Pacijent koji je dan nakon operacije raka debelog crijeva ustao, prošetao hodnikom i pitao kada može kući nije iznimka, već postaje pravilo. Ta situacija nije iznimna situacija ili sretna okolnost, već je rezultat rada kirurga za konzolom, s joystickom u ruci, koji u trodimenzionalnoj slici pred očima i instrumentima u robotskim rukama, vrše operacije. Pritom ruke imaju maju sedam stupnjeva slobode pokreta, više nego ljudski zglob šake.
Ovakve operacije bile su tema druge epizode podcast serijala Budućnost je danas, koji su pokrenuli Hanza Media i Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb Cleveland Clinic Connected. Voditeljica Barbara Kolar razgovarala je s petero kirurga koji svakodnevno rade s Da Vinci robotskim sustavom u bolnici u Svetoj Nedelji, a svaki je iz aspekta tvoje specijalnosti govorio o rezultatima koje postižu.
O tim sjajnim rezultatima već smo razgovarali smo u prvoj epizodi podcast serijala s prof. dr. sc. Draganom Schwarzom, ravnateljem bolnice, specijalistom kirurgije i subspecijalistom digestivne i onkološke kirurgije.
Prof.dr.sc. Mario Zovak, subspecijalist digestivne i onkološke kirurgije, u podcastu je bio jasan.
- Hrvatska pomalo kasni za Slovenijom, koja je već nekoliko godina ispred – kaže Zovak, no dodaje da upravo zato postoji i posebna odgovornost prema bolesnicima i prema struci.
Zovak nam je u proširenom razgovoru nakon snimanja podcasta postavio ovaj problem u širi kontekst. Maligne bolesti u Hrvatskoj kasno se otkrivaju. Bolesnici dolaze kada simptomi više ne mogu biti zanemareni, a to često znači uznapredovalu bolest. U takvoj situaciji preciznost nije prednost, već je nužnost.
- Ključ operacijskog liječenja je preciznost - ponavlja Zovak. Robotska kirurgija, u tom smislu, nije gadget. Ona je alat koji osigurava bolju vizualizaciju tumora, preciznije uklanjanje limfnih čvorova, a pacijentu to omogućuje brži i lakši poslijeoperacijski tijek.
Suradnja s Cleveland Clinicom, jednom od najuglednijih medicinskih ustanova na svijetu, za dr. Zovaka nije stvar prestiža.
- Mi se ne moramo sramiti naših kirurških vještina, ali želimo još bolje za bolesnike – kaže doktor, i dodaje da je Cleveland u timu Specijalne bolnice Radiochirurgia Zagreb Cleveland Clinic Connected prepoznao kvalitetu s kojom se razvija prava sinergija, a ne jednosmjerni prijenos znanja.
Zahvati jeftiniji nego u Austriji, Njemačkoj ili Francuskoj
Jedan neizbježan aspekt kada je pitanju robotska kirurgija je njena cijena. U Specijalnoj bolnici Radiochirurgia Zagreb Cleveland Clinic Connected ne negiraju činjenicu da je ona skupa. Sustav i instrumenti koštaju stotine tisuća eura, a svaki je instrument programski ograničen na određen broj zahvata, bez obzira na tjelesnu istrošenost.
No prof. dr. sc. Dragan Schwarz, ravnatelj bolnice, u podcastu je bio jasan. Robotski zahvati u Specijalnoj bolnici Radiochirurgia Zagreb Cleveland Clinic Connected prosjeku su oko 50 posto jeftiniji nego u Austriji ili velikim centrima Njemačke i Francuske. Dr. Schwarz dodaje i ako robot spriječi samo jedan ozbiljan zaplet, ušteda od izbjegnutog liječenja nadmaši trošak tehnologije.
Stroj koji čeka zapovijed
Dr. Darko Sklepić, specijalist opće kirurgije, opisuje prizor koji se ponavlja u gotovo svakom razgovoru s bolesnikom: "Doktore, hoće li me operirati stroj ili vi?"
Iza pitanja stoji razumljiv strah, odnosno predodžba autonomnoga robota koji sam donosi odluke duboko je ukorijenjena, ali potpuno pogrešna.
- Robot je zapravo najsofisticiraniji produžetak mojih ruku – objašnjava dr. Sklepić, pa nastavlja objašnjavati kako robot ne izvodi ni jedan pokret bez kirurgove zapovijedi, već pretvara pokrete u precizne mikropokrete unutar tijela, uklanjajući pritom i najsitniji prirodni tremor.
