Sigurno ste negdje od nekoga čuli da je 10.000 koraka dnevno odlična navika koja može poboljšati vaše zdravlje, a možda je i provodite. Već neko vrijeme se diže u nebesa kao prijeko potrebna u svakodnevici, baš kao i mjerenje kalorija, kilograma i minuta u teretani. No, istraživanja i praksa sve jasnije pokazuju da te navike same po sebi ne govore puno o stvarnom stanju organizma. Netko može redovito trčati i koristiti sve moderne gadgete za mjerenje napretka, a da je istovremeno kronično neispavan, preopterećen i u pred-burnout fazi.
Primjerice, istraživanje objavljeno u časopisu JAMA, koje je pratilo više od 4.800 odraslih osoba, pokazalo je da sami koraci, neovisno o njihovom broju, nisu dovoljan pokazatelj zdravlja i dugovječnosti. Paralelno, analiza objavljena u Biological Psychiatry, koja je obuhvatila desetke tisuća ispitanika, pokazala je snažnu vezu između lošeg sna i upala u organizmu, neovisno o prehrani, tjelovježbi ili ostalim životnim navikama. Sva ta ispitivanja ukazuju na to da je ono što se ne vidi golim okom, kao što su san, reguliranje stresa ili mentalni odmor, važnije za dugoročno zdravlje nego ono naizgled vidljivo.
To je možda i najveći zaokret koji je wellness industrija doživjela u posljednjem desetljeću. Prema izvješću tvrtke McKinsey & Company iz 2025., globalni wellness sektor danas je trilijunski, nezaustavljivo raste i to u posve drukčijem smjeru. Više nije dovoljno izgledati zdravo, nego se osjećati dobro iznutra, razumjeti vlastito tijelo i stvoriti održive navike. U skladu s tim, trendovi u wellnessu okreću se onome što se ne može svesti na brojke.
Kvalitetan san
San je dugo bio podcijenjena karika zdravlja, dok su se glorificirali ranojutarnji treninzi i rad do kasno u noć. Matthew Walker, neuroznanstvenik i autor knjige Why We Sleep, godinama upozorava da suvremeno društvo pati od epidemije lišavanja sna i da toga uglavnom nismo svjesni, jer smo naučili funkcionirati u stanju kroničnog umora kao da je to posve normalno. Ipak, tržište proizvoda i usluga vezanih uz san je eksplodiralo do te mjere da se pojavio trend sleepmaxxing s fokusom na svjesnu i maksimalnu optimizaciju kvalitete, dubine i trajanja sna radi poboljšanja fizičkog i mentalnog zdravlja. U svijetu se čak otvaraju hoteli specijalizirani isključivo za spavanje i regeneraciju te u ponudi imaju sobe sa zvučnom izolacijom, vrhunskim madracima i aromaterapijom.
Poseban naglasak je na cirkadijalnom ritmu koji regulira ne samo san, nego i lučenje hormona, imunološku funkciju, metabolizam i raspoloženje, a popraviti ga možemo prigušenim svjetlima, izbjegavanjem gledanja u ekrane, ranijim odlaskom na spavanje te reguliranjem buke i temperature u prostoru.
Preventivna medicina
Jedan od najvećih wellness i wellbeing zaokreta tiče se zdravstvene brige. Godinama smo odlazili liječniku tek kada nas nešto zaboli te je takav pristup zdravlju i dalje dominantan, ali dugoročno gledano i skuplji. U svakodnevnoj praksi onih koji svoje zdravlje shvaćaju ozbiljno je koncept proaktivne, preventivne medicine kroz redovite preglede, laboratorijske testove i konzultacije s liječnicima. U novom wellness kontekstu posebno se ističu mjesta koja spajaju medicinu, prevenciju i brigu o sebi, kao što je Wiener poliklinika kao suvremeni centar za cjelovito zdravlje.
Od samog početka rada poliklinike, naglasak je na preventivnim i sistematskim pregledima koji su prilagođeni dobi, spolu, životnim navikama i individualnim rizicima. Dijagnostika (laboratorij, UZV, EKG, RTG) je organizirana tako da se obavi na jednom mjestu i u jednom dolasku. U sljedećim godinama takav pristup planiraju dodatno razvijati, što znači još više personalizirati preglede, bolje povezati podatke i preporuke te pacijentu dati jasan, razumljiv plan što napraviti nakon što dobije nalaze.
