Dana 30. ožujka 2017. godine u Svetoj Nedelji je ispisana povijest hrvatske medicine. Pacijent s karcinomom legao je na operacijski stol u sali specijalne bolnice Radiochirurgia Zagreb. Kada je zahvat počeo u prostoriji nije bilo liječnika – samo bolesnik i jedan veliki stroj koji je kasnije od milja nazvan „Debela Berta“. Pravo ime mu je Edge, suvremeni uređaj za radioterapiju i radiokirurgiju američke tvrtke Varian. Operacija je trajala nekoliko minuta i prošla je bez rezanja, bez krvi, bez anestezije, a stanice raka su uspješno bile uklonjene.
Bio je to, naime, prvi radiokirurški zahvat u privatnom zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj, ali i prvi kojim se tretirao rak koji nije na mozgu, što se do tada jedino radilo ovom metodom. Od tog povijesnog događaja sustav Edge je uspješno tretirao više od 5.000 pacijenta te mnogima od njih spasio ili produljio život. No, ovih dana okrenuta je nova stranica u knjizi povijesti Radiochirurgije Zagreb. Zapravo, ne samo te bolnice, nego i cijele hrvatske te europske medicine. Dana 15. prosinca obavljen je prvi radiokirurški zahvat na CyberKnifeu S7, sofisticiranom tehnološkom sustavu koji locira stanice tumora u tijelu pacijenta, čak i ako se organ pomiče tijekom postupka.
Radiochirurgia Zagreb postala je tako prva zdravstvena ustanova u Europi koja pod istim krovom ima Varian Edge i CyberKnife S7 sustav za radiokirurgiju. Kolika je zapravo važnost ovih uređaja za hrvatsko, ali i europsko zdravstvo, odlučili smo provjeriti na licu mjesta, u samoj sali gdje se obavljaju radiokirurški zahvati uz pomoć CyberKnifea.
Sama prostorija je potpuno drugačija od klasične operacijske sobe. Nema instrumenata, noževa, pa ni brojnih teleskopskih svjetala za bolji vid kirurga. Iznad glave nalazi se umjetno plavo nebo, a zidovi mijenjaju boju, bezbrižno poskakujući po duginom spektru boja. U sredini je samo stol na koji pacijent legne te ogromna robotska ruka koja se pomiče po zapovijedi medicinskog fizičara. To je CyberKnife. Ili, barem, dio njegova 10 milijuna eura vrijednog sustava čija je nabava sufinancirana sredstvima Europske Unije, u sklopu IRI 2 projekta.
Više zahvata godišnje
Uz nas u sali su još i ljudi koji usko surađuju s uređajem ili pak kombiniraju njegove mogućnosti s terapijama za pacijente. Tu je specijalist radioterapije i onkologije prim. doc. dr. sci. Hrvoje Šobat, njegov kolega po struci specijalist onkologije i radioterapije dr. med. Hrvoje Kaučić te medicinski fizičar dipl. ing. fizike Domagoj Kosmina. U početnom sastavu za razgovor trebala je biti i hodajuća legenda hrvatske medicine neurokirurg prof. dr. sc. Josip Paladino, no imao je pacijente u ordinaciji tako da smo na njegovo prisustvo morali pričekati.
Priču smo zato odmah započeli s konkretnim benefitom ovog uređaja. Dr. Šobat je tu bio poprilično plastičan.
- Ove smo godine imali 1500 pacijenata na radiokirurškim zahvatima. Sada kada imamo Edge i CyberKnife možemo primiti i više od 2000 pacijenata godišnje – navodi dr. Šobat.
To je posebno bitno ako u obzir uzmemo činjenicu da broj oboljelih od raka iz godine u godinu raste. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se globalno broj oboljelih povećati s 18 milijuna u 2018. godini na 29,5 milijuna u 2040. godini. No, prednost CyberKnifea nije samo u mogućnosti primitka većeg obujma pacijenata već i u tome što liječnicima omogućuje više opcija za tretiranje karcinoma. Naime, najveća prednost CyberKnife sustava jest sposobnost da stalno prati lokaciju tumora. Kako nam je objasnio dr. Kaučić, u tumor se prije ubrizga lokator putem kojega sustav prati zloćudne stanice te ih precizno uništi visokom dozom zračenja bez da ošteti okolno tkivo. Na istom principu radi i sustav Edge, no razlika leži u samom postupku, što nam je objasnio medicinski fizičar Kosmina.
- CyberKnife zahtijeva manju suradnju pacijenta. Tijekom zahvata na sustavu Edge pacijent mora udahnuti i zadržati dah nekoliko puta tijekom postupka i to svaki puta u jednakom obujmu. To je ponekad veoma teško za pacijenta, no zahvat se ne može uspješno obaviti ako dah nije zadržan. Uz CyberKnife to više neće biti problem – govori Kosmina.
Još jedna bitna stavka CyberKnifea jest i prisustvo umjetne inteligencije. Uređaj ima mogućnost učenja i unaprjeđenja svojih kvaliteta tako što prikuplja podatke tijekom svakog postupka. Drugim riječima, sustav sa svakim novim tretmanom postaje još i bolji nego što je bio na prethodnom.
Komplementarni uređaji
Po svemu ostalome su, pak, Edge i CyberKnife veoma slični. Oba uređaja koriste visoke i precizne razine zračenja uz pomoć kojih uništavaju stanice karcinoma bez potrebe za rezanjem. Pacijent nakon operacije nema šavova i ne prima antibiotike pa mu ne pada imunitet. Vanjsko tkivo se ne oštećuje, nego se tretiraju samo stanice raka bez ugrožavanja drugih organa u tijelu. Jednostavno rečeno, osoba nakon tretmana ne mora ostati u bolnici nego može nastaviti normalno s danom, kao da je išla izvaditi krv. Upravo zbog svoje sličnosti, dr. Kaučić napominje da se uređaji ne smiju gledati kao konkurentski, već kao komplementarni.
- Određene zahvate je bolje raditi na Edgeu, druge na CyberKnifeu. Prisustvom oba uređaja otvaramo si dodatne mogućnosti koje prije nismo imali – kaže te potom slikovito objašnjava doprinos oba sustava.
- Na Edgeu smo poletjeli, a sa CyberKnifeom idemo u još veće visine – ističe dr. Kaučić
No, opet, postoji nešto posebno u tim prvim tretmanima, premda se radilo o sličnim uređajima. To zna Kosmina. On je bio u timu kada su tretirani prvi pacijenti na sustavu Edge. Kako kaže, i dan danas se sjeća prvih 20 pacijenata, njihovih imena, anamneza i mjesta u tijelu koja su zračili. To isto uzbuđenje prisutno je i sada sa CyberKnifeom.
- Posao radiofizičara zapravo završava kada pacijent legne na stol. Do tada smo morali pripremiti program da bude u milimetar točan kako ne bi došlo do komplikacija – navodi Kosmina.
Uspješnost je, pak, izuzetno visoka. Radiochirurgia Zagreb spada među najuspješnije klinike za liječenje karcinoma u svijetu, pogotovo kada je u pitanju liječenje inoperabilnog karcinoma gušterače. Njima su dolazili pacijenti kojima su prognozirali dva do osam mjeseci života, a mnogi od njih žive već više od 28 mjeseci.
Inovacije u medicini
- Ispočetka bi nam dolazili pacijenti koji nisu imali što izgubiti. Sada nam šalju aktivne slučajeve jer se vidjelo koliko smo uspješni u liječenju – kaže dr. Šobat koji napominje da se svi radiokirurški zahvati mogu obaviti na uputnicu, odnosno na teret HZZO-a.
I dok nam se razgovor o CyberKnifeu približava kraju u salu ulazi dr. Paladino. Iako nije prvi puta u sobi, upija prostor kao da je pacijent, a ne liječnik s karijerom od skoro 50 godina. Upravo smo ga to i pitali. Kako on kao čovjek koji je vidio toliko inovacija u medicini gleda na ovaj uređaj pred nama?
- Kada sam počeo raditi kao specijalizant koristili smo tada tehnologiju koja je nama bila vrhunska, a danas bi se smatrala povijesno starom. No, ovaj uređaj je puno značajniji od svih onih s kojima sam se susretao u karijeri – kaže neurokirurg koji je doveo gama nož u KBC Zagreb, prvi oblik radiokirurgije u hrvatskom javnom zdravstvenom sustavu.
Kako kaže, ovaj uređaj je nekoliko svjetlosnih godina ispred gama noža. Ne samo zbog primjene umjetne inteligencije nego i zbog multiplikacijskog efekta na cijeli niz struka. Rad na ovakvom stroju zahtijeva nova znanja i kod medicinskih fizičara, inženjera, onkologa, kirurga i brojnih drugih liječnika koji na taj način unaprjeđuju svoje znanje, a, samim time, i pronalaze nove načine liječenja za pacijente.
Znanstvena znatiželja
Priču ćemo stoga završiti s riječima dr. Paladina koji je ove godine napunio 71. rođendan. Njegove misli su, zapravo, nit vodilja koja može unaprijediti zdravstveni sustav.
- Dok gledamo u ovaj fantastičan robotski sustav za zračenje, svima nama je na pameti nešto drugo – što je sljedeće? Intrigira nas taj sljedeći korak i ono što će nam razvoj tehnologije donijeti u budućnosti jer ako nam se iskra znanstvene znatiželje ugasi, onda smo gotovi – zaključuje dr. Paladino.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Radiochirurgije Zagreb.