U svakom uredu, redakciji ili trgovini danas se mogu čuti barem tri različita jezika. Pritom ne mislimo na engleski, hrvatski i Excel, nego na jezik generacija. Dok milenijalci uvode novu aplikaciju za učinkovitije planiranje, generacija X uzdiše i komentira: „A što nije bilo dobro i u Wordu?”, a generacija Z paralelno odrađuje sastanak i dopisivanje na poslovnoj mreži. Pritom se iz usta mlađih zaposlenika često čuju izrazi poput omg, lol i cringe, u e-mailovima koriste emojije i kratice, dok su njihovim starijim kolegama draži telefonski pozivi, sastanci licem u lice i izrazi „jesi zicer?“, „gablec“ i „to je po PS-u“.
Iako se ponekad čini da ih dijele svjetlosne godine, psihologinja Gabrijela Ištuk kaže da su razlike među generacijama zapravo prilika za rast, a ne raskol. Upravo je ta ideja o međusobnom učenju bila nit vodilja našeg razgovora s nekoliko zaposlenika različitih generacija, od onih koji su odrasli uz dial-up internet do onih koji su karijeru započeli u eri TikToka.
Različiti pogledi na posao
Psihologinja Gabrijela Ištuk podsjeća da generacijski jaz nije stvar novog doba, već je uvijek postojao. Tek je ubrzan razvoj tehnologije i društvenih mreža istaknuo različite pristupe radu i komunikaciji među generacijama.
- Mlađe generacije uče se izražavanju svog mišljenja, dok su starije navikle više poštivati autoritete i tiše prihvaćati pravila - kaže Ištuk.
Lucija (28), novinarka i pripadnica generacije Z, osjetila je na svojoj koži kako starije generacije često na mlade gledaju kao lijene te da ih podcjenjuju zbog brzine rada i navike korištenja tehnologije.
- Iz mog iskustva stariji zapravo nemaju granicu između poslovnog i privatnog pa zato možda misle da su ambiciozniji. Teško su prilagodljivi novim idejama, načinima rada, poput onog od doma, jer smatraju da se svi samo “izvlače”, dok mladi žele imati balans poslovnog i privatnog, odnosno, ne dozvoljavaju da im posao preuzme cijeli život - kaže Lucija.
Ivona (38), content kreatorica i milenijalka, sličnog je mišljenja.
- Ipak smo u 21. stoljeću, ne znam zašto se od nas još uvijek očekuje da satima sjedimo u uredu, čak i onda kada smo obavili sav posao, to je kontraproduktivno. Pogotovo ako radimo neki kreativan posao, kao što je pisanje, grafički dizajn i slično. Upravo suprotno; ako radimo od doma, možemo biti koncentriraniji na zadatke nego ako smo u open space uredu, gdje nam vika, galama i konstantno „cimanje“ sa svime i svačime non-stop odvlači pažnju - smatra Ivona.
S druge strane, Helena (58) koja radi u marketingu, primjećuje da njezini mlađi kolege ponekad djeluju distancirano i ne pokazuju interes za osobne rezultate, ali su istovremeno ljubazni, usmjereni na dobar balans života i ne “izgaraju” kao ona.
Psihologinja Ištuk pojašnjava da ovakvi nesporazumi proizlaze iz različitih faza psihološkog razvoja, a ne samo generacijskih razlika.
- Mladi su u fazi u kojoj traže prilike i napredak, srednja dob donosi potrebu za sigurnošću i balansom, dok stariji žele prenijeti svoja iskustva i smisao rada. Kroz sve faze važna je emocionalna inteligencija o kojoj ovisi kako ćemo se nositi s različitim poslovnim izazovima - kaže Ištuk. Tako se nesporazumi često mogu objasniti različitim pogledima na posao unutar životnih faza, a ne samo generacijskih razlika.
Učimo jedni od drugih
Suzana (58) već dugi niz godina radi u administraciji i ima bogato iskustvo u komunikaciji s mlađim kolegama, posebice milenijalcima. Ona ističe da su oni i generacija Z tehnološki izrazito potkovani, što olakšava suradnju i rješavanje problema.
- Moji mlađi kolege su vrlo dragi, entuzijastični, puni novih ideja i neke dobre energije. Samouvjereni su, katkada i previše. Ponekad me to čak i iritira ili sam malo ljubomorna na njih jer nisam tako odgajana. Mene su učili strpljivosti, da se ne namećem niti bunim. Sve se to pokazalo pogrešnim u mojem slučaju. Zato se divim današnjim mladima što su toliko hrabri, očekuju da njihov rad i trud bude prepoznat te adekvatno plaćen. Ti su klinci danas tehnološki izuzetno potkovani i bez problema im se mogu obratiti za pomoć. Ne dociraju, objasne mi posve normalno, a ne onako svisoka - otkriva Suzana.
Matea (25) i Eva (29), kolegice koje rade u marketingu, kod starijih kolega cijene profesionalizam, znanje kako se nositi s izazovnim situacijama i sposobnost sagledavanja situacije iz više perspektiva. Vjeruju da upravo spoj mladenačke energije i njihovog inovativnog korištenja tehnologije te mudrosti i iskustva starijih kolega velika snaga koja omogućuje timu da bude učinkovit, prilagodljiv i spreman za sve izazove.
Ovo su odlični primjeri onoga što Ištuk naziva međusobnim učenjem i prirodnim procesom nadopunjavanja u timovima s mješovitim generacijama. Mladi od starijih uče disciplinu, strpljenje i kako razviti profesionalni odnos, a stariji od mladih uče fleksibilnost, nove tehnologije i formiranje drugačijeg pogleda na ravnotežu poslovno-privatno.
