Zdravlje je tema koja nas sve povezuje. No, upravo zato o njoj kola mnoštvo mitova. To je bio glavni razlog pokretanja serijala ‘Mit ili hit‘ u suradnji s Croatia osiguranjem u kojemu razbijamo one najčešće mitove – o gripi, debljini, jetri, probavi, preventivi, zdravlju srca i utjecaju blagdana na naše zdravlje. Pratite nas i dalje jer svakog ponedjeljka donosimo novu video anketu u kojoj naše sugrađane suočavamo s najčešćim zabludama, a liječnici će u člancima na jutarnji.hr dati sve točne odgovore.
Može li vitamin C spriječiti pojavu gripe?
Ovo smo pitanje postavili nekolicini slučajnih prolaznika. Neki su bili uvjereni da sigurno može, dok su drugi bili podijeljenog mišljenja.
Na vitamin C se u društvu još uvijek gleda kao na magičnog, čak i „nadljudskog“ junaka u sprečavanju infekcija te se za njim poseže čim nastupi sezona prehlade i gripe.
Koliko god bi bilo sjajno da vitamin C zaista ima takve moći, zapravo je samo riječ o vrlo raširenom medicinskom mitu. Dr. Juraj Jug, liječnik obiteljske medicine iz Zagreba, kaže da ne postoji niti jedan dokaz u znanstvenoj zajednici koji bi mogao potvrditi te tvrdnje.
- Iako je nužan za normalno funkcioniranje imunološkog sustava i djeluje kao antioksidans, ne daje imunološkom sustavu moć da svlada virus s kojim se nije prethodno susreo ili za koji je potrebna specifična imunološka obrana – ističe liječnik.
Dakle, vitamin C može poboljšati imunosni sustav, ali ne stvara nikakvu fizičku niti imunološku barijeru koja bi spriječila virus gripe da uđe u stanice kroz sluznicu nosa ili usta ako ste bili u kontaktu sa zaraženom osobom.
Ovo je samo jedan od mitova o gripi koji svake jesensko-zimske sezone kolaju po ambulantama, kaže dr. Jug. Gripa je ove godine, dodaje, počela nešto ranije nego očekivano, već krajem kolovoza, a očekivano je da će početi rasti u studenom. Upravo zato je idealno vrijeme da se dodatno informiramo te prestanemo vjerovati u brojne mitove o gripi koji nam donose više štete nego koristi.
Mit: Gripa se može izliječiti antibioticima.
Jedan od najvećih mitova, koji dr. Jug čuje na dnevnoj bazi u svojoj ambulanti, je taj dan antibiotici pomažu protiv gripa.
- To nikako nije istina. Antibiotici su prvenstveno osmišljeni da djeluju na bakterije. Bakterije su samostalni živi organizmi sa staničnim stijenkama koje antibiotici mogu napasti i uništiti. S druge strane, virusi, poput virusa gripe, nemaju staničnu strukturu na koju bi antibiotici mogli djelovati. Oni se razmnožavaju unutar naših vlastitih stanica – objašnjava dr. Jug.
Međutim, ako pacijent uz gripu boluje od drugih kroničnih bolesti, dodaje liječnik, one se kompliciraju bakterijskim infekcijama. Drugim riječima, antibiotici kod pridruženih bakterijskih infekcija liječe primjerice upalu pluća, ali na samu gripu ne djeluju. S time na umu, nikako nemojte uzimati antibiotike na svoju ruku ako imate gripu jer time nećete ništa postići.
Mit: Ako smo se cijepili protiv gripe, ne možemo se njome zaraziti.
Cjepivo, kaže Jug, značajno smanjuje teže oblike gripe ili komplikacije koje nisu rijetke. To su, primjerice, bakterijska upala pluća, kao i one vrlo opasne poput poremećaja rada drugih organa ili pak Guillain-Barréov sindrom kod kojeg imunološki sustav, potaknut borbom protiv gripe, greškom počinje napadati vlastiti periferni živčani sustav. Zbog toga se javljaju trnci i osjećaj slabosti u nogama koji se postupno šire prema gornjem dijelu tijela i rukama.
Međutim, cijepljenje nije stopostotna garancija da gripu nećete dobiti, napominje dr. Jug.
- Virusi gripe stalno i brzo mutiraju. Svake godine znanstvenici predviđaju koji će sojevi biti najaktivniji i prema tome stvaraju cjepivo. Ako u populaciji prevlada soj koji nije idealno pokriven cjepivom, učinkovitost opada. Cjepivo protiv gripe nas štiti godinu dana te su u njemu sadržana četiri najčešća soja gripe od prošle sezone. Ako nisu unutar cjepiva oni sojevi kojim ste se zarazili, neće djelovati – kaže dr. Jug.
Nakon cijepljenja tijelu trebaju otprilike dva tjedna da razvije zaštitna protutijela. Ako dođete u kontakt s virusom neposredno prije ili par dana nakon cijepljenja, oboljet ćete jer imunitet još nije izgrađen.
Mit: Hladno vrijeme, propuh ili mokra kosa uzrokuju gripu.
Jedan od najbizarnijih mitova u Hrvata svakako je uvjerenje da se gripa dobiva od hladnog vremena, izloženosti propuhu ili kretanjem po otvorenom mokre kose. Kako se gripa se u većini dijelova svijeta širi tijekom jeseni i zime, ljudi automatski povezuju pojavu bolesti s hladnim vremenom, ističe dr. Jug, iako je pravi krivac virus koji u tom razdoblju više cirkulira.
