Dok su nekada poduzetnici godinama ni iz čega gradili tvornice i prodavali proizvode u lokalnim trgovinama, danas, primjerice, jedan pametan algoritam može preko noći spojiti milijune ljudi iz cijelog svijeta. Neki od najpoznatijih međunarodnih primjera su Airbnb, koji je stanove ili prazne sobe pretvorio u gostinjski smještaj za cijeli svijet, Uber, koji je potpuno promijenio tržište prijevoza, te OpenAI, koji je umjetnu inteligenciju doveo u svačije ruke, odnosno na svačiji mobitel.
No, zašto startupi svoj vrhunac imaju posljednjih nekoliko godina? Jedan od glavnih razloga je digitalna revolucija, koja je omogućila brzu izradu proizvoda, ali i stvorila kulturu trenutka. Današnje generacije kao da nemaju vremena za čekanje ili „prazan hod“, već svoj utjecaj na društvo ili tržište žele postići gotovo trenutno. Mladi stručnjaci više ne teže provesti radni vijek u nekom od industrijskih giganata, uživajući u potencijalno prividnoj stabilnosti, već su spremni riskirati i upustiti se u volatilno, ali i propulzivno tržište startupa.
Startupi stručnjacima nude dinamiku i agilnost koju ne mogu imati u golemoj korporaciji, što im omogućuje da brže identificiraju i riješe probleme, prije nego što ih mnogi uopće prepoznaju. Istovremeno, za razliku od korporacija, koje imaju čvrste i razgranate hijerarhije, startupi često imaju ravnu strukturu, u kojoj su ideje cijenjene bez obzira na poziciju. Startupi prihvaćaju i neuspjehe, budući da uglavnom imaju mantru fail fast, learn faster, odnosno učenje iz svojih pogrešaka.
U pozadini svakog startupa nalaze se ljudi koji su odbacili dotadašnje poslovne i tržišne konvencije, rušeći barijere kao nikada do sada. Premda se pojam startupa među širom javnosti probio relativno nedavno, niz kompanija koje su napravile najveći utjecaj na svoje tržište, poput Microsofta i Applea, funkcionirao je u prvim danima kao današnji startupi. Sanjari koji su bili motivirani razbijanjem tržišnih normi stvorili su s godinama dvije od najutjecajnijih tvrtki na svijetu. Obje tvrtke dijelile su gotovo sve karakteristike koje danas definiraju startupe, unatoč razlikama u tehnološkom i tržišnom kontekstu 1970-ih spram onoga danas.
Startupski duh nije rezerviran za Silicijsku dolinu – on buja i u Hrvatskoj, a ovo je popis pet najpoznatijih uspješnih domaćih startup priča.
Circuitmess – Gajšak je tvrtku pokrenuo s 18 godina, došao je do Walmarta
Vjerojatno najpoznatiji startup iz Hrvatske je Circuitmess Alberta Gajšaka, koji je u poduzetničke vode krenuo još u srednjoj školi. Tvrtku je pokrenuo sa samo 18 godina, a te 2017. godine kada je krenuo, već je imao svoj prvi hit – prva Kickstarter kampanja probila je 100.000 dolara financiranja, a prodao je više od 3000 primjeraka svoje konzole Makerbuino. Posebnost njegove konzole bila je u tome što je došla u dijelovima od kojih ju je bilo potrebno sastaviti. Tako je ona zapravo bila edukativnog karaktera, sa šest do osam sati potrebnih za slaganje svih 50-ak elektroničkih komponenti. Uz hardver, softver je također izuzetno prilagodljiv, pa je poticao na stvaranje novih sadržaja i proširenja, poglavito igara. Cilj svih konzola je od prvog dana isti – potaknuti mlade na učenje elektronike i programiranja kroz praktičan rad.
CircuitMess je u međuvremenu sklopio brojne vrijedne suradnje, poput one s Warner Brosom, u sklopu koje su izbacili set za izradu Batmobilea. Drugi set, onaj za NASA-in rover Perseverance, opremljen je AI senzorima, a kombinacija je programiranja u Pythonu i robotike. Znakovito je i to što se svi proizvodi dizajniraju i pakiraju u Hrvatskoj, otkuda odlaze u više od 70 zemalja, a mnogo se pisalo i o važnoj suradnji s američkim Walmartom. Proboj u mainstream stigao je 2023. godine, kada su se našli i na policama trgovačkih lanaca.
Airt.ai – Hrvatski dvojac je nadmašio i IBM
Osnovan 2019. u Zagrebu, Airt razvija AI platformu koja pomaže tvrtkama u personalizaciji komunikacije sa svojim korisnicima. Iza njega stoje dobro poznata lica hrvatske startup i AI scene, Hajdi Čenan i Davor Runje. Njihov prvi patent iz 2021. godine odnosio se na tehnike dubokog učenja na strukturiranim podacima (inspiriran NLP metodama), te je nadmašio IBM-ov TabFormer u točnosti uz manju potrošnju energije. Airtova platforma omogućuje energetski učinkovitije treniranje modela i olakšava analizu velike količine transakcijskih podataka.
Platforma se koristi u bankarstvu za automatizaciju izvještavanja i u zdravstvu za prediktivnu analizu potrošnje medicinskog materijala. Jedan od ključnih trenutaka u Airtovoj povijesti dogodio se krajem 2022. godine, kada su dobili prvi hrvatski komercijalni AI patent u SAD-u. Trenutno rade na komercijalizaciji open-source verzije svoje platforme.