Dodaje da upravo tehnologija i fleksibilni oblici rada mogu smanjiti nesporazume oko produktivnosti.
- Mlađi možda neće raditi prekovremeno, ali će razviti projekte koji ubrzavaju posao, dok stariji zbog iskustva bolje prepoznaju ključne zadatke. Zajedno nadoknađuju ono što im fali - ističe Ištuk.
Komunikacija koja povezuje
Razlike u komunikacijskim stilovima često generiraju nesporazume, no upravo ovdje leži prilika. Ivona i Matea primjećuju da stariji preferiraju telefonske pozive, dok mlađi više vole pisane poruke i e-mailove, što može biti prednost ako tim nauči pametno kombinirati te kanale.
Istraživanje tvrtke Fast Company pokazuje da većina generacija priznaje da ne razumije sleng ili buzzword određenih drugih generacija, kao što su omg, wtf, brb, I can’t even, rizz. Drugo istraživanje, pak, pokazuje da 71 posto radnika smatra da Gen Z mijenja formalnost jezika u profesionalnom okruženju.
Gabrijela Ištuk preporučuje da se generacijski sleng i izrazi koriste kao dio svakodnevne komunikacije, jer to pomaže mlađima da se osjećaju prihvaćeno, a starijima otvara put do kreativnosti i opuštenije atmosfere u uredu.
- Mogu se organizirati mini team building radionice sa razumijevanjem slenga kao jednom od tema, može se osmisliti poseban izraz za posao što može biti pozitivno za izgradnju grupne povezanosti. Razumijevanje i korištenje slenga te različitih generacijskih izraza predstavlja vrijeme za opuštanje i humor, što utječe na smanjenje stresa i olakšava svakodnevne izazove na poslu - objašnjava Ištuk.
No, komunikacija na poslu ne odnosi se samo na različite izraze za iste stvari. Ištuk napominje da je od velike važnosti da se iskreno komuniciraju očekivanja, posebice u odnosu stariji nadređeni - mladi zaposlenik.
- Mislim da je ključno raditi na transformaciji timova na način da su članovi međusobno otvoreniji za komunikaciju, ali i da vide i ubiru plodove te otvorenosti. Nadređeni bi trebali pokazati inicijativu za prihvaćanje i negativne povratne informacije od zaposlenih, ne samo pozitivne. Ako se ne iskomunicira, raste jaz i nezadovoljstvo u zimu. Zajedničkim dogovorom, međusobnim razumijevanjem i poštivanjem mogu se izgraditi zdrave granice i postići balans. Osim toga, treba konkretizirati što kome znači odanost, fleksibilnost i druge vrijednosti. Do istog cilja možemo doći različitim putevima i to je u radnom okruženju važno prihvatiti - smatra Ištuk.
Generacija suradnje
Zoran (61), fotograf, u radu sa studentima zaključio je da je jednostavnije prilagoditi se novoj generaciji umjesto da ih se cijelo vrijeme uspoređuje sa starijima.
- Svakako da postoji velika razlika kao što je postojala i velika razlika između nas i naših roditelja, no društvo se mijenja. Ako gledamo iz drugog kuta, upravo su nove generacije pridonijele humanijim radnim uvjetima, fleksibilnijoj radnoj atmosferi, kvalitetnijem privatnom životu, fokusu na zanimanja koja vole i koja ih ispunjavaju. Mi ih samo gledamo iz našeg načina rada te ih onda kritiziramo i generaliziramo umjesto da ih slušamo, bez predrasuda. Onda ćemo shvatiti da su u pravu i da bi bilo dobro podržati ih i prilagoditi se njihovom, za nas novom, odnosu prema poslu – govori Zoran.
Danijel (35), poduzetnik, smatra da je najbolja stvar oko generacija koje dolaze, a što sada primjećuje kada je stariji, jest koliko su brzi i sposobni u poslu baratati s nekoliko stvari paralelno.
- Također, dobra stvar kod njih, što bi volio i da više starijih kolega usvoji, je poštivanje granica. Oni ne rade prekovremene, nemaju potrebu ubijati se za posao i jasno komuniciraju kada ih nešto smeta ili se s njima ne komunicira na pravi način. Moja generacija, koja je u posao ulazila u vrijeme gospodarske krize, samo je bila sretna da radi i prima plaću. Nismo se žalili, šutjeli smo i nadali se boljem sutra. Koje je, srećom, došlo - zaključuje Danijel.
Kad se pogleda šira slika, jasno je da generacijski jaz nije prepreka, nego pokretač promjene. Stariji kolege donose iskustvo, odgovornost i smirenost; mlađi entuzijazam, kreativnost i digitalnu spretnost. Između njih stoji cijeli spektar nijansi, ali upravo u tim razlikama krije se potencijal.
Radna mjesta budućnosti neće dijeliti ljude po godinama, nego spajati po vrijednostima. Onaj tko zna učiti od drugih, bez obzira na generaciju, taj će uvijek biti korak ispred. Možda je upravo to tajna uspjeha svake tvrtke: ne da svi govore istim jezikom, nego da žele razumjeti jedni druge. Jer, kako bi rekla jedna sugovornica: „Nije stvar u tome tko je ‘mlad duh’, nego tko ima otvoreno srce.”
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Studija Hanza Medije i Cedevite.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....