Danci djeci nude pomoć samo kad im je ona prijeko potrebna. Čitaju im priče za laku noć koje nemaju sretan završetak. Nikada ih ne kažnjavaju udaranjem po stražnjici jer je to zakonom zabranjeno.
Iako ovakvi principi odgoja nekim roditeljima možda zvuče nestvarno, u skandinavskoj zemlji se primjenjuju već dugi niz godina, zbog čega ih se više od 40 godina proglašava najsretnijim ljudima u svijetu.
No, koja je tajna njihova zadovoljstva? Kako uspijevaju odgojiti sretne generacije iz godine u godinu?
Premda su neki pokušali otkriti tajnu danske sreće i odgoja kroz razne savjetodavne knjige, ipak je jedan priručnik izazvao najviše interesa kod roditelja – „Danski odgoj djece” autorica Jessice Joelle Alexanda i Iben Dissing Sanahl koji je 2018. godine postao svjetski bestseler i „biblija” za odgajatelje.
Spisateljice su u njoj predstavile šest postulata sretnog odgajanja koje već danas svi mogu primijeniti. Objasnile su ga lako pamtljivim akronimom P.A.R.E.N.T. (eng. roditelj), a to su – igra, autentičnost, preoblikovanje, empatija, izbjegavanje ultimatuma i zajedništvo.
1. Igra
Danci djecu ne upisuju na deset izvanškolskih aktivnosti. Najvažnije im je da se njihova djeca igraju.
Igru integriraju u svaki aspekt života pa čak i u kuhanje, čišćenje i pospremanje, zbog čega najmlađi uopće ne zaziru od kućanskih poslova, naprotiv, i sami u njima sudjeluju.
Studija Harvard Grant, jedna od najdužih longitudinalnih studija u povijesti, otkrila je da je obavljanje kućanskih poslova u djetinjstvu jedan od ključnih čimbenika koji pridonosi profesionalnom uspjehu u životu. Djeca koja redovito obavljaju kućanske poslove i kuhaju zdrave obroke od malih nogu, mogu se bolje nositi s frustracijama, imaju veće samopoštovanje i odgovornija su od one koja ih ne obavljaju.
Da je dječje pomaganje u pripremi obroka itekako poželjno, znaju i iz Hrvatskog zbora nutricionista. Ističu da ako roditelji samo pola sata dnevno kuhaju zajedno sa svojom djecom, prehrana cijele obitelji će biti neusporedivo zdravija.
No, bitno je i da im se ponude kvalitetne namirnice, kao i da im se kroz igru i zabavu objasni važnost pravilne prehrane.
Osnovnoškolci bi se kao i svi ostali trebali hraniti raznovrsno i uravnoteženo te bi težište trebalo biti na cjelovitim žitaricama, svježem/sezonskom voću i povrću, kvalitetnim mliječnim proizvodima i izvorima proteina (meso peradi, krto crveno meso, grahorice, leguminoze, orašasti plodovi i sjemenke) te kvalitetnim masnoćama poput biljnih ulja, avokada, orašastih plodova i sjemenki. Generalna preporuka je tri glavna i dva međuobroka na dan, no to ovisi i o dnevnim obavezama djeteta i mogućnosti konzumacije obroka pa bi neki minimum bio tri obroka.
Međuobroke kao što su voće, orašasti plodovi, sendvič ili grčki jogurt si mogu pripremati sami, no roditelji bi im prije toga trebali ukazati na važnost higijene hrane, kao i kako da pravilno pohranjuju obroke. Sve termički obrađene namirnice su kvarljive na sobnoj temperaturi ako se ne uskladište u hladnjak unutar dva sata nakon pripreme. Ako, pak, kuhinja nije u blizini, trebalo bi se više usmjeriti na sirovu hranu poput sezonskih salata, štapića od povrća, voća, žitnih pločica (po mogućnosti domaće), sušenog voća i orašastih plodova.
No, izrazito je važna i higijena hrane koju djeca ponesu u školu, redovito pranje ruku i pribora za jelo, korištenje odvojenog pribora za kuhanu i sirovu hranu te pravilno odmrzavanje namirnica na što posebno podsjećaju iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH). U suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA) već drugu godinu zaredom provode kampanju „EU bira sigurnu hranu” kojom svim građanima nastoje pomoći pri svakodnevnom odabiru namirnica i približiti znanost koja stoji iza sigurnosti hrane u EU.
