Pripazite

Loša navika koju polovica Hrvata radi na poslu povećava šansu za srčani udar i do 150 posto

Istraživanja pokazuju da oni koji se kreću na poslu žive godinu dana duže od onih koji sjede

U uredima prečesto sjedimo

 Shutterstock

Globalno gledano, prosječna osoba u danu provede čak 12 sati u sjedećem položaju. Nešto manje od polovice Europljana sjedi na radnome mjestu, a takvi su poslovi na svjetskoj razini od 50-ih godina prošloga stoljeća porasli za nevjerojatnih 80 posto. Ljudi koji dugo sjede imaju oko 150 posto veće šanse za srčani udar.

Ove statistike doista ne zvuče ohrabrujuće, pa ni ne čudi da je upravo predugo sjedenje jedna od najopasnijih ‘bolesti‘ modernog doba, opasnija čak i od pušenja ili skakanja padobranom, a ubija više ljudi nego HIV.

Za razliku od onih koji rade sjedeći, 20 posto Europljana obavlja svoj posao na nogama. Njih 30 posto svakodnevno obavlja umjereno teške fizičke poslove, dok ih 12 posto ulaže teške fizičke napore kako bi obavili svoj posao. Istraživanje provedeno u Norveškoj i objavljeno u The Lancetu, jednom od najuglednijih znanstvenih časopisa na svijetu, pokazuje da ljudi koji se na poslu kreću u prosjeku žive godinu dana duže od onih koji sjede. No, i ovakva vrsta rada nerijetko ima negativne posljedice za naše tijelo zbog repetitivnih pokreta, čestog napora, ali i dužeg radnog tjedna koji je česta pojava kod zanimanja koja uključuju fizički rad.

image

Važno je imati adeklvatnu opremu za rad

Shutterstock

Slabi mišići, ali i kosti

Bilo da na poslu sjedimo, stojimo ili smo u pokretu, u svim scenarijima jedno je jasno – posao itekako utječe na naše zdravlje. To nam potvrđuje i doktorica Ivana Marić, stručnjakinja za medicinu rada i sporta u poliklinici Vaš pregled. Ona nam najprije pojašnjava što sjedilački način života, odnosno posla, čini pojedinim dijelovima našega tijela.

image

Doktorica Ivana Marić, stručnjakinja za medicinu rada i sporta u poliklinici Vaš pregled

/Privatna Arhiva

- Sjedenje je pasivna aktivnost, zbog čega dolazi do smanjenja raspona naših pokreta. A, ako prestanemo raditi određene pokrete, i izgubit ćemo ih, što će u konačnici dovesti do slabljenja mišića i kostiju. Kako naša kralježnica po prirodi ima oblik slova S, dugotrajnim sjedenjem ona prelazi u oblik slova C te stvara pogrbljenost, slabi mišiće i prenosi ogroman pritisak na kralježnicu – kaže Marić, dodatno pojašnjavajući kako je najčešći problem do kojeg zbog toga dolazi bol u leđima.

image

Rad u uredu nije dobar za kralježnicu, cirkulaciju, kardiovaskularni sustav...

Shutterstock

No, iako je ta bol možda najvidljiviji rezultat prevelike količine sjedenja, nažalost nikako nije i jedini. Sjedenje dovodi do gubitka koštanog tkiva pa raste mogućnost osteoporoze, a ono uzrokuje i konstipaciju, odnosno probleme s probavom i hemeroide. Zatim, naš se metabolizam usporava, troši se manje kalorija, a nakuplja se masno tkivo, što rezultira debljanjem. Zbog usporavanja cirkulacije sjedenjem povećan je rizik za razvoj proširenih vena, kao i rizik od kardiovaskularnih bolesti poput visokog krvnog tlaka.

Kretanje na poslu

S druge strane, i preveliki tjelesni napori u svakom obliku mogu dovesti do raznih zdravstvenih problema.

- Kretanje tijela bez tereta se može smatrati poželjnom vrstom sportske aktivnosti i čimbenikom koji pospješuje zdravlje, ali u praksi je ono najmanje zastupljeno. Kada govorimo o nesjedilačkim zanimanjima, to je najčešće rad težim teretom i u neprirodnom položaju tijela, što često dovodi do oštećenja zdravlja u vidu bolova u leđima, oticanja nogu, bolova u zglobovima i slično – kaže Marić.

