NAŠ NOVI SVIJET

Nalazimo se usred digitalne revolucije, povratka na staro više nema

NAŠ NOVI SVIJET

Nalazimo se usred digitalne revolucije, povratka na staro više nema

  • 04. svibnja 2020.

  • DONOSI VAM HRVATSKI TELEKOM


    Naš novi svijet je svijet totalne povezanosti. U Jutarnjem i Hrvatskom Telekomu oduvijek smo znali kako nas tehnologija i digitalni alati povezuju, i omogućavaju nam da učvrstimo veze, podijelimo informacije, ideje, rješenja, resurse, da funkcioniramo, pokažemo solidarnost, empatiju, pomognemo onima kojima je potrebno. Mnogima među nama život se u posljednje vrijeme radikalno promijenio, povezanost, tehnologije i internet ono su što nam je omogućilo da se naši privatni i poslovni životi odvijaju potpuno online. Kad smo povezani, sve je moguće. To smo pokazali u posljednja dva mjeseca. Kako će izgledati naši životi, naš svijet, čitave industrije i društvo u budućnosti?

     


     

    Čak 70 posto Hrvata u ovom trenutku radi od kuće (Eurostat), a 2018. godine to je činilo samo jedan posto. Gotovo pola milijuna učenika i studenata već skoro dva mjeseca nalazi se u virtualnim učionicama. Više od 2 milijuna Hrvata kupuje preko interneta, a među njima svaka treća osoba starija od 50 godina sada preferira online shopping (Equestris). Čak 50 posto više vremena provodimo online i posjećujemo 60 posto više stranica nego prije krize prouzročene pandemijom (Dotmetrics) Covid-19, a pretraživanje riječi Microsoft Teams na Googleu uvećano je 10 puta (Google Trends)!

     

    Svijet kakav smo poznavali više ne postoji. U vrlo kratkom vremenu naše su navike postale drugačije, od toga kako radimo, učimo, poslujemo, komuniciramo, družimo se, do toga kako putujemo, konzumirano umjetnost, kupujemo. Sve više usluga se digitalizira, a niz novih prilika stvara se na temeljima naprednih tehnologija, a ovo je tek početak. Što slijedi? Kakve promjene donosi digitalizacija? O tim pitanjima razgovaramo s 11 thought leadera koji procjenjuju budućnost društva, znanosti, umjetnosti, zdravstva, urbanizma, uz napredne tehnologije.

     

    DIGITALNO DRUŠTVO

    Nenad Bakić, poduzetnik, investitor, pokretač Croatian Makersa, koji je FT uvrstio među 100 digitalnih šampiona Europe

     

    'Digitalna transformacija mijenja čovječanstvo kao uvođenje pisane riječi'

     

    Hrvatska prolazi kroz snažnu digitalnu transformaciju. Za razliku od digitalizacije - koja pojednostavljuje našu svakodnevicu i čini nas učinkovitijima jer zamjenjuje analogne alate digitalnima - digitalna transformacija supstancijalno redefinira procese. Sada možemo raditi ono što prije nismo mogli, postaju nam dostupne stvari koje prije nisu bile. U pandemiji Covid-19 upravo je korištenje komunikacijskih kanala odraz digitalne transformacije jer uspijevamo kao društvo ostati povezani gotovo kao da smo fizički zajedno, a to ranije nije bilo moguće.

     

    Boris Kovačev / Hanza Media

    Nenad Bakić

     

    Digitalna transformacija može biti komplicirana - zamislite kad su ljudi prvi put umjesto klesanja kamene ploče uvodili alate za pisanje! Međutim, kada uznapreduje, čini se kao da postaje prirođena čovjeku, tako da sada i najmlađi i stariji dio populacije koriste alate za videopoziv kao da su se s time rodili. Uvjeti za digitalnu transformaciju ekonomsko su i materijalno blagostanje, ali za nas je, prema mojem mišljenju, ona najkorisnija u duhovnom smislu. Primjerice - za vrijeme karantene nijedan Hrvat, baš kao ni Bill Gates, ne može otići u najbolje muzeje na svijetu, ali istodobno svaki Hrvat, jednako kao i Bill Gates, može ih posjetiti virtualno. Drugo, svjedočimo eksploziji u napretku znanosti, prije svega medicine, koja ne bi bila moguća bez digitalne transformacije komunikacijskih, kolaborativnih i tehničkih aspekata. Digitalna transformacija koja se sada događa ima isti utjecaj na čovječanstvo kao što je svojedobno imalo uvođenje pisane riječi.