Neki od savjeta o sigurnosti hrane koje HAPIH savjetuje odraslima, a trebaju ih naučiti i djeca:
- Sirove namirnice treba dobro očistiti te hranu treba potpuno termički obraditi i pravilno čuvati prije konzumiranja. Hranu poput juha ili variva kuhajte do vrenja kako biste osigurali da je dostignuta temperatura od 70 °C
- Dobro je izbjegavati i akrilamid, kemijski spoj koji se prirodno stvara u hrani koja sadrži škrob, a tijekom pripreme se izlaže visokim temperaturama (iznad 120 °C). Njegova prisutnost u hrani predstavlja zabrinutost za nastanak karcinoma kod potrošača svih dobnih skupina. Visoku količinu akrilamida ima hrana koja sadrži žitarice, kao što su žitne pahuljice, keksi, prepečenac i kava te proizvodi na bazi krumpira, poput prženih krumpirića i čipsa. Njegova prisutnost može se smanjiti izbjegavanjem jakog pečenja i zagorijevanja hrane
- Ako jaja i meso temeljito skuhamo, možemo spriječiti zarazu salmonelama. Rizik od bolesti koje se prenose hranom dodatno ćemo smanjiti pridržavajući se osnovnih higijenskih pravila za pripremu hrane, kao što je redovito pranje ruku i odvojeno držanje kuhane i sirove hrane
- Oznaka „upotrijebiti do“ odnosi se na sigurnost hrane i znači da se ona može konzumirati do datuma navedenog na ambalaži. Nakon isteka navedenog roka, hrana više nije sigurna za konzumaciju i mogla bi prouzročiti zdravstvene tegobe. Ta se oznaka stavlja na svježu i lako kvarljivu hranu, kao što su npr. riba, meso i mliječni proizvodi. S druge strane, hrana koja nosi oznaku „najbolje upotrijebiti do“ sigurna je za konzumacija i nakon isteka roka trajanja, uz uvjet da ste se pridržavali uputa za čuvanje
2. Autentičnost
Danci djecu ne štite od straha, sukoba i nedaća. Na taj način ih uče da se sami upoznaju sa svojim osjećajima pa čak i ako su negativni.
To je ujedno i jedan od razloga zašto danski filmovi često imaju tragičan završetak. Istraživanja su pokazala da gledanje filmova koji nemaju holivudski sretan kraj zapravo čini ljude sretnijima jer tad mogu vidjeti ljepše strane života i mogu razviti osjećaj zahvalnosti. Dancima niti razgovor s djecom o smrti nije stran jer smatraju da o tragedijama i teškim trenutcima u životu treba često govoriti. Autorice ističu kako je takav pristup odgoju autentičniji i iskreniji.
3. Preoblikovanje
Skandinavci također uče djecu da stresne situacije preoblikuju u pozitivne, tako da postanu otporniji i lakše se suoče sa svakodnevnim izazovima.
Preoblikovanje se sastoji od pomaganja djetetu da preusmjeri pozornost s onoga što misli da ne može na ono što misli da može. Drugim riječima, djecu se uči da pronađu svoje jake strane i da grade pozitivnu sliku o sebi.
4. Empatija
U Danskoj je temeljna vrijednost naučiti djecu da razmišljaju kako se drugi osjećaju. U školi, kao i kod kuće, odrasli svakodnevno uče mališane kako poštivati druge i sebe, što na koncu pomaže i u smanjenju stope nasilja.
Autorice knjige roditeljima savjetuju da djecu nauče kako uvijek trebaju prvo pokušati razumjeti nečije ponašanje prije nego ga osude. Tako školarci u školi neće posramiti uplakano dijete, nego će mu prići i pitati kako mu mogu pomoći.
5. Bez ultimatuma
Discipliniranje djece pljuskom ili udaranjem po stražnjici u Danskoj je nepojmljivo.
Štoviše, tjelesno kažnjavanje djece je 1997. godine postalo potpuno zakonom zabranjeno. Nedopustivo im je i postavljanje ultimatuma, što hrvatski roditelji često rade. Nikada djeci ne govore: „Odmah u krevet ili sutra nema slatkiša!” No, kako onda postavljaju granice?
Ponajprije objašnjavanjem na djeci razumljiv način kako stvari i svijet općenito funkcioniraju. Danci smatraju da roditelji ne smiju izgubiti kontrolu nad svojim ponašanjem jer u suprotnom to ne mogu očekivati od djeteta.
6. Zajedništvo
U Danskoj se sreća postiže i kroz međuovisnost.
Djeca kreću u školu sa šest godina. Do desete godine života školski dan završavaju u 14 sati popodne, a poslijepodne je posvećeno slobodnoj igri. To je ujedno i idealno vrijeme za zajedničko druženje obitelji. Nastavni plan i program daje prednost timskom radu i izgradnji empatije, a ne pojedinačnim postignućima. I to ne samo u obrazovanju, nego i u zdravstvenom sustavu, primjerice, povezivanjem novopečenih majki s drugima s ciljem da si pružaju podršku u prvih nekoliko mjeseci nakon poroda. Cilj je održati humano i kohezivno društvo sa sustavima koji svima pružaju maksimalnu podršku.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije s Europskom agencijom za sigurnost hrane i Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu.