Na kvarnerskoj obali pored mora stoji jedna djevojka, na ruci joj galeb, a njezin pogled seže u daljinu, stapajući se s plavetnilom. I stoji ona tamo, i stoji i stoji. Ako bismo je neko vrijeme promatrali, učinilo bi nam se kao da je živa. Jer ova djevojka nije samo tamo u prolazu, ona nostalgično čeka i kao da je jedno s morem. Živi u nekom prošlom vremenu, možda još u onom kada je davne 1891. godine grof Arthur Kesselstadt tragično izgubio život. Njegova obitelj je na obali Opatije postavila skulpturu "Madonna del Mare" da bdije nad njegovom dušom. No, uništilo ju je more, a 1956. na njezino mjesto došla je Djevojka s galebom, upravo ona iz priče s početka.
Kad je zapljuskuju valovi, izgleda kao morska nimfa, zbog čega ne čudi što je dobila nadimak Nimfa. Mnogi, kada šeću bajkovitim opatijskim obalama, oduševljeno zastanu pred ovim prizorom. Ona se, baš poput prave nimfe, "uzdiže" iz mora i pozdravlja sve koji posjećuju Opatiju.
Djevojka s galebom tek je jedan od simbola znakovitog bisera Jadrana, kako Opatiju vole zvati svi kojima je u srcu. Kad bi njezini zidovi, parkovi, šetališta i hoteli mogli pričati, sigurno bi ispričali još mnoge zgode koje su se događale prije više od 180 godina kada je postavila turističke temelje naše zemlje. Njezinim ulicama šetali su kraljevi i kraljice, carevi, banovi, umjetnici i vizionari. Opjevana je u pjesmama, a zvuci valcera iz obližnjih hotela i miris eteričnih ulja što se širi s obronaka Učke mnogima od njih su ostali u najljepšem pamćenju. Zato Opatija nije samo mjesto, već luksuzna oaza, zdravstveni fenomen i dom dviju legendi Mediterana.
Sve je počelo sredinom 19. stoljeća, kad je ovo tiho ribarsko mjesto na Kvarnerskom zaljevu otkrila europska elita. Riječki trgovac Iginio Scarpa izgradio je vilu Angiolinu, okruženu egzotičnim vrtom, zbog čega je Opatija polako dobivala reputaciju mondene destinacije. Kad je 1873. iz Beča do Opatije stigao vlak, Friedrich Julius Schüler, direktor Južnih željeznica, bio je toliko oduševljen opatijskom klimom da je odlučio izgraditi prvi pravi hotel na Jadranu, Hotel Kvarner. Time je započela zlatna era Opatije.
Simbol opatijskog glamura
Opatija je krajem 19. stoljeća prvenstveno bila poznata kao klimatsko lječilište, ali sa zanimljivom činjenicom - glavna sezona odvijala se zimi te je neko vrijeme zvana „zimskim Bečom“ jer je većina posjetitelja dolazila upravo iz tog austrijskog grada. Zbog svoje blage submediteranske klime, morskog zraka punog aerosola i joda te prirodne zaštite od hladnih sjevernih vjetrova zahvaljujući Učki, svi su jedva čekali pohrliti do tog bajkovitog mjesta. Status klimatskog lječilišta službeno je dobila 1889. dekretom cara Franje Josipa I. i grofa Taaffea i tako postala središte zdravstvenog turizma u kojem su se liječile bolesti dišnog sustava, reuma i srčane tegobe.
Važan dio opatijskog lječilišnog statusa bio je Hotel Kvarner (u početku Quarnero) kao prvi hotel u Opatiji i na istočnoj obali Jadrana sagrađen u samo deset mjeseci. Nekada je gostima pružao hladne i tople ljekovite kupke, a danas ih oduševljava posebice velebna Kristalna dvorana, izgrađena 1913. godine. Kada kročimo u nju, gotovo da čujemo tihi zvuk valcera u pozadini. Naime, upravo su se u Kristalnoj dvorani odvijali mnogi važni događaji kao što su Bečki bal, Opatijski festival, Dora i Porin. Prožeta je elegancijom i bezvremenskom ljepotom te i dalje dočekuje svoje "princeze" i "prinčeve". Kristalna dvorana idealno je mjesto za privatna događanja, poslovne skupove i vjenčanja jer svaki njezin kutak, od kristalnih lustera do parketa koji pamti balove carskih svita, priča romantičnu priču i zato daje vjenčanju otmjeni okvir, ali i dubinu. Zato u Kristalnoj dvorani ništa nije tek običan događaj.