U drugoj epizodi našeg podcast serijala istaknut je i pomalo iznenađujuć podatak, koji ipak ukazuje na trend sve većeg prihvaćanja takvih operacija: bolesnici sve češće traže robota na operaciji.
- Nećete vjerovati, ali pacijenti žele biti operirani s robotom. To je trend u svijetu koji je u Hrvatskoj tek na početku – kaže dr. Sklepić.
U kliničkom smislu, taj je pomak najvidljiviji kod resekcija rektuma i zahvata u dubokoj zdjelici. Budući da je riječ o operacijama u skučenom anatomskom prostoru gdje se sedam stupnjeva slobode robotskih instrumenata pokazuje iznimno važnim, postoperativni upalni odgovor organizma je drastično manji.
Dr. Sklepić opisuje slučaj bolesnika koji je "već prvi dan nakon robotske operacije karcinoma bio potpuno pokretan, gotovo bez potrebe za analgeticima". S druge strane, kod klasičnog pristupa ili standardne laparoskopije takav scenarij je još uvijek iznimka, a ne pravilo.
Za kirurga za konzolom postoji i drugi, manje vidljivi dobitak: ergonomija. Sjedeći s 3D prikazom visoke razlučivosti, kirurg je tjelesno rasterećen.
- Manji tjelesni umor izravno znači zadržavanje maksimalne koncentracije tijekom cijeloga zahvata - ističe dr. Sklepić, pa dodaje da kod operacije koja traje satima, ta činjenica nije nevažna.
Od žučnjaka do gušterače
Doc. dr. sc. Danko Mikulić, subspecijalist digestivne i dječje kirurgije, robotici pristupa iz nešto drugačijega kuta. Robotski program u Specijalnoj bolnici Radiochirurgia Zagreb Cleveland Clinic Connected u digestivnoj kirurgiji krenuo je od najčešćega zahvata, kolecistektomije odnosno uklanjanja žučnih kamenaca. Rezultat su minimalni rezovi, jedva vidljivi ožiljci, smanjena poslijeoperacijska bol.
Ishodi su, kaže Mikulić, kod robota i laparoskopije usporedivi, no robotska platforma kirurgu osigurava neusporedivo bolju trodimenzionalnu vizualizaciju i preciznije upravljanje instrumentima, čime zahvat postaje sigurniji, a rizik od zapleta manji. To je čvrsta osnova za sve zahtjevnije operacije koje slijede.
Vrijednosti robotskoga pristupa, kako Mikulić naglašava, "posebno se očituju kod onkoloških operacija jetre, gušterače i žučnih vodova". Riječ je o mjestima na kojima su lokalizacije često teško dostupne, a tkiva iznimno osjetljiva. Upravo tu precizni robotski instrumenti smanjuju mogućnost oštećenja okolnih struktura, a minimalno invazivni pristup bolesniku omogućuje brži oporavak, ali i ono što je u onkologiji osobito važno, raniji nastavak liječenja, ako je kemoterapija ili ozračivanje potrebno.
Posebnu dimenziju robotika dobiva u dječjoj kirurgiji. Ograničen prostor i male anatomske strukture kod djece znače da su izvrsna vidljivost i preciznost još presudniji nego kod odraslih.
- Kod djece, kao iznimno aktivne skupine bolesnika, osobito su važne prednosti minimalno invazivnoga pristupa zbog smanjene boli, bržeg oporavka i povratka uobičajenim aktivnostima – objašnjava dr. Mikulić.
Kada pedijatrijski kirurg razgovara s djetetom, često se pokaže, kaže u podcastu, da je mali bolesnik spremniji prihvatiti predloženo liječenje od roditelja koji mu sjede uz bok.
Nije tema za kongrese, već realnost
Zovak budućnost vidi bez mnogo nedoumica. Na europskim i svjetskim skupovima, kaže, robotika u abdominalnoj kirurgiji već potiskuje laparoskopiju i "u konačnici će doista biti zlatni standard kirurške tehnike, u početku u velikim, a kasnije i u manjim medicinskim središtima."
Za Hrvatsku, čiji bolesnici nerijetko kasno dolaze na dijagnostiku, a sustav još traži put do standarda koje su susjedi već uspostavili, to nije teza o dalekoj budućnosti. Hrvatska za tim standardom još kasni, no u Svetoj Nedelji robotska kirurgija više nije tema za kongrese, već je realni raspored operacija.
Prvi podcast Specijalne bolnice Radiochirurgia Zagreb Cleveland Clinic Connected i Hanza Medije ‘Budućnost je danas‘, u kojem je gostovao dr. Schwarz pogledajte OVDJE.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Specijalne bolnice Radiochirurgia Zagreb Cleveland Clinic Connected.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....