Krk je prvi u Hrvatskoj još prije deset godina centar pokrio besplatnom Wi-Fi mrežom. Imaju 40-ak nadzornih kamera, mrežu e-punionica, car i bike sharing. Više od polovice gradske rasvjete zamijenili su štedljivim LED-svjetlima. Osim pametnih klupa, tamo se nalaze i pametne kante koje komprimiraju otpad. Iz kontrolne sobe koja izgleda kao kokpit svemirskog broda na ekranima se, u stvarnom vremenu, prate protoci vode, kanalizacija i deponiji. Posjetili smo prvi pametni otok...
Još sedamdesetih godina prošlog stoljeća radnik krčkog Komunalnog društva Ponikve odlazio je jednom dnevno provjeriti stanje u spremnicima za vodu jašući na magarcu, jer pristupnih cesta za automobile nije bilo. Bilo je to vrijeme kad je u Ponikvama počinjao raditi mladi inženjer hidrogeologije Čedomir Miler, koji će kasnije postati direktor tog KD-a, a danas je dogradonačelnik Krka. Sjeća se kad je 1987. kupljeno prvo računalo.
- Nabavili smo softver za izradu matematičkih modela za hidrauličke proračune. U Hrvatskoj je tada takvo nešto radilo možda nekoliko ljudi, a mi smo u Ponikvama godinama izrađivali matematičke modele i pratili stanje na terenu, ako se nešto dogodi, koliko će biti vode i slično. Imali smo slučaj da je poplavila pumpna stanica i ja sam išao izračunati koliko će nam izdržati sustav. Ubacio sam u model ulazne podatke, napravio izračun i rekao: "Dečki, imamo vode u rezervoarima za dva dana." Pogriješio sam za samo dva sata, i to samo zbog psihološkog efekta, jer su ljudi, čim su čuli da prijeti nestašica vode, počeli stvarati zalihe - kaže Miler.
Informatizacija sustava Ponikvi, društva koje za Grad Krk i sve otočke općine održava vodoopskrbu, kanalizaciju, odlaganje i reciklažu otpada, krenula je 1990. godine, s dva PC-a. Krčkim su komunalcima pomagali kolege iz Velike Britanije, ekipa iz tvrtke Wessex Water.
- Dečki iz Engleske ovdje su montirali sustav 1991., kad je u Sloveniji počeo rat. Odmah nakon što su sve pospajali, ukrcali su se na charter let i otišli doma. Od onda sustav funkcionira - kaže Miler.
BIG BROTHER SVE KONTROLIRA
Senzor na kružnom toku prati broj vozila i prosječnu brzinu
Danas kontrolna soba u Ponikvama izgleda kao kokpit svemirskog broda – na ekranima se, u stvarnom vremenu, prati voda, kanalizacija i deponij. Prate se protoci vode, nivoi, pritisci, može se upravljati ventilima, otvarati ih i zatvarati, regulirati koliko će dugo biti otvoreni, paliti i gasiti pumpe. Ista je situacija i s kanalizacijom, pročišćavanjem otpadnih voda... Niti jedan objekt na terenu više nema "ljudsku posadu", a cijeli sustav kontrolira jedan čovjek koji sjedi pred ekranima.
- Ovaj je sustav omogućio da se gubici vode svedu s nekadašnjih iznad 40 posto na današnjih 18 posto - kaže Miler.
Pored toga što su dovele vodovod s kopna na otok, uspostavile kanalizacijsku mrežu i filtriranje otpadnih voda te podigle odvajanje otpada na razinu daleko iznad prosjeka Republike Hrvatske, Ponikve su se pozicionirale kao predvodnik digitalnih, pametnih rješenja zahvaljujući kojima Krk danas u Hrvatskoj prednjači i kao pametan grad i kao pametan otok.
U Krku su, prvi u Hrvatskoj, prije više od deset godina pokrili središte grada besplatnom Wi-Fi mrežom. Pokrili su grad i s 40-ak nadzornih kamera koje služe kao asistencija za detektiranje komunalnih problema, a pokazalo se i kao dobra ispomoć policiji, kad je to potrebno, pa je zahvaljujući njima u ekspresnom roku riješeno nekoliko krađa te se, općenito, u značajnom postotku smanjio broj takvih kaznenih djela. Zamijenili su više od 60 posto tijela javne rasvjete štedljivim LED-svjetlima, kako bi smanjili potrošnju električne energije, gdje su zabilježene uštede od 65 posto, a ujedno smanjuju i svjetlosno zagađenje. Preostalih 40 posto rasvjete, kako je najavio krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, izmijenit će se kroz idućih šest mjeseci.