Osim te bajkovite prostorije, hotel Kvarner nudi i savršeno mjesto za dnevno opuštanje - njegovu legendarnu terasu koju je opjevao Ivo Robić, i to s punim pravom. Na njoj je ispijanje kave i omiljenih pića prava uživancija, zahvaljujući njezinu bezvremenskom šarmu i eleganciji.
Hotel Kvarner je više puta kroz stoljeća renoviran te je zahvaljujući tome zadržao status kultnog hotela koji su posjetila neka od najvećih imena poput Isadore Duncan, Antona Pavlovića Čehova, Jamesa Joycea, Miroslava Krleže, Josipa Broza Tita i mnogih drugih. U 2024. je u potpunosti obnovljeno pročelje hotela te je zasjalo s novim sustavom rasvjete koji naglašava sve impresivne arhitektonske detalje neoklasicističkog pročelja. Omogućeno je i programiranje različitih načina osvjetljenja pa se može uživati u raznolikim svjetlosnim scenarijima.
U svrhu poboljšanja iskustva gostiju pri dolasku u hotel, redizajnirani su ulazni prostori i recepcija, a renovirani su i wellness te spa centar. Gostima su na raspolaganju sobe za tretmane, VIP soba za tretmane s jacuzzijem, fitness, spa zona s finskim i turskim saunama, kao i prostor za opuštanje. U narednim mjesecima makeover će dobiti i terasa, čime će zasigurno i u budućnosti ostati nezaobilazno mjesto za uživanje u srcu Opatije.
Luksuzna adresa za aristokraciju
Druga “legenda Mediterana” je opatijski Hotel Imperial, otvoren samo godinu dana nakon Kvarnera, a nakon otvaranja nosio je ime "Kronprinzessin Stephanie" u čast belgijskoj princezi i austrijskoj prijestolonasljednici Štefaniji koja je u vrijeme njegove izgradnje boravila u Opatiji. Friedrich Julius Schüler paralelno je radio na Imperialu jer je znao da lječilišna destinacija ne može bez reprezentativnog smještaja za goste koji u Opatiju ne dolaze samo zbog zdravlja, već i uživanja.
Imperial u secesijskom stilu bio je mjesto susreta aristokracije i umjetnika, a njegov prvi gost bio je nadvojvoda Karlo Stjepan. On i ostali gosti su odmah na raspolaganju imali sav luksuz tadašnjeg vremena: centralno grijanje, bazen, kinematograf, a Zlatna dvorana hotela odmah je proglašena najljepšom restoranskom dvoranom Europe. Ona, baš kao i Kristalna dvorana hotela Kvarner, odiše duhom prošlosti koja se stapa sa sadašnjošću kroz sačuvane zlatne štukature i bogato oslikane zidove.
Zlatna dvorana bila je zaista posebna atrakcija, predviđena za svečane večere i balove. Manja dvorana bila je rezervirana za goste koji nisu željeli odustati od duhanskih užitaka, dok je treći restoran, smješten u aneksu, nudio à la carte specijalitete. U suterenu se nalazila popularna kavana "švema", a jedno vrijeme i kuglana – dokaz da su se u Imperialu uvijek tražile nove ideje za zabavu i opuštanje. Okoliš hotela pomno je uređen: parkovna površina prema crkvici sv. Jakova krasila je fontana bečkog umjetnika Johanna Rathauskog, koja i danas prikazuje odlazak noći pred dolazećim danom kroz likove Heliosa i Selene.
Imperial je bio središte opatijskog društvenog života, a njegova Zlatna dvorana i danas je omiljena za kongrese, gala večere i vjenčanja, kao i Café Imperial, najpopularnija opatijska kavana za uživanje tijekom cijeloga dana.
Hotel Kvarner i Imperial samo su dio bogatog naslijeđa jedne od najvećih hrvatskih hotelskih kompanija s najdužom tradicijom hotelijerstva - Liburnia Hotels & Villas. U portfelju Liburnia Hotels & Villas nalazi se 13 hotela, 4 vile i jedan kamp. Svi objekti Liburnia Hotels & Villas nalaze se na atraktivnim lokacijama duž Opatijske rivijere, uključujući Opatiju, Ičiće, Lovran, Mošćeničku Dragu i Medveju. Ona kontinuirano čuva i razvija bogatu baštinu turizma na Jadranu, podiže razinu usluge i jača poziciju Opatije kao vrhunske destinacije na Mediteranu.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke Liburnia Riviera hoteli d.d.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....