Bez kave s mlijekom ne možete započeti dan, a najdraži doručak vam je zobena kaša ili jogurt s komadima voća? Vi ste onda među nešto više od dvije trećine građana Hrvatske koji mlijeko redovito konzumiraju. To potvrđuju rezultati prošlogodišnjeg istraživanja koje su proveli agencija Hendal i magazin Ja Trgovac. Najveći broj građana konzumira mlijeko, a slijede ga sir, jogurt, sladoled i mliječni namazi. No, nisu Hrvati jedini koji svoj dan započinju barem jednim mliječnim proizvodom. Mlijeko se najviše konzumira u Indiji, a odmah iza nje je Europska unija.
To ne čudi jer je mlijeko glavni izvor kalcija, vitamina D i ostalih nutrijenata koji su nam potrebni za održavanje zdravlja kostiju i zuba. No, kod 68 posto svjetske populacije se nakon konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda javlja nadutost, grčevi u trbuhu, a nekada i proljev. Ovi simptomi karakteristični su za intoleranciju na laktozu, poremećaj kod kojeg se javljaju tegobe zbog nemogućnosti pravilnog probavljanja mliječnog šećera. Mnogi ljudi uopće nisu svjesni ovog problema pa ignoriraju simptome koji im utječu na kvalitetu svakodnevnog života.
Kako bismo bolje shvatili o kakvom je točno poremećaju riječ i kako se s njime možemo nositi, razgovarali smo s prof.dr.sc. Nevenom Ljubičićem, dr. med. gastroenterologom i predsjednikom Hrvatskog gastroenterološkog društva.
Zašto uopće dolazi do intolerancije na laktozu?
Kao što smo već spomenuli, laktoza je mliječni šećer, donosno ugljikohidrat koji sudjeluje u našoj probavi. Međutim, za njegovo uspješno probavljanje potreban je enzim laktaza kojeg u manjim ili većim količinama imamo u tankom crijevu. Upravo on razbija laktozu iz hrane kako bi je tijelo moglo apsorbirati u krvotok.
Dr. Ljubičić objašnjava da pravog uzroka intolerancije na laktozu nema, već se ona javlja zbog genetske predispozicije ili se može razviti tijekom života. Međutim, postoje neki faktori rizika zbog kojih bi se ovaj problem mogao javiti.
- S dobi se mijenja sluznica našeg probavnog sustava, odnosno tankog crijeva. Posljedično se tako smanjuje i produkcija laktaze. Veći rizik za razvijanje intolerancije na laktozu imaju oni kod kojih je bila prisutna neka infekcija, ozljeda ili bolest poput celijakije ili tumora, upalne bolesti crijeva i onoga o čemu se rijetko govori – SIBO, sindroma bakterijskog prerastanja tankog crijeva – kaže dr. Ljubičić.
Za razliku od debelog crijeva, u tankom nema puno bakterija. Ako se u njemu nasele netipični bakterijski sojevi u velikom broju, počinju probavu na drugačiji način od uobičajenog i nastaje SIBO sindrom. Tada se stvaraju nusprodukti koji potom izazivaju čitav spektar različitih simptoma.
U nekim slučajevima nedonoščad nema sposobnost proizvodnje laktaze, no sa starenjem se ona normalizira i intolerancija nestaje.
Simptomi variraju
Simptomi intolerancije na laktozu, kaže dr. Ljubičić, variraju ovisno o stupnju nedostatka laktaze. Drugim riječima, zbog većeg manjka ovog enzima čak i manja količina laktoze će nam zadavati probleme. Ako pak imamo relativno dovoljno laktaze, moći ćemo tolerirati veću količinu laktoze.
Grčevi u trbuhu, nadutost i pojačani vjetrovi neki su od najčešćih simptoma intolerancije na mliječni šećer, no u nekih osoba može se javiti i nagon za povraćanjem, mučnina te podrigivanje. U slučaju da opteretimo organizam laktozom, nije isključen ni proljev. Simptomi se obično javljaju unutar nekoliko sati nakon konzumacije hrane ili pića koji sadrže laktozu.
