Veliki intervju

Iz krize je izvukao danas najsretniju zemlju na svijetu: ‘Lideri, nemojte uporno ponavljati iste greške‘

U razgovoru s bivšim finskim premijerom Eskom Ahom doznali smo kako je u ranim devedesetima izvukao zemlju iz nagle krize te što Hrvatska može naučiti na primjeru ove nordijske zemlje
 Ustupljena Fotografija

Znate li koja je država već šestu godinu zaredom proglašena najsretnijom na svijetu? Prema Svjetskom izvješću o sreći koje objavljuju Ujedinjeni narodi, na prvom mjestu je Finska. Za usporedbu, Hrvatska je na nezavidnom 56 mjestu od 137 zemalja među kojima se provelo istraživanje. U zemlji u kojoj se temperature redovito kreću oko -20°C, a neki dijelovi gotovo nemaju sunčeve svjetlosti veći dio godine, zašto je finsko stanovništvo toliko sretno?

Naime, prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Finska ima vrlo nisku nejednakost u prihodima (razliku između najbolje plaćenih i najslabije plaćenih), visoku društvenu potporu, slobodu odlučivanja i neznatnu razinu korupcije. Sreći zasigurno doprinosi i visok zdravstveni standard i po mnogima najefikasniji obrazovni sustav u svijetu.

No, Finska na sam vrh „srećometra“ nije došla samo zahvaljujući prizemljenom mentalitetu i opuštenom stilu života, već i strogim reformama. One su posebice bile nužne početkom devedesetih godina prošlog stoljeća kada je Finsku zapala teška ekonomska kriza. U to vrijeme na mjesto predsjednika vlade došao je Esko Aho te je sa svojih 36 godina postao tada najmlađi premijer u finskoj povijesti.

image

Bivši finski premijer Esko Aho

Ustupljena Fotografija

Dužnost je obnašao četiri godine, od 1991. do 1995., te se u to kritično vrijeme suočio s mnogim izazovima. Ustavne i institucionalne reforme koje je tada donio mnogima su djelovale vrlo kontroverzno, no bez njih ne bi bilo Finske kakva je danas.

Ova nordijska zemlja suočila se s velikim gubicima na istočnom tržištu nakon raspada Sovjetskog saveza, što je srozalo kompetitivnost finske industrijske proizvodnje. Osim toga, pukao je državni financijski mjehur i uzrokovao različite ekonomske probleme. U tim trenucima bilo je važno djelovati brzo i donijeti teške, ali nužne odluke. Neki od ciljeva tadašnje finske vlade, otkrio nam je Aho, bili su povećanje izvoza, obnova finske industrije kroz povećanje udjela industrijske proizvodnje u BDP-u i stabilizacija državnog proračuna.

- Jedan od ključnih koraka u upravljanju krizom jest dubinska analiza situacije i određivanje prioriteta. Kako bismo vratili kompetitivnost finske industrije na europskom tržištu, morali smo reformirati sustav socijalne sigurnosti te uložiti u istraživanje i razvoj (R&D). A najteža odluka bila je postizanje balansa između rezanja javnih troškova te ulaganja u nešto novo kako bismo dugoročno spasili finsko gospodarstvo. Osim toga, proveli smo značajne reforme na tržištu rada, kao i reformiranje financiranja mirovinskog sustava – rekao nam je Aho.

Moć konceptualnog razmišljanja

Finska je dobar primjer da krizne situacije mogu stvoriti velike prilike za rast. No, Aho je istaknuo da nemaju svi lideri jednako učinkovit pristup krizi te često rade greške kada je riječ o nužnim potezima. Jedna od najčešćih je, smatra Aho, što u početku podcjenjuju razmjer poteškoća, a kasnije ih precjenjuju.

- Često ne donose teške odluke i mjere na vrijeme jer postoji optimističan pogled na situaciju te smatraju da se ona neće još više pogoršati. Osim toga, rade i pogrešku da kada najgore prođe, oni su i dalje u „kriznom“ načinu djelovanja jer nisu dovoljno sigurni u brz oporavak gospodarstva. Ove greške ne odnose se samo na vladajuće, već i na mnoge tvrtke – objasnio je Aho.

image

Greške u kriznom menadžmentu mogu se izbjeći uz detaljnu analizu situacije i određivanje prioriteta

Shutterstock

Da se takve greške ne bi događale, Aho savjetuje da je vrlo važno u početku detaljno analizirati nastalu situaciju, biti što realniji, analizirati rizike, prijetnje i izazove te na vrijeme prikupiti sve potrebne statističke podatke.

Bivši finski premijer, a danas predsjednik uprave tvrtke Cinia Oy te vlasnik privatne konzultantske tvrtke Verbatum Oy, istaknuo je i važnost konceptualnog razmišljanja u kriznim vremenima. Kod njega je ključ, kaže Aho, dobiti uvid u to kako su stvari u određenim sektorima povezane jer se tako lakše mogu predvidjeti učinkovita rješenja.

Kao primjer je naveo poreznu reformu i smanjenje financiranja lokalne samouprave za vrijeme krize.