     

    Luka Abrus, direktor i suvlasnik Pet minuta (Five), agencije koja je nedavno u New Yorku uvrštena među top tri agencije za razvoj mobilnih aplikacija

     

    'Poslovni svijet zauvijek se promijenio’

     

    Iako je kod nas digitalizacija javnog sektora počela prije čak 16 godina s inicijativom e-Hrvatska i servisom Hitro.hr, tek danas mnoge stvari za koje su bile ključni originali, pečati i potpisi plavom kemijskom, moguće je poslati e-mailom ili preko web-stranice. Ta ograničenja gušila su poduzetnike i negativno utjecala na ekonomiju (nažalost, javnoj upravi na nevidljiv način), a dolaskom virusa to je postao udar na zdravlje, ali i novi motivator promjene. Postoji bojazan da će se olakšavanjem mjera sve vratiti na staro. Osobno me plaši obavijest FINA-e da je dostava dokumentacije za njihove usluge preko online servisa omogućena samo privremeno, a istekom ograničenja kretanja trebat će sve opet dostaviti u fizičkom obliku. Korak naprijed, natrag dva.

     

    Goran Mehkek / Hanza Media

    Luka Abrus

     

    No u poslovnom svijetu promjene će biti trajne. Konferencije se sele online i više nije potrebno izdvajati nekoliko tisuća dolara za put i kotizacije, već odvojiti vrijeme i pratiti sve iz udobnosti svog doma. To će drastično smanjiti cijene i učiniti stjecanje novog znanja i ulaganje u sebe mnogo dostupnijim. Iako alati za telekonferencije postoje odavno (tko se sjeća prvih Netmeetinga i Webexa iz kasnih 90-ih), danas ulaze u masovnu upotrebu - na njima se sada održava nastava, organiziraju se društvene igre i obiteljski sastanci. Zanimljiv je podatak da je dnevni broj korisnika platforme Zoom narastao čak 30 puta, s 10 na 300 milijuna korisnika dnevno.

     

    To mijenja sve industrije, pa se tako pojavljuju nove platforme za telemedicinu i direktnu komunikaciju s doktorima, jer svi žele izbjeći odlaske u bolnice zbog straha od zaraze. Online kupnja je u porastu, no pritisak je na malim proizvođačima koji su dosad ovisili o tržnicama, sajmovima i prolaznicima, i koji nemaju uhodane procese naručivanja i prodaje. I tu se stvaraju nove platforme, zasad tek na Facebook grupama, ali to je tek uvod u transformaciju koja slijedi - OPG-ovi, pivovare, mesnice i slični traže nove kanale prodaje i pokreću vlastitu dostavu, i inovacija koja bi u normalnim uvjetima trajala godinama morat će se dogoditi u roku od nekoliko mjeseci.

     

    S radom od kuće nestaje i koncept radnog vremena. Više nije bitno biti "na poslu" od 9 do 17, već se mjere isključivo rezultati, a ne koliko ste vremena proveli za računalom. Ljudi balansiraju između kućnih obaveza i rada te nerijetko obavljaju posao prije nego što se djeca probude ili nakon što odu spavati.

     

    I dok djeca i mladi prirodno usvajaju ili čak predvode nove kanale komunikacije i kupnje, za stariju populaciju rizik zdravlja vrlo je jasan motivator. Djedovi i bake instaliraju Zoom, traže termine za dostavu namirnica, i primorani su brzo hvatati korak, a na nama mlađima je da im pomognemo u tim prvim koracima.

     

    Vedran Podobnik, Big Data znanstvenik, izvanredni profesor na Zavodu za telekomunikacije FER-a

     

    'Upravo prolazimo kroz  digitalnu revoluciju, a to će  zauvijek ostaviti trag!’

     

    Način kako ljudi komuniciraju značajno se promijenio u posljednjih dvadeset do trideset godina, prije svega zahvaljujući velikom napretku u tehnologiji i digitalnoj transformaciji koja je zahvatila sve aspekte ljudskog života.

     

    Privatna arhiva

    Vedran Podobnik

     

     

    Međutim, dok su promjene prije bile postupne (evolucijske), obrasci komunikacije u posljednjih mjesec dana mijenjaju se značajno, ubrzano i rekao bih, bespovratno (revolucijski). Revolucije se ne događaju često, ali kada se dogode, one zauvijek ostave trag. Moj osjećaj je da upravo prolazimo kroz digitalnu revoluciju kao pozitivnu posljedicu značajno promijenjenog načina života prouzročenog situacijom s Covidom-19.

    Prije bi vas u najmanju ruku gledali u čudu ako na sat joge ne biste išli u fitness centar, već biste se na sat spojili preko Zooma iz vaše spavaće sobe. Danas je to jedini mogući način grupnog vježbanja, ali predviđam da će mnogo pojedinaca zadržati taj oblik vježbanja, jer je on win-win i za fitness centre i za pojedince koji vježbaju. Fitness centrima trošak poslovanja značajno pada jer ne moraju iznajmljivati fizički prostor, dok sudionici štede mnogo vremena jer ne trebaju putovati između svog doma i fitness centra.

     

    Ono što je bitno jest to da svi skupimo hrabrost nakon što situacija s Covidom-19 popusti te se ne počnemo vraćati starim neučinkovitim načinima komunikacije i poslovanja, već zadržimo nove, djelotvornije digitalizirane procese. Prema mojem mišljenju, jedan od najuzbudljivijih trendova jest digitalizacija klasično nedigitalnih industrija i aktivnosti. Primjerice, već spomenuta Zoom joga ili organizacija velikih virtualnih događaja kao što su konferencije. Ključ uspješne digitalizacije ovdje je da se uspije postići interakcija i uključenost svih prisutnih na digitalnom događaju, kao što je to bio slučaj kada su se ti događaji odvijali u stvarnom svijetu. To se s jedne strane može postići upotrebom inovativnih tehnoloških rješenja (poput Zooma), ali s druge strane, također svi mi moramo biti otvoreni početi se ponašati drugačije kako bismo ta nova tehnološka rješenja mogli učinkovito koristiti.

     

    Također, virtualna stvarnost (VR) zasigurno je jedna od tehnologija koja će obilježiti sljedećih nekoliko godina, s obzirom na to da VR uređaji postaju sve dostupniji, dok u isto vrijeme svjedočimo uvođenju nove generacije sveprisutne komunikacije 5G. Ta dva trenda omogućit će masovno korištenje VR uređaja koji će međusobno biti umreženi gotovo neograničenim kapacitetom, bilo gdje se nalazili. Iako je trenutačno većina slučajeva upotrebe VR tehnologije fokusirana na industriju igara i zabave, činjenica je da VR tehnologija ima puni širi spektar potencijalnih primjena, posebno u kombinaciji s AR (Augmented Reality) tehnologijom.

     

    Sven Marcelić, sociolog i profesor na Odjelu sociologije Sveučilišta u Zadru, proučava digitalnu transformaciju društva i regionalne razlike u tehnološkom razvoju

     

    'I javna uprava pokazala je da se može digitalizirati'

     

    Izolacija uzrokovana pandemijom Covid-19 stavila je velik naglasak na važnost digitalizacije usluga, pogotovo usluga javne uprave, a u takvom okruženju mijenja se i ponašanje ljudi. Sada se pokazalo da su promjene moguće i u digitalizaciji javne uprave, nema povratka natrag, i to je odlično! Krizna situacija ojačala je i povjerenje građana u hrvatski javni sustav, što je jako važno. Ako znamo da su Hrvati nacija s jednom od najnižih povjerenja u institucije, onda to može biti samo dobar pokazatelj. Povjerenje je važno ljepilo društvenih odnosa.