Nekada je vrlo teško, kaže dr. Ljubičić, uopće ustanoviti imamo li intoleranciju na laktozu ili je riječ o nekom drugom probavnom poremećaju. Tako se ovaj problem često izjednačava s alergijom na mlijekom, no riječ je o potpuno drugačijim stanjima. Alergija na mlijeko je pretjerana imunološka reakcija organizma na bjelančevine u kravljem mlijeku. Kod nje simptomi mogu varirati od proljeva, preko kožnih promjena do teških anafilaktičkih reakcija.
U čemu se sve nalazi laktoza?
Najviše laktoze nalazi se u mlijeku, ali je u velikim količinama prisutna i u sirevima, sladoledu, mliječnim napitcima, pudinzima, vrhnju, maslacu pa i krem juhama i kremastim umacima. No, rijetko se govori o tome, navodi dr. Ljubičić, da se laktoza kao aditiv dodaje nizu prehrambenih proizvoda koji nemaju veze s mlijekom.
- To su, primjerice, instant proizvodi od žitarica, pekarski proizvodi, gotova jela od mesa, bomboni i sad ćete se iznenaditi – žvakaće gume. Neobično je, ali istinito. U mnogim proizvodima laktoza služi kao zaslađivač – napominje dr. Ljubičić.
Intolerancija na mliječni šećer dijagnosticira se na nekoliko načina. Klinička slika je jedan od glavnih pokazatelja tog stanja, ali dokaz velikim dijelom može biti i izdisajni test. Vrlo je jednostavan, a provodi se natašte, mjerenjem bazalne koncentracije vodika i metana u izdahnutom zraku. Nakon toga se popije mala količina laktoze i tijekom naredna tri sata se mjeri prisutnost navedenih plinova u izdahnutom zraku. Veća koncentracija vodika i metana tako ukazuje na intoleranciju.
Kako živjeti s intolerancijom na laktozu?
Konkretnog liječenja za ovo stanje, navodi dr. Ljubičić, nema, već najbolje što možemo napraviti jest naučiti živjeti s njim. Ako dugoročno zanemarujemo simptome intolerancije na laktozu, napominje dr. Ljubičić, neće se dogoditi ništa značajno što bi moglo ugroziti zdravlje organizma. No, to ne znači da bismo trebali nastaviti s takvom praksom.
Ono što će nam olakšati jest promjena prehrane, odnosno smanjenje ili izbjegavanje namirnica koje sadrže laktozu. Međutim, izbacivanje mlijeka i mliječnih proizvoda iz prehrane ima negativnu stranu – razvoj osteoporoze zbog manjka kalcija.
- Čak i kada imate smanjenu toleranciju na mlijeko i mliječne proizvode, trebali biste ih konzumirati zbog unosa kalcija. Naime, prehrambena industrija danas nudi puno opcija proizvoda sa smanjenom količinom laktoze ili one koji je uopće ni nemaju. Naravno, treba paziti da takvi proizvodi sadrže ostale vrijedne vitamine i minerale, među kojima je i kalcij – poručuje dr. Ljubičić.
Mnogi ljudi se tako okreću alternativnim izvorima kalcija poput biljnih mlijeka od badema, kokosa i riže ili mlijeku bez laktoze, kao što je Dukat Lagano jutro. Kako ne sadrži mliječni šećer, ovo mlijeko je lako probavljivo te se može koristiti u mnogim jelima i pićima – kavi, žitaricama, desertima i slično.
Inače, Dukat Lagano jutro prva je linija mliječnih proizvoda bez laktoze na tržištu predstavljena još 2008., a danas čini pet proizvoda. To su Lagano jutro mlijeko s 1,5 % i 0 % mliječne masti od 1 l kao i Lagano jutro jogurt bez laktoze od 0,5 l. Za one koji vole uživati u kavi s mlijekom idealno je Lagano jutro mlijeku s 3,8 % m.m. od 1 l. Osim toga, Lagano jutro mlijeko s 1,5 % m.m. dolazi i u novom, praktičnijem i manjem pakiranju od 0,5 l.
Ovi mliječni proizvodi obogaćeni su kalcijem, bjelančevinama i vitaminima pa u njima možete uživati neovisno o tome imate li manju ili veću intoleranciju na laktozu. Zašto biste se odricali nečega što volite kad za to nema potrebe?
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Dukata.