U godinu dana nakon pojave prvoga slučaja infekcije COVID-19 u Hrvatskoj i svijetu je od koronavirusa oboljelo približno 100 milijuna ljudi. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije kolektivni imunitet neće se postići ni u 2021. Kako se zaštititi prije cijepljenja i stjecanja imuniteta? Kako što lakše preboljeti koronavirus? Koje su sličnosti i razlike u odnosu na poznatije virusne infekcije poput gripe? Kako se oporaviti i povratiti energiju? Samo na Doktor Online vodeći hrvatski liječnici, znanstvenici i farmaceuti analiziraju što smo naučili u više od 300 dana života s bolešću COVID-19 u Hrvatskoj.
Iako se većina COVID pacijenata oporavi u relativno kratkome roku, dio ljudi još mjesecima osjećaju značajne posljedice: kroničan umor, glavobolja, bolove u mišićima, gubitak osjeta okusa i mirisa, probleme sa spavanjem, pamćenjem i koncentracijom. To su samo neki od neuroloških simptoma tzv. dugoga COVIDA. Koliko ti simptomi mogu trajati? Kako to riješiti? Postoje li učinkoviti modeli liječenja, prehrane i načina života koji u tome pomažu? Koja je pritom uloga vitamina B za koji se već ranije pokazalo da ima utjecaj na pacijente sa sindromom kroničnoga umora. Analizirajući ova pitanja, jedna od vodećih hrvatskih neurologinja dr. Tereza Gabelić iz KBC-a Zagreb upozorava: „Iako su prve kliničke slike upućivale na primarno zahvaćanje respiratornoga sustava uz dišne simptome u kliničkoj prezentaciji, pokazalo se da je COVID-19 multisistemska bolest koja može imati i neurološke manifestacije.“ Evo koje su sve neurološke manifestacije moguće i zašto su one iznimno važne za tijek i ishod bolesti…
1. KAKO VIRUS ULAZI U SREDIŠNJI ŽIVČANI SUSTAV?
Uobičajeni je put ulaska virusa u naše tijelo vezivanje za receptor konvertazu enzima angiotenzina (ACE-2), koji je široko rasprostranjen duž dišnoga i probavnoga sustava. Navedeni ACE-2 receptori nađeni su u stanicama oko njušnih (olfaktornih) živaca te se smatra da je ovo jedan od važnih ulaznih putova virusa u središnji živčani sustav. Također, virus i širenjem preko krvi u fazi viremije, preko oštećene krvno-moždane barijere, može ući u središnji živčani sustav.
2. KOJE SU NAJČEŠĆE NEUROLOŠKE MANIFESTACIJE COVID INFEKCIJE?
Neurološke manifestacije COVID infekcije mogu se podijeliti u 3 skupine: one vezane za središnji živčani sustav, one vezane za periferni živčani sustav te one vezane za poremećaj na razini skeletnoga mišića.
a) neurološke manifestacije COVID infekcije vezane za središnji živčani sustav
Glavobolja: Glavobolja je čest opći simptom infektivnih bolesti, dakle i infekcije COVID-19. Trenutačni dokazi upućuju na to da je glavobolja rjeđa u odnosu na učestalost ostalih simptoma bolesti COVID-19, poput vrućice, kašlja, umora i otežanoga disanja. Oboljeli je opisuju kao pulsirajuću glavobolju umjerenoga do jakoga intenziteta koja se javlja s obje strane glave. Glavobolja kod infekcije COVID-19 zabilježena je u ranoj i kasnijoj fazi bolesti, a ponekad se javlja zajedno s vrućicom. Pojava vrućice može pomoći u razlikovanju glavobolje vezane za COVID-19 u odnosu na druge česte neinfektivne glavobolje, kao što su migrena i tenzijska glavobolja.
Encefalopatija: U širemu smislu riječi to znači oštećenje mozga. Oštećenje mozga kod COVID bolesnika može biti posljedica kombinacije stanja kao što su smanjena opskrba mozga kisikom zbog oštećene funkcije pluća zajedno s visokom tjelesnom temperaturom u sklopu akutne infekcije. Najčešći su simptomi encefalopatije smetenost, teškoće fokusiranja i promjene osobnosti, no mogu se javiti i ozbiljniji simptomi kao što su poremećaji stanja svijesti ili epileptički napadi. Pojava encefalopatije kod COVID bolesnika povezana je s povećanim morbiditetom i smrtnošću.