     

    Luka Gerlanc / Hanza Media

    Sven Marcelić

     

    Vjerujem u društvo u kojem građani više koriste platforme kao što su e-građani, u kojem razvijamo nove vještine, a u kojem je važno da i ruralno stanovništvo, stariji i siromašniji imaju veći pristup internetu i naprednim tehnologijama. No, jedno je sigurno, koliko god se tehnologije razvile, ljudski kontakt je elementarna potreba, i ljudi se toga neće odreći!

     

    BUDUĆNOST ZDRAVLJA

    Ognjen Bagatin, ravnatelj Poliklinike Bagatin, privatne poliklinike za estetsku kirurgiju, stomatologiju, dermatologiju i kozmetologiju, koja je u Berlinu dobila nagradu za najbolju međunarodnu kliniku za estetsku kirurgiju na svijetu 2019.

     

    'Svijet se mijenja, telemedicina postaje  novo normalno, a digitalizacija je velika prilika za Hrvatsku!'

     

    Telemedicina postaje novo normalno. Ono što vidimo iz inicijalne prakse jest to da sve ono što se može odraditi online, i odradit će se online, uključujući konzultacije i kontrolne preglede. One organizacije koje prihvate ovu situaciju kao dodatnu priliku za digitalizaciju poslovanja, napravit će velik iskorak. Mi smo kao organizacija odradili više od 100 online konzultacija preko sučelja Webex i tako olakšali našim klijentima da lakše stupe u kontakt s našim operaterima. Zbog velikog broja inozemnih klijenata implementirali smo taj model poslovanja i prije pandemije koronavirusa; ova je situacija pogurala telemedicinu u fokus novog normalnog. Ono što se dogodilo u nekim drugim industrijama, poput bankarstva ili telekomunikacija, sada se odražava i na zdravstveni sektor. Digitalizacija, i s njome povezana bolja organizacija, velika su prilika za sve nas!

    Privatna arhiva

    Ognjen Bagatin

    Ono što mene impresionira na području estetske medicine jest to da je u svijetu već razvijeno robotsko presađivanje kose, robot koji aplicira botox i dermalne filere koristeći umjetnu inteligenciju, genetsko testiranje za određivanje proizvoda koji savršeno odgovaraju koži osobe. Nadalje, razvijen je softver za online konzultacije za estetsku kirurgiju, gdje se koristeći aplikaciju može simulirati kako će netko izgledati nakon zahvata bez fizičkog pregleda kod doktora, zatim robot stomatolog iz Kine, koji samostalno planira i ugrađuje dentalne implantate, korištenje umjetne inteligencije za praćenje kardioloških pacijenata, umjetna inteligencija i planiranje ortodoncije kroz softver Planmeca u stomatologiji, personalizirana medicina u mnogim segmentima, farmagenomika itd.

    Svijet se mijenja, medicina se mijenja, i sve što utječe na povećanje produktivnosti medicinskog osoblja, bolje ishode liječenja, uštedu vremena pacijentima i bolje iskustvo samih pacijenata, bit će ključ za budući razvoj i digitalizaciju zdravstva. Tu vidim Hrvatsku kao agilnog igrača u Europi, koji odlično može iskoristiti ovu nepriliku da redefinira strategiju i stavi digitalizaciju, transparentnost sustava i bolju organizaciju zdravstva kao apsolutni prioritet - a to će zauzvrat Hrvatsku staviti na kartu kvalitetnog zdravstva Europe.

    Zdravstveni turizam velika nam je prilika, jer on nema sezonalni karakter i može trajati 365 dana u godini. Međutim, moramo shvatiti da je zdravstvena usluga samo dio cijelog lanca vrijednosti koji moramo posložiti da bi se to dogodilo. To je svakako proces, ali siguran sam da mi to možemo učiniti i razvijati naš BDP na tome.

