Kad razmišljamo o mirovini, mnogi od nas zamišljaju godine mira i opuštanja koje će biti ispunjenje aktivnostima za koje prije nismo imali dovoljno vremena, poput putovanja, više vremena s obitelji i bavljenja hobijima. Kako bismo si takvu mirovinu mogli i priuštiti, važno je razmišljati unaprijed i na vrijeme planirati vlastitu financijsku sigurnost. Uz mirovine iz prvog i drugog stupa, sve važniju ulogu ima i treći stup – dobrovoljna mirovinska štednja. Riječ je o jedinstvenom obliku štednje u Hrvatskoj koji država dodatno potiče izravnim novčanim poticajem.
Koliko ljudi koristi treći stup?
Iako postoji već godinama, koristi ga tek manji dio građana, tek oko 26 posto zaposlene populacije. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), na kraju 2024. godine Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi (ODMF) imali su 417.157 članova, dok su zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi (ZDMF) imali 49.609 članova. Ukupno, to čini 466.766 članova u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Usporedbe radi, krajem 2022. godine bilo je 374.760 članova u ODMF-ovima te 47.718 članova u ZDMF-ovima. To znači da je u dvije godine broj članova porastao za nešto više od deset posto, što ukazuje na pozitivan trend, ali i dalje relativno nisku razinu sudjelovanja s obzirom na ukupni broj zaposlenih građana.
Na kraju 2024. godine, neto imovina otvorenih i zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova iznosila je 1,44 milijarde eura, što je povećanje od 14,8 posto u odnosu na kraj 2023. godine. Ukupne uplate u 2024. godini iznosile su 157 milijuna eura, što predstavlja godišnji rast od 11 posto ili 15,6 milijuna eura više nego prethodne godine.
Što je zapravo treći stup?
To je oblik dobrovoljne mirovinske štednje. To znači da sami odlučujete hoćete li štedjeti, koliko i koliko često. Uplaćujete novac u jedan od dobrovoljnih mirovinskih fondova. Kada napunite 55 godina, možete zatražiti isplatu štednje, i to u obliku mjesečne rate, a dio u iznosu do 30% i jednokratno. Iznimno, pravo na mirovinu se može ostvariti i ranije u slučaju smrti, gubitka radne sposobnosti odnosno opća nesposobnosti za rad
Ova štednja nije zamišljena da zamijeni državnu mirovinu, nego da je nadopuni. Ipak, država potiče uplate u treći stup te na svaki iznos poklanja 15 posto iznosa, i to najviše do 99,54 eura godišnje.
Recimo da godišnje u treći mirovinski stup uplatite sto eura. U tom slučaju, država će vam na tu štednju dodati još 15 eura. Ako uplatite 500 eura godišnje, dobit ćete poticaj od 75 eura. A ako uplatite 663,60 eura, što je maksimalni iznos koji se uzima u obzir za poticaje, država će vam dodati najviše što može – 99,54 eura.
To znači da, ako svaki mjesec izdvojite otprilike 55 eura, ostvarujete puni iznos državnog poticaja. Taj dodatni novac koji vam država daje ne ide na poseban račun, nego se odmah ulaže zajedno s vašom štednjom, tako da i on ostvaruje prinos i kamate kao i ostatak vaše uplate. Dugoročno, to može znatno povećati ukupni iznos koji ćete imati na raspolaganju u mirovini.
Kako sve možete uplaćivati treći stup?
Sve više poslodavaca koristi dobrovoljnu mirovinsku štednju kao dio paketa pogodnosti za zaposlenike. To je tako dijelom upravo i jer se uplate do 663,61 eura godišnje (oko 55 eura mjesečno) ne oporezuju što znači da poslodavac, ako se radi o uplatama u tuzemne dobrovoljne mirovinske fondove, može zaposleniku dati dodatnu vrijednost bez dodatnih troškova. Ako vam poslodavac pak ne nudi tu opciju, plaćanje trećeg mirovinskog stupa može se ugovoriti jednostavno i brzo, a dostupno je putem više kanala, ovisno o vašim željama i navikama.
Najčešći način je direktno preko mirovinskih društava koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Na njihovim službenim stranicama ponekad je moguće otvoriti račun online, pregledati uvjete fondova i postaviti trajni nalog za redovite mjesečne uplate, bez potrebe za odlaskom u poslovnicu. Osim toga, uplate možete ugovoriti i putem svoje banke, gdje je moguće postaviti trajni nalog prema odabranom fondu. Neke banke nude i mogućnost učlanjenja u fond direktno iz mobilnog bankarstva ili fizički u poslovnici.
Treći stup moguće je ugovoriti i putem licenciranih financijskih savjetnika ili osiguravateljskih kuća koje surađuju s mirovinskim društvima i mogu vam pomoći u odabiru najprikladnijeg fonda. Nakon što postanete član fonda, svoje stanje i uplate možete pratiti online. Na taj način lako kontrolirate vlastitu štednju i prilagođavate je svojim mogućnostima i planovima.
Kada možemo podići sredstva iz trećeg stupa?
Još jedna pogodnost trećeg stupa je to kod njega, za razliku od klasične državne mirovine koja se može koristiti tek sa 65 godina (ili nešto ranije, uz penalizaciju), imate pravo tražiti isplatu već s 55 godina. To znači veću fleksibilnost i mogućnost da sami planirate svoj prelazak u mirovinu ili dodatni prihod, primjerice, ako se odlučite raditi skraćeno ili na pola radnog vremena. Kada dođe vrijeme za isplatu, 30 posto sredstava možete podići odjednom, a ostatak primati mjesečno.
Kako izgleda računica ako želimo 20 tisuća eura u trećem stupu?
Zamislimo da vam je cilj u mirovini imati dodatnih 20 tisuća eura koje ste prikupili kroz treći stup. Koliko trebate uplaćivati i koliko dugo da biste ostvarili taj cilj? Odgovor ovisi o tri ključna faktora: visini i učestalosti uplata, duljini razdoblja štednje te prosječnim godišnjim prinosima fonda. Ako pretpostavimo prosječni godišnji prinos od četiri posto i redovite mjesečne uplate, cilj od 20 tisuća eura postaje dostižan uz razmjerno umjerene iznose.
Uplaćujete li 50 eura mjesečno tijekom 20 godina, vlastitim uplatama skupit ćete 12 tisuća eura. Na to biste dobili 1.988 eura državnih poticaja, a prinos fonda bi kroz vrijeme generirao dodatnih šest tisuća eura. Ukupno biste tako došli do približno 20 tisuća eura. Ako mjesečna uplata iznosi 40 eura, cilj bi se mogao dostići u nešto dužem razdoblju od 22 godine. S uplatama od 30 eura mjesečno, bilo bi potrebno oko 25 godina, a kod najnižih uplata od 20 eura mjesečno, štednja bi trebala trajati oko 30 godina kako bi se dosegla ista suma.
Koje su najveće prednosti trećeg stupa?
Gornji primjeri pokazuju kako i skromnija mjesečna izdvajanja, ako se provode dosljedno i dovoljno dugo, mogu rezultirati značajnim iznosima u mirovini. Državni poticaji dodatno povećavaju vrijednost štednje, a prinosi fondova, čak i kada su konzervativno procijenjeni, igraju ključnu ulogu u ostvarivanju krajnjeg cilja.
Treći stup nije oblik štednje koji donosi brze rezultate, ali je zato jedan od najsigurnijih i najpoticajnijih načina da dugoročno povećate financijsku sigurnost u mirovini. Redovitost uplata, iskorištavanje državnih poticaja i strpljenje temelj su uspjeha u ovom modelu štednje.
Još jedan plus ovog modela štednje je što su sredstva u trećem stupu vaša osobna imovina, što znači da ih, ako vam se nešto dogodi, nasljeđuju vaši nasljednici. To je razlika u odnosu na državni mirovinski sustav. Fondovi su pod nadzorom HANFA-e i ulažu prema strogo definiranim pravilima, uz transparentnost i sigurnosne mehanizme. Možete i sami birati fond koji vam najviše odgovara (konzervativni, uravnoteženi, dinamični).
Sve u svemu, treći mirovinski stup vrhunski je izbor za sve koji razmišljaju dugoročno i žele si osigurati bolji standard u mirovini. Najviše koristi imat će mlađi osiguranici jer imaju najviše vremena da kroz desetljeća štednje iskoriste učinak složenih kamata i redovitih državnih poticaja. Idealno je rješenje i za zaposlene kojima poslodavac uplaćuje u treći stup jer tako dobivaju dodatni prihod bez da sami izdvajaju. Također, treći stup sve češće koriste i roditelji koji žele uplaćivati za svoju djecu i time im osigurati dobar financijski start u životu, bilo za prve velike troškove, bilo kao dodatak budućoj mirovini. Bez obzira na životnu fazu, ovo je fleksibilan, poticajan i dugoročno isplativ način štednje.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i HANFA-e.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....