Encefalitis i encefalomijelitis: Virus COVID-19 može izazvati upalu tkiva mozga (infektivni encefalitis), a u tom se slučaju u analizi likvora (cerebrospinalne tekućine) može dokazati prisutnost samoga virusa. Postoji i autoimuni encefalitis, gdje infekcija COVID-19 može biti okidač za nastanak autoimune reakcije u kojoj naš imunološki sustav sastavnice vlastitoga organizma prepoznaje kao strane, pri čemu dolazi do oštećenja mozga i kralježničke moždine. Simptomi infektivnoga i autoimunoga encefalitisa mogu se preklapati, a moguć je cijeli spektar neuroloških manifestacija kao što su zbunjenost, uznemirenost, halucinacije, gubitak osjeta i/ili motorike, smetnje govora, epileptički napadi, poremećaj stanja svijesti, čak koma.
Ishemijski moždani udar: Opći su čimbenici rizika za ishemijski moždani udar veća životna dob, arterijska hipertenzija, dijabetes, pušenje, hiperlipidemija te srčana aritmija i fibrilacija atrija. Tijekom pandemije bolesti COVID-19 zabilježen je porast učestalosti moždanoga udara u mlađih bolesnika, odnosno bolesnika bez prethodnih čimbenika rizika za moždani udar. Navedeno se tumači čimbenicima vezanima za COVID-19, kao što su povećana sklonost zgrušavanju krvi (hiperkoagulabilnost), poremećeni i pretjerani imunološki upalni odgovor, oštećenje endotelnih stanica unutar krvnih žila, što zajedno može dovesti do tromboze. Trombozu definiramo kao formiranje krvnoga ugruška unutar krvne žile uslijed čega dolazi do sprječavanja normalnoga toka krvi kroz sustav cirkulacije. Brojni dosad objavljeni radovi izvijestili su o povećanoj učestalosti pojave arterijskih i venskih tromboza tijekom COVID infekcije koje doprinose težini bolesti. Arterijska tromboza najčešće uzrokuje infarkt srca, moždani udar ili plućnu emboliju, što su potencijalno smrtonosna stanja. Najčešći su simptomi moždanoga udara utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge, otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, zamagljenje ili gubitak vida te gubitak ravnoteže i/ili koordinacije. U slučaju pojave simptoma koji upućuju na moždani udar neophodno je što prije zatražiti hitnu medicinsku pomoć zbog pravodobnoga zbrinjavanja bolesnika u centru opremljenome za interventno liječenje moždanoga udara kako bi se spriječio trajni neurološki deficit.
b) neurološke manifestacije vezane za periferni živčani sustav
Gubitak osjeta njuha i okusa: U dosadašnjemu tijeku pandemije najviše su prepoznate manifestacije vezane za periferni živčani sustav, a to su poremećaj ili potpuni gubitak osjeta mirisa i/ili okusa, koje su prisutne u 55% – 60%, a prema nekim radovima u čak 85% osoba oboljelih od COVID infekcije. Navedene smetnje mogu se javiti i nakon što je došlo do oporavka drugih simptoma infekcije. Gubitak funkcije njuha smatra se jednim od karakterističnih znakova COVID infekcije.
Guillain-Barréov sindrom: Guillain-Barréov sindrom oblik je oštećenja perifernoga živčanog sustava koji obično počinje slabošću, trncima i gubitkom osjeta u nogama, a zatim se manifestira sličnim simptomima u rukama. U svome najtežem obliku izaziva slabost dišnih mišića te je bolesnicima potreban respirator. U kontekstu COVID infekcije pretpostavljeni je uzrok autoimuna reakcija u kojoj imunološki sustav napada mijelinsku ovojnicu vlastitoga živčanog sustava. Navedeni simptomi mogu započeti nekoliko dana do dva-tri tjedna nakon početka akutne infekcije. Istraživanje provedeno u Italiji, u regijama najviše pogođenima bolešću COVID-19, pokazalo je 2,6 puta veću incidenciju Guillain-Barréovog sindroma u 2020. u odnosu na 2019. godinu.
c) neurološke manifestacije vezane za skeletni mišić
Općenita bol u mišićima ili mijalgija čest je početni simptom COVID infekcije koji se javlja u približno 35% bolesnika u akutnoj fazi bolesti. Opisani su i slučajevi COVID izazvane upale mišića, što se naziva miozitisom, a klinički se može manifestirati izraženim bolovima i slabošću u mišićima. Ozbiljne komplikacije vezane uz COVID-19 mogu uključivati raspad mišića, što se medicinskim terminom naziva rabdomioliza. Navedeno je stanje opasno po život i karakterizirano je bolovima u mišićima i slabošću, a moguća je i pojava tamne boje urina, koja je posljedica izlučivanja sastavnica mišića preko bubrega u mokraćni sustav.