    Amir Ćatić, specijalist stomatološke protetike, profesor na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu, jedan od pionira korištenja 3D print tehnologija u stomatologiji

    'Promjene u dentalnoj medicini su drastične! Moderne tehnologije unaprijedile su u 10 godina struku više nego u posljednjih 100 godina'

    Medicina, a posebno dentalna medicina, predvodnik je primjene digitalnih tehnologija u svakodnevnom radu. Razvoj dentalne industrije, tehnologije i materijala, i njihova primjena u dentalnoj medicini, učinila je samo u posljednjih 10 godina kvalitativni skok mjerljiv s napretkom struke u ranijih 100 godina. Promjene su značajne, čak u nekim segmentima i drastične, a čine ih unapređenja kvalitete proizvoda i usluge, brzine i raspona terapijskih mogućnosti, vizualizacije terapije i komunikacije s pacijentom, te u konačnici funkcijske i estetske trajnosti rekonstruktivnih zahvata i protetskih nadomjestaka. Možda i najveći napredak učinjen je u segmentu rekonstruktivnih terapija, posebice protetskih i implantoprotetskih. Teško je i predviđati kakve nam divne stvari budućnost donosi i kroz Industrijsku revoluciju 4.0, ali sigurno je svijetla i uzbudljiva.

    Marko Todorov / Hanza Media

    Amir Ćatić

    Hrvatska ni po čemu ne zaostaje za svjetskim trendovima, jer je globalna digitalizacija društva omogućila dostupnost informacija svima u svakom trenutku, a ulagali smo na vrijeme, ulažemo i dalje. Tijekom ovih 20-tak godina profilirali su se stručnjaci, klinike i poslovni koncepti koji su zaista postali majstori svog posla, primjeri izvrsnosti u poslovanju, brige o pacijentu i svojim djelatnicima te partnerima.

    Moderna visoka tehnologija omogućila je izradu zubi, ne samo unutar 24 sata, već unutar sat vremena. "Teeth in an hour" postao je pojam koji više nije nedostižan koncept. Primjena digitalne tehnologije omogućava nam da u istom posjetu, primjerice, izbrusimo zub koji je nužno opskrbiti krunicom, učinimo digitalni 3D otisak situacije, izdizajniramo krunicu u virtualnom prostoru, i pošaljemo zapis 3D dizajna na uređaj koji će je izglodati iz odabranog materijala u konačnoj formi. Sve to unutar sat vremena. Tehnologija nam omogućava čak i praćenje uspjeha terapije i kontrolu održavanja od pacijenta.

    I upravo sada, kada se čini da je svijet stao, prije bih rekao da se radi o prividnoj pauzi. Ordinacije, klinike, njihovi vlasnici, voditelji, posebno djelatnici koji su poslovno orijentirani na dentalni turizam, ne odmaraju se i ne leže. Oni koriste ovo vrijeme za optimizaciju postojećih proizvoda i usluga, razvoj novih protokola primjenjivih i vjerojatno nužnih u Covid-19, 20, ili nekom drugom svijetu, i planiranje novih komunikacijskih kanala do svojih pacijenata. To je dobro, kao što rekoh, prepoznati smo po izvrsnosti u dentalnom turizmu i svakako se slažem da medicinski i dentalni turizam mogu biti jedna od perjanica, ako ne i okosnica hrvatskoga gospodarstva.

    RAZVOJ TEHNOLOGIJE

    Boris Drilo, član Uprave Hrvatskog Telekoma i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije te najbolji europski tehnološki direktor u 2019.

    'Povratka na staro nema, više ne možemo funkcionirati  bez digitalizacije'

    Jedina dobra stvar pandemije koronavirusa jest činjenica da se na području digitalizacije Hrvatske dogodio kvantni skok. I to u svim segmentima društva, od onih najmlađih, do najstarijih građana. Vidimo da je i dosta tvrtki napravilo iskorak - uspješno radimo od doma, zadaci se dodjeljuju i prate transparentno, a smatram da se i povećalo zadovoljstvo zaposlenika.