MREŽA E-PUNIONICA
.jpg)
Električni automobil na punjenju
Na otoku je u suradnji s Hrvatskim Telekomom postavljena mreža e-punionica za električne automobile, čime se potiče e-mobilnost. Lani je izrađena Strategija razvoja pametnog Grada Krka 2018. - 2022., koja definira niz kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, a sve s jasnom namjerom da Krk postane prvi energetski neovisan i CO2 neutralan otok na Mediteranu.
Iako su u Gradu Krku i ostalim otočkim općinama na vlasti različite stranke, svi su ujedinjeni u ekološkim ciljevima i predanosti digitalnoj transformaciji uprava, pa je tako Krk postao dio europske inicijative Pametni otoci. Inicijativa nastoji riješiti dva osnovna problema zajednička svim europskim otocima – iseljavanje i energetsku ovisnost, a Krk se, osim što je postao hrvatski predvodnik među otocima, svrstao u elitno društvo europskih otoka koji su otišli najdalje u samoodrživosti. Kao najbolji europski primjeri spominju se danski pametni otoci Samsø i Bornholm. Samsø, recimo, još od 2007. godine dobiva 100 posto električne energije preko vjetroelektrana i iz biomase, a lokalna zajednica financirala je gradnju trajekta na bioplin koji također sami proizvode. Bornholm također većinu energije dobiva iz biomase i vjetra, a 2008. pokrenuli su projekt "Jarko zeleni otok" s ciljem stvaranja novih radnih mjesta kroz održivi turizam, produljenje turističke sezone te poticanja lokalne ekološke poljoprivredne proizvodnje.
Putem samoodrživosti Krk je krenuo još 2002. s programom Koncepcija razvoja vodoopskrbe otoka Krka te je u deset godina dovedena voda do svakog domaćinstva u svakom selu. U tom je periodu riješena i kvaliteta vode, a otok je povezan s vodoopskrbnim sustavom Rijeke. Nakon toga Krk je krenuo u program ekološkog gospodarenja otpadom i do 2016. su primarno razdvajanje digli od nule do 54 posto, što je daleko iznad hrvatskog prosjeka. Sanirali su otočki deponij, paralelno razvijajući sustav energetske učinkovitosti i sustav proizvodnje električne energije iz prirodnih izvora, pa je tako, recimo, na deponiju Treskavac velika sunčana elektrana, kao i na zgradama škole i javne vatrogasne postrojbe.
JAČANJE EKOLOŠKE SVIJESTI
Ekološka svijest je, na neki način, ukorijenjena među stanovnicima otoka, među kojima se mogu pronaći fascinantni primjeri – jedan od njih je umirovljeni svećenik Nikola Radić, na Krku poznat kao pop Miko, koji je prvi na otoku još devedesetih na svoju kuću dao ugraditi solarne panele, kupio prvi električni bicikl 2012. godine te 2014., opet prvi, dao konvertirati starog Matiza u električno vozilo.
Sada, paralelno s rješenjima na području energetike, Krk aktivno radi na implementaciji digitalnih rješenja koja bi građanima, kao i gostima na otoku, trebala olakšati svakodnevni život. Krčki dogradonačelnik Miler kao jedan od osnovnih preduvjeta razvoja pametnih gradova ističe infrastrukturu koja će omogućiti implementaciju pametnih rješenja.
- U ovom slučaju to su svjetlovodne mreže i bežične mreže. Što se tiče svjetlovodnih mreža, mi od 2009. radimo na pripremi projekta te paralelno i na izgradnji jednog dijela mreže. Već smo sada omogućili da, zahvaljujući toj mreži, imamo nadzorne kamere, a na nju smo vezali i naše antene za bežični internet na javnim površinama - kaže dogradonačelnik, najavljujući pokrivanje cijelog grada svjetlovodnom mrežom koja će postati dio komunalne infrastrukture, a priključna točka bit će u sjedištu Ponikava.
GRADSKO OKO
kontrolni ured za upravljanje otpada, oborinskih voda i prometa
Kako bismo bili što bolji servis za građane, kaže Miler, pokrenut je niz aplikacija, a "Gradsko oko" jedna je od onih koje su se dobro uhvatile.
- Preko nje može se prijaviti bilo kakav problem komunalne naravi koji se primijeti u gradu i izvan gradskog područja, što građani dosta koriste. Ono što je sada u fokusu i što je definirano u našoj strategiji pametnog grada jest dodatna informatizacija gradske uprave, da ona bude što efikasnija. Isto tako, da se prošire kanali komunikacije s građanima i da se definiraju i ostvare dodatne e-usluge - kaže Miler.