4. ŠTO JE KRONIČNI UMOR I KOLIKO MOŽE TRAJATI NAKON BOLESTI COVID-19?
S obzirom na kratko razdoblje od početka pandemije nije sa sigurnošću moguće predvidjeti kakve će biti dugoročne posljedice bolesti COVID-19 na naš organizam te je neophodno dugoročno praćenje bolesnika s preboljelom bolešću COVID-19. Dosad poznate dugoročne komplikacije COVID infekcije u kontekstu neuroloških simptoma su smetnje u pamćenju, bolovi u zglobovima, nesanica te kronični umor.
Umor je normalan i očekivan dio odgovora tijela na borbu protiv virusne infekcije kao što je COVID-19, a također je i čest simptom nakon raznih virusnih bolesti. Umor je općenito jedan od najčešćih simptoma akutne COVID infekcije, a do sada objavljeni podatci govore o njegovoj učestalosti u rasponu od 44% do 70% slučajeva.
Značajan medicinski problem predstavlja umor koji traje tjednima nakon preboljele bolesti te se ubraja u tzv. post-COVID sindrom, koji čine tegobe koje se javljaju nakon završene akutne infekcije. Post-COVID umor može se javiti kod bolesnika koji su preboljeli umjerenu i tešku infekciju, ali i kod onih s blagim oblikom bolesti. Istraživanje provedeno na bolesnicima u Dublinu pokazalo je da je više od 50% oboljelih imalo konstantan umor 10 tjedana nakon preboljele bolesti, što predstavlja veliki broj osoba čija je kvaliteta života i radna sposobnost značajno umanjena umorom.
5. KAKO MOŽEMO PREVENIRATI ILI UMANJITI POST-COVID SINDROM?
Potrebno je djelovati u ranoj fazi bolesti COVID-19 tako da se poštuju mjere propisane izolacije, što više se odmara te svakako izbjegavaju prekomjerna fizička i psihička opterećenja. Neophodno je snižavati temperaturu odgovarajućim metodama i lijekovima, uzimati dovoljno tekućine i svakako održavati higijenu spavanja s dovoljno sati sna.
U fazi oporavka od bolesti COVID-19 ne treba naglo započeti sve prekinute aktivnosti, već im se treba vraćati postupno. Savjetuje se postupan povratak radnim aktivnostima i obvezama uz postupno više kretanja i laganu fizičku aktivnost. I dalje je iznimno važno održavati higijenu spavanja uz pravilnu prehranu. U slučaju da je nakon očekivanoga razdoblja oporavka stanje bolesnika u pogoršanju, neophodno je potražiti liječničku pomoć zbog isključenja ostalih mogućih komplikacija bolesti COVID-19.
Već se sada može reći da će u budućnosti za liječenje post-COVID sindroma biti potreban multidisciplinarni pristup koji će uključiti infektologe, interniste, neurologe, psihijatre, fizijatre te ostale specijaliste, ovisno o simptomima ovih bolesnika. Upravo zbog činjenice da dugoročne komplikacije virusa COVID-19 trenutačno nisu dovoljno poznate, iznimno je važno provođenje već svima dobro poznatih zaštitnih protuepidemijskih mjera (nošenje maski, držanje distance, pranje ruku, izbjegavanje velikih okupljanja) te stjecanja imunosti procjepljivanjem.
6. KOJA JE ULOGA VITAMINA B U NEUROLOŠKIM MANIFESTACIJAMA BOLESTI COVID-19?
U prevenciji same infekcije, kao i za borbu i oporavak od bolesti COVID-19 iznimnu važnost ima nutritivni status bolesnika.
Prije same je infekcije neophodno utjecati na čimbenike rizika za težu infekciju koji se mogu modificirati, a jedan je od njih prekomjerna tjelesna težina. Održavanje optimalne tjelesne težine važno je također u prevenciji cerebrovaskularnih kao i kardiovaskularnih bolesti te se u njezinu održavanju svakako savjetuje uravnotežena prehrana. Mediteranska dijeta označava način prehrane koji je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji 1994. proglašen referentnim modelom prehrane te se smatra jednom od najzdravijih dijeta na svijetu. Uz uravnoteženu prehranu za održavanje odgovarajuće tjelesne težine neophodna je i redovita tjelesna aktivnost.