    Zagreb, 250119.
Canopy by Hilton.
Predstavljanje rezultata istrazivanja kvalitete mreze HT-a.
Na fotografiji: Boris Drilo, clan uprave HT-a.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
    Damjan Tadić / CROPIX

    Boris Drilo

     

    Država je pokazala da može biti digitalna, i sada ne smije stati. EU i njene najrazvijenije članice, poput Njemačke, idu u smjeru da se sva financijska sredstva za oporavak od korona krize usmjere jedino i isključivo u zelene tehnologije. Digitalizacija omogućuje održivo i učinkovito korištenje energije. Hrvatska se može i mora okrenuti ICT sektoru i gledati na tu transformaciju kao na priliku, a ne se bojati promjene. Usvajanje digitalnih vještina i brža primjena novih tehnologija, poput umjetne inteligencije i blockchaina, ključne su stvari koje mogu ubrzati redizajn javnog i privatnog sektora koji nam treba.

    IT projekti ekonomski su vrlo dinamični, stvaraju rezultat i obrtaj kapitala u kratkom razdoblju od 6 do 18 mjeseci, i to su poslovi koji kreiraju radna mjesta s visokom dodanom vrijednošću - plaće su više od prosjeka, što vodi do veće osobne potrošnje i podupire rast BDP-a. Digitalizacije nema bez digitalne infrastrukture. Optičke mreže su digitalne autoceste. Investicije u optiku do naselja, zgrada i kućanstava ključne su. Bez njih nema niti budućih 5G mreža.

    Povratka na staro nema, mi svi više ne možemo funkcionirati bez digitalizacije. Digitalne vještine nisu vezane samo uz informatičare i matematičare, one su potrebne za svako zanimanje, i može ih u određenoj mjeri, steći svatko od nas. Zato će oni koji brinu o svojoj budućnosti, već sada početi s usvajanjem znanja odlučujućih za budućnost.

    Ivan Barać, direktor, prodaja i marketing za Hrvatski Telekom i Crnogorski Telekom, Ericsson Nikola Tesla

    'Uz Internet osjeta i Internet usluga, svijet će postati bolje mjesto za sve nas'

    Iskustvo s pandemijom Covid-19 najbolje je u praksi pokazalo zašto širokopojasnu telekomunikacijsku mrežu trebamo prepoznati kao jedan od najvrednijih resursa te kao ključ društvenog i gospodarskog razvoja.

    Komuniciranje je osnovna ljudska potreba, posebno u teškim i složenim vremenima, a istodobno - povezivanje je, također, okosnica digitalne transformacije društva i gospodarstva. Znači, ulaganje u digitalne tehnologije zapravo je ulaganje u sigurniju budućnost, u smanjenje ugljikova otiska, u novu eru održivog i uključivog gospodarskog rasta te u razvoj konkurentnosti.

    Marko Todorov / Hanza Media

    Ivan Barać

    Prema Ericssonovom izvještaju "Internet za sve", mobilna širokopojasna mreža će do 2024. pokriti oko 92 posto svjetskog stanovništva, stvoriti nova radna mjesta i profit, posebno u sektorima zdravstva, autoindustrije, energetike i komunalnih djelatnosti, javne sigurnosti i medija. Procjena je da će za desetak godina dvije trećine globalne radne snage koristiti 5G platformu, pa je sada pravi trenutak za stvaranje nužnih preduvjeta koji otvaraju nove poslovne prilike i bolju tržišnu poziciju.

    Danas sa sigurnošću znamo da će razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija promijeniti svijet, još uvijek ne znamo točno kako. Znamo da će 5G biti platforma za inovacije, ali ne možemo točno predvidjeti za što će je inovatori na globalnoj razini optimalno upotrijebiti. Iz današnje perspektive, očekujemo da će do 2030. godine, uz neke napredne naočale za virtualnu stvarnost, najdjelotvornije korisničko sučelje postati upravo naš mozak; da ćemo moći koristiti digitalne okuse, mirise i osjete; da ćemo sigurno moći i stjecati nova iskustva u stopljenoj stvarnosti - tako vjernoj da ćemo je ponekad teško razlikovati od one prave. Uz Internet osjeta i Internet usluga, zasnovanih na tim osjetima, svijet će, nadam se, pružiti više ujednačenih mogućnosti za edukaciju, napredak i uživanje svima te postati bolje, zdravije i ekološki održivije mjesto za sve nas.