- Prijemčivost virusa postoji kod ljudi koji su pothlađeni i nisu adekvatno obučeni te su u kontaktu sa zaraženima. Oni su kao prenositelji virusa najopasniji. Kod njih je veća mogućnost da će se zaraziti, ali nikada nije 100 posto – kaže liječnik.
Iako hladnoća sama po sebi ne stvara virus, udisanje hladnog i suhog zraka sužava krvne žile u sluznici nosa i gornjih dišnih putova. Niska temperatura i niska vlažnost zraka omogućuju vanjskoj ovojnici virusa gripe da ostane stabilna i dulje preživi u zraku ili na površinama.
Mit: Gripa je malo teža prehlada i uzorkuje samo respiratorne probleme.
Gripa nipošto nije isto što i prehlada. Prehladu uzrokuje više od 200 različitih virusa, razvija se sporo i obično je blaga. Gripu uzrokuje virus influence, nastupa naglo unutar dva do tri dana i donosi visoku temperaturu, jaku zimicu, bolove u mišićima, glavobolju i iscrpljenost.
Međutim, važna razlika između to dvoje je, kaže dr. Jug, što gripa, ako se na vrijeme ne tretira, može dovesti do pogoršanja nekih već postojećih kroničnih bolesti. To su hipertenzija, multiorgansko zatajenje organa, dugoročni bolovi u mišićima zbog upala sveza tetiva i ligamenata. Posebno rizične skupine su stariji od 65 godina te kronični bolesnici neovisno o dobi.
Mit: Cjepivo protiv gripe je može izazvati.
- Ne, ne može. Ono što ljudi zamijene za virus gripe su simptomi nakon cijepljenja: blaga povišena temperatura, bol u mišićima i zglobovima, mučnina i umor. Javljaju se u jako malo broja pacijenata i to kao opći odgovor organizma na cjepivo – objašnjava dr. Jug.
Zaštita od cjepiva razvija se unutar jednog do dva tjedna od cijepljenja, a u tom periodu se još uvijek možemo zaraziti. Zato često dolazi do zablude da je uzrok zaraze cjepivo.
Mit: Mladim i zdravim ljudima ne treba cjepivo protiv gripe.
Još jedan mit koji ne drži vodu, kaže dr. Jug. Iako imunosni sustav mladih i zdravih ljudi može uništiti virus gripe, oni su vrlo često u kontaktu s malom djecom, trudnicama i starijima koji mogu prenijeti bolest.
- Neki mladi mogu biti i asimptomatski pa nisu svjesni da imaju virus gripe. Upravo im se zbog toga preporučuje cijepljenje jer tako smanjuju rizik prijenosa virusa drugima. Osim toga, ako neka mlađa osoba boluje od kronične bolesti, sve su to rizični čimbenici te kao takvi indikacija za obavezno cijepljenje – govori liječnik.
Zdravim načinom života, dodaje dr. Jug, možemo doprinijeti izgradnji boljeg imunosnog sustava, ali bez obzira na sve se možemo zaraziti. Svemu doprinosi i genetika i način života.
Mit: Kad više nemamo temperaturu, nismo više zarazni.
Iako je prestanak temperature dobar pokazatelj da se tijelo oporavlja, to nužno ne znači da je virus izašao iz njega, ističe dr. Jug.
- Zaraznost je jako teško izmjeriti. Ako osoba ima prisutan simptom ili se on pogoršava, šansa od zaraze postoji. Kad se osjećamo dobro i simptomi su lakši, dan dva nakon toga možemo reći da nismo zarazni, ali ni to nije stopostotna garancija – objašnjava.
Ako nemate temperaturu, ali još kašljete, kišete ili vam curi nos, moguće je da je virus još u vašem tijelu. Kod odraslih, gripa je obično zarazna oko pet do sedam dana od početka simptoma, a ponekad i dan prije nego što se simptomi uopće pojave. Kod djece ili osoba s oslabljenim imunitetom, razdoblje zaraznosti može trajati i duže od tjedan dana.
Mit: Povišenu temperaturu uvijek treba spuštati.
Povišena tjelesna temperatura je prirodna obrana organizma od bolesti, zbog čega je ne trebamo pod svaku cijenu odmah spuštati.
- Temperaturu do 38 stupnjeva ne bi trebalo spuštati jer ona pokazuje da je rad naših enzima, koji se bore protiv bolesti, malo brži. Sve iznad toga je poželjno spuštati, ali ne previše agresivno. Manja doza paracetamola će u većini slučajeva biti dovoljna, a ako je potrebno, možete je spustiti i tuširanjem mlakom vodom – kaže dr. Jug.
Međutim, temperatura iznad 39,5 i 40 stupnjeva može dovesti do poremećaja rada organa, pogotovo u kroničnih bolesnika, dodaje liječnik. Zato se takva temperatura obavezno mora spustiti što prije.
Što se tiče simptomatskih mjera protiv gripe, dr. Jug preporučuje sprejeve za nos s fiziološkom otopinom, najbolje pet puta na dan, kao i inhalacije vrućim čajem. Čaj je općenito dobar za konzumaciju jer topla tekućina smanjuje osjet boli u grlu. Odličan je, kaže, i propolis, ali neće ubrzati izlječenje.
- Ono s čime mnogi pacijenti griješe je što kupuju sirup za produktivan kašalj, a kašalj kod gripe je obično suh, tako da u tom slučaju nema učinka – zaključuje dr. Jug.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Croatia osiguranja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....