Orqa – Osječki startup ističe se u moru nezapadnih konkurenata
Jedan od najpoznatijih hrvatskih startupa dolazi iz Osijeka, a osnovali su ga Ivan Jelušić, Vlatko Matijević i Srđan Kovačević. Njihov startup je najpoznatiji po razvoju FPV naočala za dronove, koje se koriste u raznim sektorima, poput snimanja, sporta ili obrane. Orqine naočale tako omogućuju korisnicima da upravljaju dronovima poput pilota zrakoplova, uz minimalnu latenciju, što omogućuje preciznije, brže i sigurnije upravljanje. Bljesnuli su na Kickstarteru 2019. godine, kada su u samo pet minuta prodali više od 600 jedinica. Surađuju s NATO savezom, a Orqa je i jedna od rijetkih zapadnih, nekineskih tvrtki koje nude komponente za dronove.
Što povezuje ovih pet domaćih startupa, osim genijalnih ideja? Svi su sudjelovali na Scale Croatia, inkubator programu za domaće startupe, pokrenutom 2022. godine u partnerstvu između Infobipa, Googlea i Goldman Sachsa, kao dio Infobipove inicijative Startup Tribe. Ovogodišnji Scale 2.0 nastavak je na prethodnika, sa još strukturiranijim i intenzivnijim pristupom razvoju startupa. Prijašnji mentorski program trajao je četiri mjeseca, fokusiran na povezivanje hrvatskih startupa s mentorima iz Googlea i Goldman Sachsa kroz Infobipov Startup Tribe, Scale 2.0 je sveobuhvatni inkubatorski program s jasno definiranim fazama i međunarodnim iskustvom te pristupom investitorima. Namijenjen je early stage startupima iz Hrvatske, a nudit će intenzivne edukacije, mentorstva, međunarodno umrežavanje te pristup investitorima.
Prva faza odvijat će se u sjedištu Infobipa u Vodnjanu između 15. i 20. lipnja. Druga će se faza odvijati između 13. i 19. srpnja, u SAD-u, u New Yorku, te će uključivati mentorstvo, radionice i umrežavanje s investitorima i stručnjacima iz startup ekosustava.
U New Yorku će biti i Filip Šašić, koji vodi neprofitnu organizaciju Entrepreneurs for Global Change (EGC), čija je misija pružiti podršku mladim poduzetnicima diljem svijeta.
- Hrvatski startupi će u SAD-u surađivati s mentorima iz vodećih svjetskih kompanija poput Microsofta, LinkedIna, Antlera, Columbia Startup Laba, Goldman Sachsa i drugih, možda manje poznatih, ali s jednako nevjerojatnim pričama o poslovnom uspjehu. Ovakvo umrežavanje može donijeti brojne razvojne, tehnološke i financijske uspjehe, jer odnosi koji se stvaraju u EGC mreži su odnosi koji traju godinama i to je mjesto gdje će naši hrvatski startupi uvijek moći potražiti savjet ili pomoć - kaže Šašić.
Šašić svojim programom pomaže startupima u rastu i razvoju, ali za razliku od mnogih, od njih ne traži da u ranim fazama predaju vlasnički udio ili buduću vrijednost tvrtke.
Treća faza odvijat će se na Infobip Shift konferenciji u Zadru (14.–16. rujna), gdje će se održati završna prezentacija pred investitorima. Mentorica startupima će biti i Lucija Reić, Startup Ecosystem Team Lead. Prijave za Scale 2.0 su otvorene do 23. svibnja.
NuoTwo – Inspiracija je stigla iz dokumentarca o Velikom koraljnom grebenu
Misija startupa NuoTwo je stvoriti ugodnije i produktivnije radne prostore pomoću modernih tehnologija. Njihovi paneli uvlače i pretvaraju CO2 u kisik te poboljšavaju kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima. Inspiracija za projekt proizašla je iz dokumentarca o razornom utjecaju emisija CO₂ i metana (CH₄) na Veliki koraljni greben. Taj uvid potaknuo je osnivača Marka Brkljačića i Ivanu Ljubić da kombinacijom inženjerskog i poslovnog znanja razviju rješenje za hvatanje tih plinova direktno u mjestima njihova nastanka – urbanim sredinama i industrijskim zonama, gdje se koncentracije najčešće akumuliraju.
Paneli istovremeno pomažu u povećanju energetske efikasnosti – njihovi paneli troše samo 20 W električne energije, što je u današnje vrijeme poput prilično sporog punjača za mobitel. Debljine su samo desetak centimetara, stoga stanu u gotovo svaki interijer, a zbog atraktivnog dizajna pašu u gotovo sve stilove uređenja prostora.
Robotiq.ai – Klijentima olakšavaju repetitivne zadatke
Robotiq.ai osnovali su Ivan Belas, Darko Jovišić i Marko Gudelj, a od te 2018. godine žele tvrtkama pomoći u automatizaciji repetitivnih zadataka, koristeći softverske robote za zamjenu repetitivnih zadataka poput unosa podataka, generiranja izvještaja ili integracije između sustava. Njihova tehnologija temelji se na dvije komponente: Headquarters (HQ) – cloud dashboard za dizajniranje i upravljanje procesima, te Digital Teammate – virtualni robot koji izvršava zadatke na računalima.
Imaju više od stotinu klijenata u raznim sektorima, poput bankarstva, telekoma i drugih industrija. Njihov ključ uspjeha leži u modelu bez rizika za klijente – plaćanje počinje tek nakon ostvarenih ušteda, a tehnologija (temeljena na Microsoft Azureu i računalnom vidu) omogućuje zaposlenicima da se fokusiraju na kreativnije zadatke. Do sada su osigurali više od milijun eura investicija, među kojima su sredstva iz EU Eurostars projekta i češkog fonda J&T Ventures.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Infobipa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....