    Predrag Pale, znanstvenik, profesor na FER-u, računalni forenzičar, osnivač CARNeta i čovjek koji je doveo internet u Hrvatsku

    'Pobijedit će tehnologije koje nam pružaju sigurnost i prihvaćanje u zajednici'

    Tehnologije se stalno razvijaju i nastaju nove, tu su oko nas. No, mi ih zapažamo tek kad se počnu masovno koristiti, a to je kad postoji odgovarajuće korisničko sučelje i kad pogodi neku važnu ljudsku potrebu. Najdramatičnija promjena kojoj smo svjedočili je mobitel: postao je sredstvo bez kojeg ne možemo, čije smo korištenje bili spremni platiti više nego mjesečni račun za struju, bez koje zaista ne možemo.

    Boris Kovačev / Hanza Media

    Predrag Pale

    To nitko nije mogao predvidjeti, jer nitko nije dubinski razumio psihologiju čovjeka, ili joj nije pridavao dovoljno pozornosti. Stoga se najdramatičniji razvoj bilo koje tehnologije može očekivati baš tamo gdje će se pogoditi te toliko duboke ljudske potrebe, koje je još prije 80 godina Abraham Maslow složio u piramidu: hijerarhiju ljudskih potreba. Kako danas nitko više nije gladan, bitni su nam sigurnost, ljubav, prihvaćanje u zajednici i samoostvarenje. Facebook je pokazao koliko nam je važno da budemo prihvaćeni u zajednici, i koliko smo vremena spremni u to uložiti.

    Sada svjedočimo snažnom rastu korištenja digitalnih tehnologija, i rastu potrebe za cloud resursima. Prije više od 10 godina najavio sam counter cloud movement - to znači da će doći trenutak kad će ljudi silno željeti imati svoje aplikacije i podatke kod sebe. Sva tehnologija za to postoji. Već davno napravljeni su i ogledni sustavi slični Facebooku, koji rade tako da se sve što vi napišete nalazi na vašem računalu, a računalima svojih prijatelja dozvoljavate da neke od tih sadržaja mogu preuzeti od vas. No, do tog trenutka glad za resursima oblaka još će neko vrijeme strmoglavo rasti.

    Nažalost - još uvijek zanemarujemo pitanje kibernetičke sigurnosti. Kako bi vaša infrastruktura (računala i mreža) bila sigurna, netko mora svaki dan pregledavati sustav i tražiti mu slabosti, čitati sva nova upozorenja i novootkrivene ranjivosti u komponentama vašeg sustava (hardveru i softveru, komunikacijskim protokolima te sigurnosnim postupcima) i odmah promijeniti sve što treba. Također, treba kupiti, instalirati i ispravno podesiti uređaje i programe koji će vas štititi, te plaćati pretplatu na održavanje dnevno ažurnim njihovih baza podataka različitih ugroza. To košta, a najveći je problem to da stručnjaka za sigurnost nema dovoljno!

     

    BUDUĆNOST ARHITEKTURE I URBANOG PROSTORA

    Bruno Juričić, arhitekt, kustos i poduzetnik u 3D printanju

     

    'Budućnost je danas. Mi u Hrvatskoj 3D printamo kuće u betonu, dizajniramo uz pomoć VR i AR tehnologija'

     

    Za vrijeme pandemija "egzistencijalnog rizika" vidimo kako najuspješnije gradske i državne uprave interveniraju na temelju informacija koje dobivaju od struke, a tu su se najboljima pokazali robusni empirijski i prediktivni modeli simulacije situacije. Dugi niz godina i sâm radim i zagovaram uporabu novih tehnologija (GIS, IoT, senzori, simulacije i slično) pri upravljanju teritorija i osmišljavanju master planova, strategija razvoja, i trenutno sam u fazi završavanja modela i prvog prototipa ISUP-a (Integralni sustav upravljanja prostorom).

