se nakon druge i treće godine studija, u organizacijama u Hrvatskoj i inozemstvu povezanima sa studijskim područjem studenta. Samo tijekom akademske godine 2024./2025. studenti RIT Croatia realizirali su 381 stručnu praksu u 27 država svijeta.
Guszak objašnjava kako je opseg od 400 do 800 sati posljedica jasnog razmišljanja o tome što student u tom vremenu treba postići. Nekoliko tjedana provedenih u nekoj tvrtki dovoljno je za površan uvid, no nedovoljno da student postane dio tima, preuzme konkretne zadatke i stekne realnu sliku o funkcioniranju određene industrije. Dulje trajanje prakse studentima omogućuje da isprobaju različita radna okruženja, bolje upoznaju tržište rada i donesu informiranije odluke o vlastitom karijernom smjeru.
Program je oblikovan po uzoru na praksu matičnog sveučilišta RIT, jednog od najstarijih i najvećih programa stručne prakse u svijetu. Prema ljestvici U.S. News & World Report za 2026. godinu, RIT se nalazi na petom mjestu među američkim sveučilištima upravo po kvaliteti programa stručne prakse i suradničkog obrazovanja.
Od teorije do stvarnog radnog okruženja
Praksa je, prema riječima dekanice, samo jedan dio šireg pristupa koji RIT Croatia preuzima od matičnog američkog sveučilišta, a temelji se na iskustvenom učenju u učionici i izvan nje. Kroz projektnu i interaktivnu nastavu studenti sudjeluju u oblikovanju kolegija, postavljaju pitanja, sudjeluju u raspravama te izrađuju i prezentiraju vlastite projekte.
- Kada razgovaramo s poslodavcima o njihovim potrebama, dojam nije da studentima koji izlaze s fakulteta nužno nedostaje znanja. Ono što se češće pokazuje kao izazov jest nedostatak iskustva, odnosno kako studenti primjenjuju to znanje u stvarnom poslovnom okruženju - kaže Guszak.
Riječ je o sposobnosti da se znanje upotrijebi u timu, na projektu ili u komunikaciji s klijentom. Upravo se tu, dodaje, vidi vrijednost ranog i kontinuiranog kontakta s industrijom.
Uloga poslodavaca u obrazovanju studenata pritom nadilazi samu stručnu praksu. Predstavnici industrije sudjeluju u savjetodavnim odborima studijskih programa, drže gostujuća predavanja, osmišljavaju studije slučaja i natjecanja za studente, uključuju se u zajedničke projekte, a diplomanti koji su već izgradili karijeru često postaju mentori mlađim generacijama.
Mreža partnera koja zatvara jaz s tržištem
Popis tvrtki s kojima RIT Croatia surađuje ilustrira širinu programa stručne prakse. Među partnerima su tehnološke kompanije Infobip, CROZ, IBM i ZICER, konzultantske i financijske institucije KPMG, PwC Croatia, PBZ i Erste banka te velike korporacije poput Coca-Cole HBC, L‘Oréala, Nestléa, Philip Morris Internationala i Metroa. Veleučilište surađuje i s marketinškom agencijom Bruketa&, ranije poznatom pod imenom Bruketa&Žinić&Grey, te s vodećim hotelskim grupacijama i brendovima među kojima su Hilton, Rixos, One&Only, Lokrum i Luxury Adriatic Hotels.
Guszak ističe da model funkcionira jer koristi imaju obje strane. S jedne, studenti dobivaju priliku primijeniti znanje u stvarnim poslovnim uvjetima, a s druge strane poslodavci upoznaju buduće stručnjake još tijekom njihova obrazovanja.
- Povratne informacije studenata su iznimno pozitivne jer kroz takav model dobivaju realan uvid u industriju, vrijedne kontakte i jasan smjer svoje buduće karijere - dodaje dekanica.
Studenti sami predlažu područje prakse i pronalaze organizaciju u kojoj će je obavljati, a veleučilište im je pritom mentor i podrška. Guszak taj proces opisuje kao sastavni dio učenja jednako važan kao i sama praksa. Student odlučuje u kojem se području želi okušati, uči kako se predstaviti potencijalnom poslodavcu i kako se pripremiti za razgovor. Prema njezinim riječima, riječ je o iskustvima koja razvijaju samostalnost, profesionalno samopouzdanje i odgovornost, a veleučilište ostaje uz studenta u svakom koraku, dok odluke i odgovornost za vlastitu profesionalnu budućnost preuzimaju sami studenti.
Nakon završetka prakse i studenti i poslodavci ocjenjuju iskustvo, što RIT Croatia omogućuje kontinuirano unapređivanje programa. Prema podacima iz te lanjske evaluacije, 96,43 posto studenata zadovoljno je svojim iskustvom stručne prakse, 95,88 posto smatra da je praksa ispunila njihova očekivanja, a gotovo 90 posto ocjenjuje da je značajno doprinijela njihovu obrazovanju. Čak 99 posto poslodavaca ocijenilo je studente RIT Croatia izvrsnima ili vrlo dobrima, a među kvalitetama koje najčešće ističu nalaze se analitičko i kritičko razmišljanje, komunikacijske i timske vještine, profesionalnost, samostalnost u radu te sposobnost prilagodbe novim situacijama.
T-shaped obrazovanje daje dubinu i širinu znanja
- Model studiranja važniji je od same trenutačne statistike zapošljivosti u nekom sektoru - naglašava Guszak, jer se tržište rada mijenja brže nego što traje jedan studijski program. Ako se studente obrazuje isključivo za trenutno najtraženija zanimanja, prijeti opasnost da ih se priprema za tržište koje će se već za nekoliko godina bitno promijeniti. Dobar studij, kaže, studentu daje temeljna znanja, ali i sposobnost prilagodbe, kritičkog razmišljanja, komunikacije i cjeloživotnog učenja.