Pametna rješenja uvode se i kroz gradsku tvrtku Vecla, koja je zadužena za parkirališta i zbrinjavanje gradskog komunalnog otpada. Tako su u sklopu rješenja za pametni parkinga, za koji je bio zadužen Hrvatski Telekom u suradnji sa svojim partnerom Mobilisisom, senzorima pokrivena gradska parkirališta na kojima se, putem aplikacije, u svakom trenutku mogu pratiti zauzeta i slobodna parkirna mjesta. Vozači tako, na pametnom telefonu, mogu provjeriti imaju li gdje parkirati te isplati li se uopće ulaziti u centar, što je vrlo korisno u turističkoj sezoni, kad je veliki pritisak automobilskog prometa na Krk, a gradi se i pametni semafor koji će, uz brojenje prometa, prikazivati i stanje na parkiralištima.
- Krajem 2018. ugradili smo senzore u 60 parkirnih mjesta na području grada – kaže direktor Vecle Danko Milohnić.
PAMETNE KANTE
Pametna kanta za odlaganje otpada
Jedna od zanimljivijih inovacija koje je Vecla implementirala su takozvane pametne kante za otpatke. Za sada su, eksperimentalno, postavljene dvije u središtu grada, s tendencijom da ih bude još. Kante same komprimiraju otpad, povećavajući zapremninu za sedam puta u odnosu na klasične.
- U turističkoj sezoni suočavamo se s problemom prekrcanih kanti za otpatke u gradskoj jezgri - kaže Danko Milohnić.
- Kante su povezane s aplikacijom koja nam dojavljuje koliko su napunjene i kada ih treba isprazniti - dodaje.
Važan dio strategije je električna mobilnost. Desetak električnih vozila nabavio je KD Ponikve, koja su u optjecaju i u gradu i na cijelom otoku.
- Otok Krk zaista je svijetli primjer sustavnog planiranja i opredjeljenja u smislu tranzicije prema obnovljivim izvorima energije. Krk je u svojim strateškim dokumentima vrlo jasno izrazio interes da želi potaknuti razvoj niskougljičnog prometa – kaže Dino Novosel, voditelj programa e-mobilnosti u Hrvatskom Telekomu.
Na tom je tragu, prema njegovim riječima, 2016. godine Hrvatski Telekom dobio mandat da, u suradnji s Ponikvama, razvije prvu regionalnu mrežu punionica za električna vozila.
- To je primjer kako bi se jedinice lokalne samouprave trebale pripremati za nadolazeći val e-mobilnosti - rekao je Novosel.
NAJBOLJA KVALITETA ŽIVOTA
.jpg)
Čedomir Miler, zamjenik gradonačelnika grada Krka
U strategiji razvoja Krka pametni se gradovi definiraju kao sredine koje korištenjem modernih informacijsko-komunikacijskih tehnologija poboljšavaju kvalitetu i standard života svih koji u njima žive i rade. Posljednji podaci procjenjuju rast ukupne vrijednosti tržišta pametnih gradova na dva bilijuna američkih dolara do 2025. godine, što pokazuje veliku potrebu za reinterpretacijom dosadašnjeg shvaćanja urbanog razvoja, potrebu koja je još izraženija ako se u obzir uzmu predviđanja da će do 2050. godine više od 80 posto stanovništva u razvijenim zemljama živjeti u gradovima. Transformacija pametnih gradova dugotrajan je proces u koji se Krk uključio među prvima u Hrvatskoj. Gradonačelnik Darijo Vasilić kaže da gradovi moraju biti servisi svojim građanima, što, uostalom, i jest poanta razvoja pametnih gradova.
- Ti servisi, pogotovo u vrijeme novih tehnologija, moraju biti što pristupačniji, što jednostavniji. Mi smo kroz izgradnju infrastrukture, a nakon toga i kroz strategiju izradili niz dobrih rješenja za građane i za gradsku upravu i naša komunalna društva kako najučinkovitije upravljati našim resursima. Nastavljamo s tom dobrom praksom jer nam donosi i uštede i niz pogodnosti zbog kojih Krk već godinama spada među gradove u kojima je najbolja kvaliteta života - kaže Vasilić.
Piše: Luka Benčić
Jeste li spremni za Smart City revoluciju? Kliknite OVDJE i transportirajte se u budućnost.
Prilog je napravljen u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskog Telekoma, u skladu s najvišim profesionalnim standardima Jutarnjeg lista
OMOGUĆAVA HRVATSKI TELEKOM