     

    Marko Todorov / Hanza Media

    Bruno Juričić

     

    Da je u stvaranju novih prostora itekako važan holistički koncept koji objedinjuje antropogeni (ljudski) i prirodni aspekt prostora, pokazalo se upravo u vrijeme današnje pandemije. Pomaže nam u sprečavanju utjecaja nekih budućih pandemija na zajednicu te u vrlo kratkom roku pronalazi način za ublažavanje ekonomskih posljedica. Što se tiče novih trendova u arhitekturi, jedna od najnaprednijih tehnologija 21. stoljeća je 3D printing, koji ima potencijal promijeniti način kako gradimo i dizajniramo svoju okolinu. Hrvatsku sam projektom na Bijenalu "Oblak Pergola" uveo u 4. industrijsku revoluciju - onu digitalnu, te nastavio razvijati nove projekte s upotrebom 3D printanja u betonu. S kolegama iz Engleske i Indije upravo radim na projektu prototipa modularne kuće, kompletno 3D isprintane u betonu - "Oval-Shed".

     

    Nalazimo se u začecima implementacije te nove tehnologije, no već možemo vidjeti kako nam pomaže u bržem stvaranju održivijih, sigurnijih i kompleksnijih struktura - sve to s manjim troškovima od tradicionalnih načina gradnje. Rad s 3D printanjem doveo nas je i do potrebe da implementiramo uporabu VR tehnologije i za ostale projekte koje radimo. VR čini vašu viziju opipljivom, omogućujući vam da zakoračite u zgradu i dobijete točno onakav osjećaj kakav može postići fizička arhitektura.

     

    BUDUĆNOST UMJETNOSTI

    Snježana Abramović Milković, ravnateljica Zagrebačkog kazališta mladih i profesionalna plesačica

     

    'Digitalnim medijima okrenuli smo se iz nužde, a neke naše predstave gledalo je 20 tisuća ljudi'

     

    Kada smo 12. ožujka imali generalnu probu predstave "Cement" u režiji Sebastijana Horvata, i teška srca otkazali premijeru, a uz to stopirali i brojna gostovanja te izvedbe repertoarnih predstava, nisam ni sanjala da će život biti zaustavljen na duže vrijeme. Okrenuli smo se digitalnim medijima iz nužde, jer smo prije svega htjeli dati psihološku potporu ljudima koji su prisiljeni živjeti u izolaciji. Tako smo brojnim portalima prepuštali snimke svojih predstava, čak i onih uspješnica koje su još uvijek na repertoaru, poput "Črne mati zemle", Hinkemanna, Sherlocka Holmesa. Neke naše predstave online je pogledalo i do 20 tisuća ljudi!

     

    Tomislav Krišto / Hanza Media

    Snježana Abramović

     

    Nužda nas uvijek natjera na novi pristup, tjera nas da budemo kreativni, da nađemo nove načine rada i da razmišljamo izvan uobičajenih okvira. No, smatram da ništa ne može zamijeniti živu izvedbu i izvođačku energiju koja se može doživjeti samo u kazalištima. Zato je i opstalo još od antike, ali sigurno ćemo poučeni ovim iskustvom više ulagati u tehnologiju i digitalizaciju naših predstava. Upravo organiziramo Vimeo 'on demand' snimke ZKM-ovih predstava, i kad ćemo ponovno raditi punim kapacitetom, ostat ćemo dostupni online.

     

    Najviše se bojim da u krizi ne prestane financiranje kulture u Hrvatskoj, jer to je uvijek soft target koji je najlakše financijski rezati. Nije svugdje tako, visokorazvijene zemlje, poput Njemačke, imaju svijest da je kultura, ne samo identitet jednog naroda, već i gospodarska djelatnost. Kazalište u Hrvatskoj je žilavo i opstat će u bilo kojem formatu, može se prilagoditi bilo kojem mjestu izvedbe, entuzijazam nas nikad nije napuštao, pa mislim da ćemo iz ove pandemije izaći još jači.

     


    Sadržaj je nastao u suradnji Native Ad Studija i Hrvatskog Telekoma

     

     


    Izdvajamo