Posao je suvremenom čovjeku iznimno važna stavka u životu, no zdravlje bi nam svakako trebalo biti veći prioritet. Ipak, ove se dvije dimenzije svakodnevice ne moraju nužno sukobljavati, već ih uz ponešto truda možemo itekako dobro izbalansirati.

image

Fizički rad je u nekim situacijama zdraviji od sjedenja, ali također nosi posljedice

Shutterstock

- Negativne posljedice dugotrajnog sjedenja sprječavamo tako da uravnotežimo vrijeme rada i vrijeme odmora. Poželjno je da tijekom dana redovito ustajemo i krećemo se. Ako to zaboravljamo, možemo si na mobitel ili pametni sat staviti podsjetnik da je vrijeme za šetnju, istezanje ili promjenu položaja sjedenja. Već male stvari pomažu: umjesto lifta ili pokretnih stepenica možemo koristiti obične stepenice, u slobodno vrijeme možemo češće odabirati bicikliranje ili pješačenje umjesto drugih vrsta prijevoza, pauzu na poslu možemo iskoristiti da, umjesto do kafića, odemo do obližnjeg parka, što je korisno i radi kisika u našoj krvi – savjetuje nam liječnica.

image

HUAWEI WATCH GT 4

Darko Tomaš/CROPIX

Odmor liječi

Po pitanju negativnih učinaka dugotrajnog fizičkog rada, najvažnije je truditi se što ispravnije manipulirati težim fizičkim teretima, obavljanje rada u nepovoljnim položajima tijela svesti na minimum te upotrebljavati adekvatnu udobnu odjeću i obuću te zaštitnu opremu.

Osim stvari koje možemo napraviti na poslu, jednako je važno, jednom kad sve obavimo, zaboraviti na isti.

- Spavanje je jako važno za generalno zdravlje. Trebamo na vrijeme ići leći, u isto vrijeme se buditi, manje koristiti mobitel i elektronske uređaje neposredno pred spavanje, izbjegavati tešku hranu u tom periodu i zamračiti prostoriju kad legnemo. Treba i paziti na prehrambene navike. Zdrava i uravnotežena prehrana s puno voća i povrća, a manje brze i nezdrave hrane će pomoći da imate više energije. Također je jako bitno jesti manje, a češće, i tako ne opterećivati svoj probavni sustav velikom količinom hrane i malo vremena što dovodi do hormonalnog disbalansa i uzrokuje daljnje zdravstvene tegobe – naglašava doktorica.

image

San je iznimno važan

Shutterstock

Savjetuje i redovitu tjelesnu aktivnost koja utječe na kvalitetu sna i smanjuje umor.

- Mnoga su istraživanja pokazala da su ljudi koji se redovito bave sportom manje umorni od onih koji se ne bave sportom – kaže dr. Marić.

Pomoći može i organizacija radnog tjedna. Planiranjem radnih obveza i uključivanjem vremena za opuštanje i odmor u našu svakodnevicu također činimo dobro za naše tjelesno i mentalno zdravlje i izbjegavamo preopterećenost. A trebamo iskoristiti i blagodati tehnologije.

Tehnologija kao najvažniji asistent

- Pametni satovi nam mogu pomoći u povećavanju svijesti o zdravlju. Brojni senzori mogu pratiti razne vitalne parametre i tako ukazati na određene promjene koje se zbivaju u našem tijelu što se, uz liječničku podršku, može iskoristiti i za prevenciju raznih bolesti. Kako sam već spomenula, na radnom mjestu nas sat može podsjetiti da je vrijeme za pauzu koju si mi odredimo, a ako on otkrije da vam srce kuca brže nego inače, diskretno će vas obavijestiti da trebate usporiti jer vam je razina stresa previsoka te da je vrijeme za predah – zaključuje liječnica Marić.

image

HUAWEI WATCH GT 4

Berislava Picek/CROPIX

Od novih modela na tržištu svakako se ističe inovativni HUAWEI WATCH GT 4, koji uz pomoć umjetne inteligencije diže zdravstveni monitoring na jednu sasvim novu razinu. HUAWEI WATCH GT 4 tako ima napredne funkcije praćenja otkucaja srca, udjela kisika u krvi, analize sna i stres menadžmenta.

Ali i, primjerice, praćenja menstrualnog ciklusa. I to na smart način koji ne radi isključivo na kalendarskim indikatorima, već u računicu uključuje cijeli niz fizioloških indikatora poput otkucaja srca za vrijeme sna, tjelesne temperature, disanja i slično. Takav napredan sustav može biti posebno koristan ženama s hormonskim i reproduktivnim poteškoćama, ali i onima koje planiraju trudnoću.

Dok spavate s HUAWEI WATCH GT 4 satom na ruci, HUAWEI TruSleep™ 3.0 tehnologija analizira koliko ste dugo u određenim fazama sna, kako se ponaša vaše srce i koliko se puta razbuđujete, što može biti i put do eventualne detekcije apneje, bolesti koju ima oko 15 posto svjetske populacije.

image

HUAWEI WATCH GT 4

Berislava Picek/CROPIX

Pametni satovi su sve važniji partneri u brizi o našem zdravlju, koji imaju precizne informacije o našem tijelu, te nam mogu ukazati čemu bismo se trebali više posvetiti. Kombinacija tehnologije, pravilne organizacije rada te zdravih životnih navika je, dakle, idealan recept za balansiranje zahtjeva našeg posla i dobrobiti našeg tijela.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Huaweija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. veljača 2024 04:46