- U tim trenucima smo imali dvije opcije: koristiti postojeći sustav i pokušati smanjiti troškove ili dati više autonomije lokalnoj samoupravi da koristi sredstva iz državnog proračuna kako želi. Napravili smo promjene u društvenoj podjeli rada između središnje i lokalne vlasti, oslonili smo se na njih da su u stanju kroz učinkovite metode napraviti uštede u određenim sektorima kao što je zdravstvena i socijalna skrb. To je bila jedna od najboljih metoda koje smo iskoristili – kazao je Aho.

Porezna reforma, međutim, nije se odnosila na povećanje poreza kao takvog, već na promjene u strukturi oporezivanja. Porez na dobit u Finskoj je početkom devedesetih bio oko 41 posto, no finska vlada je odlučila da će ga smanjiti što je više moguće. U isto vrijeme proširila je poreznu osnovicu.

- Rezultat je bila smanjena porez na dobit do 25 posto i to bez rupa u zakonu. Stvarna porezna stopa nije se toliko promijenila te se pokazalo da je to prilično pouzdan porezni sustav. Tvrtke smo tako potakli da ulažu i zapošljavaju, što je povećalo njihov rast – dodaje Aho.

Direktna komunikacija s javnošću

Povjerenje građana u vlast također je ključan korak u borbi s krizom. Kako bi lakše razumjeli da se radikalne odluke moraju odnijeti, važno je jasno i direktno iskomunicirati s javnošću što se događa i što vlast kani napraviti u vezi problema s kojim se država suočava.

- Naša poruka bila je vrlo direktna i konkretna bez oslanjanja na medije i njihovo iznošenje informacija. Pokazalo se da je takav princip komunikacije vrlo učinkovit, posebice kada smo trebali dostaviti informacije o kritičnim pitanjima i potezima. Često smo imali javne sastanke s građanima na kojima smo vrlo transparentno iznijeli naše motive – ispričao je bivši finski premijer.

image

Esko Aho ističe da je direktna i transparentna komunikacija s javnošću vrlo važna u borbi protiv krize

Valery Sharifulin/tass/profimedia

Kriza u Finskoj nastupila je u isto vrijeme kada je vlada pregovarala za ulazak u Europsku uniju. Iako se možda čini da im tajming nije bio dobar, Aho vjeruje da je upravo pristupanje EU 1. siječnja 1995. bio jedan od najvažnijih međunarodnih elemenata u oporavku zemlje. Finskoj je tada pomoglo i dodatno zaduživanje kroz financiranje javnog sektora putem kredita od javnih financijskih institucija u inozemstvu. No, Aho napominje da u korištenju javnog duga treba odrediti granicu koliko zaduživanja država može podnijeti te jasno iskomunicirati da će biti u mogućnosti podmiriti svoje obveze.

Finska je, dakle, unutar samo tri godine uspjela oporaviti gospodarski sustav, od negativnog rasta do pozitivnih brojki. Međutim, smatra Aho, danas se u gospodarskom smislu suočava sa sličnim izazovima kao i druge europske zemlje. Povećana je javna potrošnja, razina javnog duga je previsoka, produktivni rast je prilično nizak, a industrijska proizvodnja nije tako visoka kakva bi trebala biti.

Hrvatskoj prema prognozama nekih ekonomista prijeti peta recesija, što s inflacijom nije dobra kombinacija. Međutim, hrvatski premijer Andrej Plenković na nedavnoj sjednici Vlade iznio je optimistične prognoze u vezi rasta gospodarstva i BDP-a. Vlada je usvojila Program stabilnosti u razdoblju 2023. do 2026., s naglaskom na odgovorno vođenje javnih financija. Projekcija rasta BDP-a za 2024. godinu je 2,6 posto, a Plenković očekuje i usporavanje inflacije u ovoj godini na 6,6 posto.

Ipak, mnogi se boje nove velike krize, a glavno pitanje ostaje što Hrvatska može naučiti iz finskog primjera?

- Vrlo je važan balans između kratkoročnih i dugoročnih napora. Dakle, biti u mogućnosti napraviti rezove potrošnje kao kratkoročni cilj i imati dugoročnu strategiju kako povećati kompetitivnost državne ekonomije na tržištu. Ako želite napraviti prave reforme, one moraju biti kontroverzne. Dakle, neće se svima svidjeti, bit će kritizirane, ali su nužne za dobar rezultat. Bez preuzimanja rizika, čak i političkih, ne možemo očekivati da će do promjene doći željenom brzinom - poručio je Esko Aho.

PRESTIŽNA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA NA BLEDU

Gospodin Esko Aho jedan je od mnogih uglednih govornika koji će svoja znanja, iskustva i savjete podijeliti na međunarodnoj konferenciji pod nazivom „Od kriznog menadžmenta do novog optimizma“ u petak, 19. svibnja 2023. godine, u Festivalskoj dvorani na Bledu u Sloveniji. Konferencija pod organizacijom IEDC – Poslovne škole Bled i medijskog partnera Bloomberg Adria okupit će vrhunske lidere iz poslovnog svijeta, stručnjake i političare koji će govoriti o liderstvu u izazovnim vremenima. To su, uz bivšeg finskog premijera Eska Aha, Mate Rimac, osnivač Rimac Automobila te izvršni direktor Bugatti Rimac, Carin-Isabel Knoop sa Harvard Business Schoola, Muhtar Kent, bivši predsjednik Coca-Cola Company, te mnogi drugi.


Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije, IEDC – Poslovne škole Bled i tvrtke Bloomberg Adria.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. veljača 2024 01:52