U tom kontekstu na RIT Croatia primjenjuju takozvani T-shaped pristup obrazovanju, u kojem student razvija dubinu znanja u vlastitom području, ali i širinu razumijevanja drugih disciplina. Uz kolegije iz odabranog studija, studenti mogu upisati i takozvani minor, odnosno skup predmeta iz sasvim drugog područja. Guszak navodi primjer studentice informacijskih tehnologija koja je upisala minor iz menadžmenta jer je zanimaju poslovni procesi i donošenje odluka u organizaciji, te studentice međunarodnog poslovanja koja je odabrala minor iz web developmenta jer ju je privuklo to područje i ta industrija. Takva kombinacija dubine i širine studentima pomaže da budu stručni u svojem području, ali i dovoljno fleksibilni da surađuju s različitim timovima i prilagođavaju se novim okolnostima.
- Ono se ne razvija jednom radionicom niti kroz jedan kolegij, nego načinom poučavanja - kaže Guszak o kritičkom razmišljanju. Ako studenta ocjenjujete isključivo prema tome koliko je informacija zapamtio, učit će napamet; ako ga uključujete u rasprave, analize slučajeva i timske projekte, uči razmišljati i tražiti rješenja.
RIT Croatia studente sustavno priprema za tržište rada od prve godine studija, kroz karijerno savjetovanje, mentorstvo, razvoj profesionalnih vještina i kolegije poput Careers in Business, na kojima se obrađuju teme povezane s pripremom za karijeru. Važnu ulogu ima i događanje Career Education Day, tijekom kojeg studenti upoznaju poslodavce, razgovaraju s njima i iz prve ruke saznaju što tržište rada očekuje od budućih zaposlenika.
Kad praksa preraste u karijeru
Nije rijetkost da suradnja s poslodavcem nastavljena kroz stručnu praksu preraste u nešto trajnije, bilo kroz studentski posao, dodatne projekte ili zaposlenje nakon diplome.
- Jedna od naših ovogodišnjih diplomantica nakon prošlogodišnje stručne prakse u Goldman Sachsu dobila je ponudu za posao koju je prihvatila te sada karijeru nastavlja graditi u Londonu. To, naravno, nije jedini primjer - kaže Guszak.
Rezultati na razini cijele institucije potvrđuju taj obrazac. Prema istraživanju ishoda generacija diplomanata RIT Croatia od 2015. do 2025. godine, u prosjeku se više od 85 posto diplomanata zaposlilo i/ili nastavilo obrazovanje unutar šest mjeseci od stjecanja diplome. Guszak, međutim, kao važniji ishod ističe to što diplomanti na tržište rada izlaze s konkretnim iskustvom, razvijenim profesionalnim vještinama i samopouzdanjem koje proizlazi iz toga što su tijekom studija imali priliku primijeniti znanje u stvarnim situacijama.
- Poduzetništvo smatramo vrlo važnim oblikom iskustvenog učenja i prirodnim dijelom razvoja studenata unutar našeg sustava obvezne stručne prakse - kaže Guszak.
Studenti koji žele razvijati vlastite poslovne ideje kroz poduzetničku praksu mogu raditi na razvoju poslovnih koncepata, testiranju tržišta i izgradnji prototipova uz podršku nastavnika i stručnjaka iz industrije.
Guszak navodi da takav pristup već daje konkretne rezultate. Projekti koje su studenti razvili tijekom studija prerasli su u startupove poput SupaKune i Projecta01, a tri studentske startup ideje s RIT Croatia, među kojima je i SupaKuna, plasirale su se među deset najboljih finalista ovogodišnjeg natječaja Jutarnjeg lista Student DIGI Awards. Veleučilište, dodaje dekanica, istovremeno radi na daljnjem jačanju institucionalne podrške studentima zainteresiranima za poduzetništvo i razvoj vlastitih poslovnih projekata.
Cybersecurity nasljeđuje isti model
Iskustvo stečeno kroz gotovo tri desetljeća rada na hrvatskom tržištu veleučilište sada primjenjuje i na novom studiju Cybersecurity, koji RIT Croatia upisuje ove akademske godine.
- Kibernetička sigurnost jedno je od područja u kojima se teorijsko znanje mora vrlo brzo povezati sa stvarnim okruženjem. Nije dovoljno razumjeti sigurnosne koncepte, alate ili procedure; potrebno je vidjeti kako organizacije upravljaju sigurnosnim rizicima, kako timovi surađuju i kako se sigurnosne odluke donose u praksi - kaže Guszak.
Upravo zato je studij od samog početka razvijan u suradnji s industrijom, kako bi znanja i iskustva koja studenti stječu odgovarala stvarnim potrebama tržišta rada.
Stručna praksa provodit će se po istom provjerenom modelu koji fakultet primjenjuje na svim prijediplomskim studijima, uz jednu razliku. Studenti Cybersecurityja odradit će ukupno 800 sati prakse nakon druge i treće godine studija, na gornjoj granici uobičajenog raspona. Kroz nju će raditi uz stručnjake iz područja kibernetičke sigurnosti, upoznati funkcioniranje organizacija iznutra i steći iskustvo koje će im olakšati prijelaz iz obrazovanja u profesionalno okruženje, u struci u kojoj potražnja za stručnjacima trajno nadmašuje ponudu.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i RIT Croatia.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....