Osim prehrane, za bitku s bolešću COVID-19, važan je i status vitamina i minerala. Vitamin C i vitamin D su tijekom pandemije stekli veliku pozornost zbog svojih protuupalnih i imunomodulacijskih svojstava. Nekoliko radova pokazalo je višu stopu smrtnosti u COVID bolesnika s niskim koncentracijama vitamina D. U nedavno objavljenoj studiji u časopisu Nutrition evaluirao se utjecaj vitamina D, magnezija te razine vitamina B12 na ishod starijih bolesnika s težim oblikom bolesti COVID-19. U ovome istraživanju, doduše na malome broju bolesnika, bolesnici su primali vitamin D3 1000 IU, magnezij 150 mg te vitamin B12 500 mcg jednom dnevno te su praćeni 30 dana od početka simptoma ili do otpusta iz bolnice. Rezultati su pokazali manju potrebu za intenzivnim liječenjem i manju potrebu za liječenjem kisikom u onih bolesnika koji su bili na navedenoj terapiji. Pozitivan rezultat tumači se protuupalnim i imunomodulacijskom učinkom ove kombinacijske terapije uz standardnu najbolju medicinsku terapiju ovih bolesnika.
Nedostatak vitamina B može narušiti funkciju stanica imunološkog sustava te dovesti do pojačane upalne reakcije. Vitamin B pomaže u pravilnoj aktivaciji i stečene i prirođene imunosti, smanjuje proupalnu razinu imunološkog odgovora, poboljšava funkciju disanja, održava integritet stanica u stijenci krvnih žila, sprječava prekomjerno zgrušavanje krvi i može smanjiti duljinu boravka u bolnici. Vitamin B može pomoći i u slučaju kroničnoga umora. Studije su već ranije pokazale da su pacijenti sa sindromom kroničnoga umora imali nedostatak vitamina B.
Neophodno je, dakle, korigirati svaki nedostatak vitamina i minerala te uravnoteženom prehranom i tjelesnom aktivnošću utjecati na održavanje idealne tjelesne težine.
Sponzorirani prilog napravljen je u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji Native Ad Studija i Plive, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia
Literatura
1. Debanjan Banerjee, Biju Viswanath. Neuropsychiatric manifestations of COVID-19 and possible pathogenic mechanisms: Insights from other coronaviruses. Asian Journal of Psychiatry 54 (2020) 102350; https://doi.org/10.1016/j.ajp.2020.102350
2. Kiandokht Keyhanian, Raffaella Pizzolato Umeton, Babak Mohit, Vahid Davoudi, Fatemeh Hajighasemi, Mehdi Ghasemi. SARS-CoV-2 and nervous system: From pathogenesis to clinical manifestation. Journal of Neuroimmunology 350 (2021) 577436. https://doi.org/10.1016/j.jneuroim.2020.577436
3. Luigi Bellocchio, Ioana Roxana Bordea, Andrea Ballini, Felice Lorusso, Denisa Hazballa, Ciro Gargiulo Isacco, Giuseppina Malcangi, Alessio Danilo Inchingolo, Gianna Dipalma, Francesco Inchingolo, Prisco Piscitelli, Giancarlo Logroscino, Alessandro Miani. Environmental Issues and Neurological Manifestations Associated with COVID-19 Pandemic: New Aspects of the Disease? Int. J. Environ. Res. Public Health 2020, 17, 8049; doi:10.3390/ijerph17218049
4. Inderbir Padda, Nimrat Khehra, Urooj Jaferi, Mayur S. Parmar. The Neurological Complexities and Prognosis of COVID-19. SN Comprehensive Clinical Medicine, 2020. https://doi.org/10.1007/s42399-020-00527-2
5. Hira Shakoor, Jack Feehan, Kathleen Mikkelsen, Leila Cheikh Ismail, Lily Stojanovska, Vasso Apostolopoulos, Ayesha S. Al Dhaheri, Habiba I. Ali, Carine Platat. Be well: A potential role for vitamin B in COVID-19. Maturitas 144 (2021) 108–111; DOI:https://doi.org/10.1016/j.maturitas.2020.08.007
6. Thomas H Jovic, Stephen R Ali, Nader Ibrahim, Zita M Jessop, Sam P Tarassoli, Thomas D Dobbs, Patrick Holford, Catherine A Thornton and Iain S Whitaker. Could Vitamins Help in the Fight Against COVID-19? Nutrients 2020, 12, 2550; doi:10.3390/nu12092550
7. C.W. Tan, L.P. Ho, S. Kalimuddin, B.P.Z. Cherng, Y.E. Teh, S.Y. Thien, H.M. Wong, P.J.W. Tern, J.W.M. Chay, C. Nagarajan. A cohort study to evaluate the effect of combination vitamin D, magnesium and vitamin B12 (DMB) on progression to severe outcome in older COVID-19 patients, medRxiv (2020).