Wiener poliklinika je od 1. svibnja uvela i walk-in model, odnosno obavljanje pregleda bez prethodnog naručivanja, što je osobito važno za ljude koji puno rade, puno putuju ili jednostavno ne mogu čekati tjednima na termin. U walk-in ordinaciji pacijenti mogu obaviti liječnički pregled, brzu laboratorijsku obradu i osnovnu radiološku dijagnostiku na licu mjesta te dobiti jasnu medicinsku procjenu i preporuku u vrlo kratkom vremenu.
Dakle, fokus se u nutricionizmu stavlja na zdravlje crijevne mikrobiote, stabilne razine šećera u krvi i prehranu koja podržava san i mentalnu stabilnost. Zato ne čudi da danas nutricionisti rade rame uz rame s liječnicima, psiholozima i trenerima, kako bi kreirali dugoročne planove prehrane za svoje pacijente. Tu prednjači Wiener poliklinika koja kroz suradnju liječnika različitih specijalnosti, nutricionista, psihologa i kineziologa povezuje medicinske nalaze s prehranom, pokretom i mentalnim zdravljem kroz fitness i wellbeing pakete. Ovi paketi usmjereni su na cjelovitu procjenu i unapređenje zdravlja kroz personalizirane preporuke prilagođene potrebama, životnom stilu i zdravstvenom statusu svakog pacijenta.
Putovanja posvećena tijelu i umu
Rastući trend prema izvješću McKinsey & Companyja su takozvana fitness putovanja, čija je primarna svrha rad na tijelu i umu, bez klasičnog odmora. To su putovanja na koja se ide da bi se bolje spavalo, naučile nove rutine, promijenile navike, obavila dijagnostika ili prošao ciljano osmišljen program za resetiranje stresa. Prema Global Wellness Institutu, putnici se sve manje odlučuju na daleka, dugotrajna putovanja i sve više biraju retreate bliže domu koji ne zahtijevaju dugačak let, ali nude iskustvo potpunog odvajanja od svakodnevice i regulacije živčanog sustava. Vikend u brdima s vođenim disanjem, krioterapijom i digitalnim detoksom sve češće zamjenjuje tjedan dana all-inclusive odmora uz more.
U fitness putovanja ubraja se i njihova zanimljiva podvrsta - brain retreats, odnosno odmori osmišljeni prvenstveno za mozak. To su, primjerice, vođene vježbe fokusiranja, tehnike za bolju koncentraciju i regulaciju živčanog sustava. Raspored obično uključuje i aktivnosti poput mindfulnessa, šetnji u prirodi, kreativnih radionica ili strukturirane tišine, a sve s ciljem pravog odmora i defragmentiranja mozga od konstantne stimulacije.
Festivalizacija wellnessa
Wellness ne treba nužno biti samo individualno iskustvo da bismo osjetili pozitivne promjene u zdravlju i mentalnom stanju, već može biti i grupno. Društveno iskustvo nalik festivalu, s glazbom, pokretom, ritualima i snažnim osjećajem zajedništva, naziva se festivalizacijom wellnessa i pruža sasvim novi pogled na brigu o sebi. U fokusu su, primjerice, plesni partiji bez kapljice alkohola, višednevni fitness retreatovi i tematski festivali, gdje se radionice joge, disanja, zvučne kupke i somatske vježbe spajaju s glazbenom i klupskom kulturom. Takvi događaji nastali su kao odgovor na ekonomsku nesigurnost, digitalno preopterećenje te osjećaj usamljenosti i odvojenosti od svijeta koje kolektivno doživljavamo.
Sa svime spomenutim na umu, ono što definira wellness u 2026. je prije svega drukčiji mentalitet i shvaćanje da briga o sebi nije sebična, niti je nešto što se radi s vremena na vrijeme. Upravo suprotno, ona bi trebala biti svakodnevna praksa, jednako normalna i neupitna kao pranje zubi ili odlazak na posao, s jasnom porukom da što se bolje brinemo o sebi danas, to smo otporniji, prisutniji i zdraviji sutra.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Wiener poliklinike.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....